New York se 1. lipnja potpuno otvara: Ljudi su se masovno cijepili, pa smo optimistični'

Portugal u subotu otvara granice sa Španjolskom 

Portugal će u subotu ponovno otvoriti kopnenu granicu sa Španjolskom i isti dan, 48 sati ranije nego što je bilo predviđeno, ući u četvrtu i završnu fazu plana otvaranja koji je počeo sredinom ožujka, objavio je u četvrtak navečer premijer Antonio Costa.

"Prvog svibnja preći ćemo u sljedeću fazu otvaranja, uz prije svega ponovno otvaranje granice sa Španjolskom", rekao je na konferenciji za novinare nakon sjednice vlade posvećene mjerama borbe protiv koronavirusa.

Uz ukidanje kontrola na granicama, koje su uvedene koncem siječnja, olakšavanje epidemioloških mjera omogućit će i organizaciju okupljanja poput vjenčanja, ali uz 50 posto normalnih kapaciteta.

Ponovno će biti dopušten sport i na otvorenom i u dvoranama, a kafići, restorani, trgovine i kulturne ustanove imat će dulje radno vrijeme, posebno vikendom.

U noći na subotu, izvanredno stanje bit će spušteno na nižu razinu koja će i dalje omogućavati vlastima da neke mjere ostave na snazi, poput zatvaranja noćnih kluba i diskoteka, te da pozivaju na rad od kuće koliko je to moguće.

Na snazi će ostati i restrikcije kada se radi o putovanju u Portugal, gdje će se tražiti negativni test ili karantena za posjetitelje koji dolaze iz najpogođenijih zemalja, rekao je Costa.

Početkom godine  Portugal je imao snažni rast broja slučajeva koronavirusa, pacijenti su preplavili bolnice i danas ta zemlja ima gotovo 17.000 mrtvih na oko 10 milijuna stanovnika.

Ali nakon dva mjeseca strogih mjera, Portugal ovog tjedna prvi puta od početka kolovoza nije imao nijedan smrtni slučaj u 24 sata.

I nakon što je imao gotovo 13.000 zaraženih dnevno krajem siječnja, broj novih slučajeva stabilan je od početka postupnog otvaranja, na oko 500 dnevno.

Eurozastupnici traže više cjepiva za Latinsku Ameriku putem inicijative COVAX

Poticanje distribucije cjepiva protiv covida-19 putem globalne inicijative COVAX kao i rad na lokalnoj proizvodnji nužni su kako bi se pomoglo zemljama Latinske Amerike, koje su teško pogođene pandemijom koronavirusa, zaključili su zastupnici na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.

Rezolucija o pandemiji bolesti covid-19 u Latinskoj Americi, kojom se prvenstveno poziva na jačanje distribucijskog kapaciteta inicijative COVAX, usvojena je velikom većinom u Europskom parlamentu.

Riječ je o globalnoj inicijativi koja za cilj ima omogućiti pravedan pristup cjepivu protiv covida-19 s oko 5.18 milijardi eura novčane potpore.

Latinska Amerika i Karibi, s oko 650 milijuna stanovnika imaju gotovo 26.7 milijuna potvrđenih slučajeva zaraze koronavirusom te 846 tisuća smrtnih slučajeva.

Ključevi izvlačenja Latinske Amerike iz pandemije, koje su eurozastupnici istaknuli u rezoluciji, su sanitarne mjere, pristup cjepivima, učinkoviti programi cijepljenja, ali i rad na smanjivanju diskriminacije i nejednakosti stanovništva Latinske Amerike, poboljšanje prava žena koje je dodatno ugroženo koronakrizom, kao i poticanje gospodarskog oporavka.

Eurozastupnici su apelirali na latinoameričke države da izbjegavaju širenje dezinformacija te da podrže organizacije civilnog društva i novinare kako bi doprinijeli zaštiti javnog zdravlja i suzbijanju pandemije.

Portugalska eurozastupnica Maria Manuel Leitão Marques (S&D) istaknula je u raspravi da "koronakriza nije jednako utjecala na sve jer su neke vlade odbile znanstveni pristup pandemiji". 

"U zemljama Latinske Amerike pandemija je ljude gurnula u veliko siromaštvo, stoga im je podrška potrebna odmah", kazala je Marquest.

"Ono na što najviše moramo staviti naglasak jest borba protiv dezinformacija, distribucija cjepiva u te zemlje, kao i borba za prava žena, koja su u Latinskoj Americi postala još ugroženija u koronakrizi", dodala je.

