Veliki propust: Stripovi su već trebali biti obavezna lektira

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

U novi kurikulum trebala bi ući i remek-djela umjetnosti stripa kao punopravna lektirna građa. Tako misle potpisnici inicijative “Strip u lektiru!”, koja okuplja strip autore, kritičare i ljubitelje, a koja je svoj zahtjev uputila nacionalnom Povjerenstvu za nastavu hrvatskog jezika i književnosti.

Argumenti su vrlo jasni: domaće bogato strip stvaralaštvo visoko je i bolje vrednovano u razvijenijim zapadnim zemljama nego kod nas. Primjerice, hrvatskom strip crtaču Igoru Kordeju 2013. francuska vlada dodijelila je titulu Viteza reda umjetnosti i književnosti. Strip album “Zapleteni u dimu” Miroslava Sekulića Struje je nakon nagrade na Salonu knjige u Montreilu postao lektirni naslov u nekim srednjim školama.

Naši đaci ne poznaju važne autore

Stripove Mirka Ilića nedavno je otkupio njujorški Muzej suvremene umjetnosti. Ova važna imena potpuna su nepoznanica u hrvatskom školskom sustavu, a zanemarena je i tradicija svjetski poznate Zagrebačke škole animiranog filma. Inicijativu podupiru stručnjaci iz različitih udruga i nastavnici. Voditelj kurikularne reforme Boris Jokić najavljuje: “Sigurno je da će novi kurikulum sadržavati različite oblike kreativnog i medijskog izražavanja. Među njima su i strip, video te različiti oblici novinskog teksta”.

- Strip je neizostavan dio umjetnosti i kulture 20. i 21. st. te je nepravedno zapostavljen. Upoznavanje stripova obogaćuje dječju maštu, interes za literaturu i umjetnost te ih priprema za upoznavanje drugih umjetničkih područja (npr. fotografije) i filma. Danas su stripovi toliko duboko usađeni u popularnu i visoku kulturu te zbog toga ne bi smjeli biti zanemareni ni tijekom obrazovanja - objašnjava Jelena Bračun Filipović iz Udruge za promicanje vizualne kulture OPA. Zalaže se da sadržaji vizualne i medijske kulture budu jače zastupljeni tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja.

Djeca obožavaju stripove

Smatra kako bi pri izboru naslova trebali sudjelovati vrhunski strip majstori. Dodaje kako se u nastavi likovne kulture obrađuju nastavne jedinice posvećene stripu na kojima djeca upoznaju osnovne pojmove i vrhunske primjere stripa te ih crtaju.

- U radu s učenicima vidjeli smo da izvrsno reagiraju na stripove, vole ih čitati i crtati. Strip je odličan način integracije sadržaja raznih predmeta i može poslužiti za projektnu nastavu. Također, uvod je u druge medije, poput animiranog filma, videa i igranog filma. Nastava hrvatskog jezika već sad u planu i programu ima predviđenu medijsku kulturu na kojoj se obrađuje i strip. Stručnjacima iz područja likovne kulture bilo bi drago kad bi se u budućnosti teme vezane uz medijsku pismenost obrađivale interdisciplinarno, povezujući nastavu hrvatskog jezika, likovne kulture i informatike. Potrebno je da se strip, film i video djeci predstavljaju i kroz narativni, ali i kroz likovni doživljaj. Strip može uključivati i savladavanje digitalnih kompetencija, a već je dokazano da potiče čitalačke sposobnosti - govori Bračun Filipović.

Inicijativu je podržala učiteljica hrvatskog jezika i književnosti Irena Ivetić iz požeške OŠ “Dobriša Cesarić”. Smatra kako je to odlična ideja jer svakodnevno vidi što učenike zanima.

- Pod odmorima čitaju stripove, a nekad ih i zajedno radimo - rekla je. Irenin razred je lani za učenicu s posebnim potrebama osmislio slikovnicu za koju su sami nacrtali ilustracije. Suzana Kačić Bartulović, profesorica hrvatskog jezika iz splitske srednje Ekonomsko­-birotehničke škole, naglašava kako je porazan podatak da tek 30 posto djece čita s razumijevanjem.

Program po kojem uče je iz 1995. 

- Osim klasika stripova, zalažem se svakako i za uvođenje multimedijalnih sadržaja kojima ćemo osuvremeniti aktualnu lektirnu građu. Program prema kojem učimo je zastario, datira iz 1995. godine i svjedoci smo kako učenici sve manje čitaju s razumijevanjem. Trebamo koristiti sve moguće načine da djeci razvijamo vještine čitanja, pisanja, ali i izražavanja - kaže. Profesorica Vesna Janješ iz OŠ “Marije i Line” iz Umaga. Dodaje da je čitanje lektire većini učenika dosadno i zapravo se svodi na čitanje vodiča za lektiru. Učiteljima je dosta da je glavno pitanje kad zadaju lektiru: Koliko ta knjiga ima stranica?

- S autorima poput Bednjanca i Maurovića, susreću se u dječjim časopisima te djeca uvijek prvo okrenu zadnju stranu i pročitaju strip. Stripovsko je izražavanje vrlo kreativno i djecu se uči koncizno izražavati jer se inače često događa da ne vide stablo od šume - zaključuje profesorica Jadranka Amanović iz OŠ “Petra Preradovića” u Zadru.

Čitali bi se Maurović, Bednjanec i Pratt     

Predlažu se naslovi: “Čipko i djed Filip” Borivoja Dovnikovića Borda, “Kljunko i ostali” Ante Zaninovića, “Čudotvorni mačak i Jelenko Kamenko” Waltera i Norberta Neugebauera (u nižim razredima); “Štefekove pustolovine” Otta Reisingera, “Blago Fatahive” i “Čuvaj se senjske ruke” Andrije Maurovića, “Osmoškolci” Ivice Bednjaneca, “Sjena” Ninoslava Kunca. Srednjoškolci bi čitali: “Zlatka” Krešimira Zimonića, “Zapleteni u dimu” Miroslava Sekulića, “Maus” Arta Spiegelmana, “Persepolis” Marjane Satrapi, “Paulov ljetni posao” Michaela Rabagliatija, “Corto Maltese” Huga Pratta.     

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.