Assange je pristao priznati krivnju po jednoj točki optužnice za udruživanje radi dobivanja i otkrivanja povjerljivih dokumenata američke nacionalne obrane
OPTUŽBA O ŠPIJUNAŽI
VIDEO Assange je stigao na sud: Priznat će krivnju i okončati 14-godišnju pravnu bitku s SAD-om
Suosnivač WikiLeaksa Julian Assange stigao je u zgradu američkog suda na Sjevernim Marijanskim otocima. Assange bi se u srijedu trebao izjasniti krivim po jednoj od optužbi o kršenju zakona o špijunaži. U dogovoru s američkim ministarstvom pravosuđa će mu u zamjenu za to biti dopušteno da se vrati u Australiju, čime će završiti 14 godina njegovog kaznenog progona.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:58
Nekoliko skupina za ljudska prava, vodeće medijske organizacije i čelnici država poput Meksika, Brazila i Australije, pozvali su da se optužnica protiv Assangea povuče. Alan Rusbridger, bivši direktor britanskog medija Guardian, jednog od svjetskih medija koji je surađivao s WikiLeaksom u objavi povjerljivih informacija, rekao je kako je „poprilično uznemirujuće” da se zakoni o špijunaži koriste za napad na one koji su otkrili neugodne informacije za države.
Njegovi odvjetnici postigli su sporazum o priznanju krivnje s američkim Ministarstvom pravosuđa. Prema sudskim dokumentima, bivši šef WikiLeaksa priznat će krivicu po jednoj točki optužnice za urotu za dobivanje i širenje informacija o nacionalnoj obrani, za što će dobiti zatvorsku kaznu od 62 mjeseca. Pet godina koje je Assange već proveo u Belmarshu bit će uračunato u ovu kaznu, što znači da će moći slobodno putovati dalje u svoju rodnu Australiju.
Nakon što ga je britanska policija uhitila 2010. godine zbog optužbi za seksualni napad koje su kasnije odbačene, Assange je 2012. godine preskočio jamčevinu i dobio azil u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu. Ponovno je uhićen 2019. kada mu je Ekvador oduzeo azil. Sljedećih 1901 dana proveo je u kompleksu visoke sigurnosti Belmarsh, veći dio u samici.
Američko ministarstvo pravosuđa podiglo je optužnicu protiv Assangea na dan njegova uhićenja, tereteći ga po 17 točaka za špijunažu. Assange je proveo sljedećih pet godina boreći se protiv izručenja, gdje bi se suočio s čak 175 godina iza rešetaka ako bi bio osuđen.
Optužbe protiv Assangea proizašle su iz njegove objave povjerljivog materijala do kojeg su došli zviždači, uključujući dokumente Pentagona koji detaljno opisuju navodne ratne zločine SAD-a u Iraku i Afganistanu.
Ročište u srijedu označava posljednje poglavlje 14-godišnje pravne bitke za Assangea. Međutim, aktivisti za slobodu tiska upozorili su da bi američko inzistiranje na osudi za špijunažu moglo odvratiti novinare od objavljivanja povjerljivih dokumenata u budućnosti.
- Sporazum o priznanju krivnje neće imati učinak presedana sudske presude, ali će još godinama visjeti nad glavama izvjestitelja o nacionalnoj sigurnosti - rekao je Seth Stern, direktor zagovaranja Zaklade za slobodu tiska (FPF), stoji u priopćenju od utorka.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