Zastupnica Željana Zovko (HDZ) navela je da je kroz inicijativu COVAX, u kojoj sudjeluje i Europska unija, do sada osigurano samo 38 milijuna doza cjepiva u svijetu.

"Postoji jasna potreba za jačanjem proizvodnje i distribucije cjepiva putem inicijative COVAX, kao i za odgovorom zbog čega nije distribuiran veći broj cjepiva", istaknula je Zovko.

Zovko je u obraćanju iznijela i osobnu stranu priče.

Kazala je kako joj je majka 11. travnja preminula od posljedica bolesti covid-19, dodavši da se to dogodilo u Bosni i Hercegovini, državi koja je "na pogrešnoj strani europske granice, zbog neučinkovitosti i kolebanja onih koji misle da još uvijek ima vremena i strpljenja čekati jedini poznati lijek za ovu bolest – cjepivo", navodi se u priopćenju ureda zastupnice.

Spomenula je da se i sama drugi put zarazila novim sojem virusa "koji se ne zaustavlja na granicama".

"Kao veliki neuspjeh smatram to što ovdje razgovaramo i glasamo, a mojoj majci nije pružena prilika. Moja je majka prošla kroz svoju oluju svih oluja. Kao i toliko ljudi u Latinskoj Americi", zaključila je Zovko.

Njemačka eurozastupnica Anna Cavazzini (Zeleni/EFA) osvrnula se na broj od čak 400 tisuća Brazilaca koji su preminuli od covida-19, poručivši da je "to tragedija na koju je utjecala vladavina njihova predsjednika Jaira Bolsonara".

"Predsjednik nije htio usvojiti mjere i neprestano je smanjivao ozbiljnost virusa, imao je kampanje protiv cijepljenja", istaknula je Cavazzini i dodala da će "socijalne posljedice koronakrize biti također ogromne" te da "već sad, posebno domorodačko stanovništvo Latinske Amerike praktički gladuje". 

S njom se složio španjolski eurozastupnik Miguel Urbán Crespo istaknuvši da je "predsjednik Brazila proglasio rat znanstvenicima, medicini i ljudskim životima umjesto virusu".

"To je zločin koji mora biti istražen jer Brazil je postao opasnost ne samo za Latinsku Ameriku već i za cijeli svijet", istaknuo je Crespo i zaključio da bi "najbolje bilo ne samo distribuirati cjepivo u Latinsku Ameriku već potaknuti njegovu lokalnu proizvodnju". 

Na njega se nadovezala luksemburška eurozastupnica Tilly Metz istaknuvši da "treba ukinuti intelektualno vlasništvo nad cjepivom i omogućiti proizvodnju u Latinskoj Americi". 

Trenutačno se ipak najviše radi na distribuciji cjepiva kroz inicijativu COVAX koja uključuje 31 zemlju Latinske Amerike i Kariba, a preko nje bi u sljedećim mjesecima trebale primiti više od 27 milijuna doza cjepiva. 

New York se potpuno otvara 1. lipnja, najavio gradonačelnik de Blasio

New York planira potpuno otvaranje 1. lipnja nakon više od godine dana 'lockdowna' zbog panedmije koronavirusa, objavio je u četvrtak gradonačelnik Bill de Blasio pošto se cijepio velik dio od osam milijuna stanovnika.

"Spremni smo da se tvrtke, uredi, kazališta otvore punom snagom", rekao je de Blasio televiziji MSNBC.

Dodao je da optimizam temelji na masovnom cijepljenju Newyorčana. Po njegovim riječima, dosad je dano 6,3 milijuna doza na 8,3 milijuna ljudi.

Ostalo je nejasno kako se gradonačelnikovi uklapaju u planove saveze vlade koja je nadležna za uvođenje i ukidanje restrikcija u radu restorana i tvrtki.

De Blasio nije precizirao hoće li oni koji dolaze u kazališta ili večeraju u restoranima morati ispuniti određene uvjete, poput potvrda o cijepljenju.

Klubovi američkog nogometa New York Yankees i Mets trenutno traže da gledatelji obave brzi test na covid-19 ili da pokažu certifikate o cijepljenju prije nego što uđu na stadione na kojima je kapacitet ograničen na 20 posto.

Kazališta na Broadwayu su se početkom travnja počela otvarati za posebne događaje i uz ograničenje broja posjetitelja. Neki producenti planiraju puno otvaranje 1. lipnja.

De Blasijeva izjava uslijedila je dan nakon što je guverner savezne države New Yorka Andrew Cuomo ukinuo ograničenja za ponovno oživljavanje noćnoga živora u gradu.

Cuomo je u srijedu ukinuo policijski sat po kojem su restorani i barovi radili do ponoći. Zabrana će se 17. svibnja ukinuti za vanjske, a 31. svibnja za unutarnje dijelove restorana. 

Brazil: Gotovo 400 tisuća umrlih od Covida-19

Brazil će u četvrtak postati druga država nakon SAD-a koja će premašiti broj od 400 tisuća umrlih od koronavirusa, a stručnjaci upozoravaju da bi dnevni broj mrtvih mogao ostati visok nekoliko mjeseci zbog sporog cijepljenja i ublaženih restrikcija.

Ogroman rast broja zaraženih ove je godine gurnuo brazilske bolnice preko ruba, prenosi Reuters. 

Dnevni umrlih blago je pao s vrhunca početkom travnja kad ih je bilo 4 tisuće, zbog čega je dio lokalnih vlada ublažio restriktivne mjere. 

No epidemiolozi upozoravaju da bi to ublažavanje moglo povećati broj umrlih u narednim mjesecima jer se ne može računati da će pandemiju zaustaviti samo cijepljenje. 

Dva stručnjaka predviđaju da će u Brazilu prosječno umirati više od 2 tisuće ljudi dnevno. 

„Brazil će ponoviti istu grešku kao prošle godine“, upozorava epidemiolog Pedro Hallal koji je vodio nacionalnu studiju o covidu-19. 

„Što će Brazil sada učiniti? Vratiti se ublažavanju mjera, što će nas stabilizirati na 2 tisuće umrlih dnevno, kao da je takav broj umrlih od neke bolesti u jednom danu normalan“. 

Indija je trenutno prestigla Brazil po prosječnom dnevnom broju umrlih, iako ih Brazil sveukupno ima više sa svojom šest puta manjom populacijom. 

Virus se ubrzano širi zbog varijante P.1, otkrivene u Brazilu, za koju se vjeruje da je dva i pol puta zaraznija od originalnog soja. 

Diego Xavier, istraživač iz vladinog zdravstvenog instituta Fiocruz, smatra kako se država ne smije osloniti samo na cijepljenje, bez restriktivnih mjera, jer je do danas samo 13 posto stanovnika dobilo barem jednu dozu cjepiva. 

I Xavier predviđa dvije tisuće umrlih dnevno ako se ne ubrza cijepljenje. 

Brazilski stručnjaci krive vlasti za katastrofalne brojeve, od predsjednika Jaira Bolsonara koji je umanjivao opasnost virusa, do guvernera i gradonačelnika. 

„Stigli smo do broja od 400 tisuća umrlih najviše zbog nekompetentnosti u upravljanju ove vlade, predvođene predsjednikom“, rekao je Jamal Suleiman, liječnik iz instituta Emilio Ribas. 

Bolsonaro se protivio restriktivnim mjerama, nije podržao nošenje maski i tek je nedavno prihvatio cjepiva. Senat je ovaj tjedan pokrenuo poseban odbor koji će istraživati potencijalne greške u vladinom odgovoru na pandemiju. 

Brazilsko ministarstvo zdravstva prošli je tjedan objavilo kako je država primila 30 posto manje cjepiva za razdoblje od siječnja do travnja nego što je planirano. 

Brojni okruzi ostali su bez cjepiva, pa ne mogu dati drugu dozu, a strah od nestašice tog lijeka stvorio je gužve na mjestima za cijepljenje. 

Europarlamentarci zatražili besplatna testiranja na covid-19

Europski parlament je rezolucijom usvojenom na plenarnoj sjednici ovoga tjedna zatražio od EU-a i država članica da osiguraju besplatno testiranje na covid-19 istaknuvši kako je to posebno važno za putovanja mladih koji nisu prioritetna skupina za cijepljenje i raspolažu skromnijim financijskim sredstvima.  

Rezolucijom o dostupnosti i cjenovnoj pristupačnosti testa na covid-19, usvojenom sa 616 glasova za i 29 protiv te 45 suzdržanih, Parlament je pozvao Komisiju i nacionalna tijela država članica da omoguće besplatna testiranja građanima na covid-19 i povećaju kapacitete za testiranje, posebice u glavnim prometnim čvorištima i turističkim odredištima.

U raspravi o digitalnim zelenim na plenarnoj sjednici zastupnici su se osrvnuli i na dostupnost i cjenovnu pristupačnost testova na covid-19 i istaknuli da je to pitanje posebno važno za studente i mlade koji nisu prioritetna skupina za cijepljenje, nemaju dovoljno novca za testove, te im treba omogućiti sigurnije i jeftinije putovanje u druge zemlje, kako turistički, tako i zbog posla. 

Predstavnica Vijeća Ana Paula Zacarias rekla je da bi se besplatno testiranje na covid-19 moglo ostvariti zajedničkom nabavom i financijskim poticajima Europske unije građanima svih država članica.

Zacarias je istaknula da "pitanje cjenovne dostupnosti covid testa nije obuhvaćeno mandatom Vijeća, ali da su svjesni važnosti te teme i potrebe da građanima svih zemalja članica osiguraju besplatni testovi na covid-19, baš kao što će, kad se uvede, biti besplatna i digitalna zelena potvrda".

"Zemlje članice morat će također smanjiti ili ukinuti stopu PDV-a na testove za za covid-19", istaknula je Zacarias i dodala da se "troškovi testova mogu smanjiti zajedničkom nabavom za sve zemlje članice, ali i dodatnim EU financiranjem testova".

"Dosad je financiranjem iz Europske unije osigurano čak 20 milijuna brzih antigenskih testova u vrijednosti od 100 milijuna eura, a prednost je i što su u siječnju upravo ti testovi priznati u svim državama članicama", istaknula je Zacaris i zaključila da je "sigurna kako Komisija neće na tome stati".

Povjerenik Europske komisije za pravosuđe Didier Reynders složio se s predstavnicom Vijeća i istaknuo da bi "testiranje trebalo biti besplatno i cjenovno prihvatljivo svim građanima", ali da je "utvrđivanje cjenovne politike vezano uz testiranje na covid-19 nešto što je u nadležnosti država članica".

"Komisija je mobilizirala više od 100 milijuna eura za nabavu 20 milijuna brzih antigenskih testova koji su dostavljeni državama članicama, a opcija za kupnju dodatnih 400 milijuna testova osigurana je kroz mehanizam zajedničke nabave", istaknuo je Reynders i zaključio da nam upravo taj mehanizam "omogućuje da osiguramo bolje uvjete i cijene testova u svim državama članicama".

Hrvatski eurozastupnik Valter Flego (IDS) također je zatražio besplatno testiranje i naveo da "u Hrvatskoj trenutno iznose od 500 do 750 kuna po jednom PCR testu, odnosno oko 150 kuna za antigenski".

"Kako digitalna zelena potvrda ne bi dovela do nejednakosti i diskriminacije građana koji nisu cijepljeni, testiranje, kao i cjepivo mora biti besplatno. U suprotnom, mnoge si obitelji ovoga ljeta neće moći priuštiti odlazak na godišnji odmor", istaknuo je Flego i dodao da "u trenutnoj situaciji to znači i do 600 eura dodatnog troška za četveročlanu obitelj".

"Rezolucijom pozivamo da u svrhu izbjegavanja diskriminacije osoba koje nisu cijepljenje, kao i zbog ekonomskih razloga, države članice osiguraju univerzalno, pristupačno, pravovremeno i besplatno testiranje. U suprotnom, dijelimo se na građane prvog i drugog reda, a to je neprihvatljivo", smatra Flego.

Nizozemska zastupnica i članica Zelenih Tineke Strik istaknula je da "testovi moraju biti laku dostupni i besplatni prvenstveno zbog sprječavanja bilo kakve vrste diskriminacije": 

Rumunjski zastupnik i član Europske pučke stranke Cristian Silviu Bușoi rekao je da je "vrlo važno imati lak pristup testiranju".

"U nekim su zemljama PCR testovi izuzetno su skupi što stvara poseban problem mladima koji nisu prioritetna skupina za cijepljenje, a nemaju novca za stalno testiranje", istaknuo je Bușoi i zaključio da "pristup testovima bez naknada prvenstveno moraju imati djelatnici i polaznici škola i sveučilišta".

Predstavnica Vijeća Ana Paula Zacarias za kraj je dodala da "trošak testa brine zastupnike, prvenstveno zbog studenata i ostalih mladih u sličnoj situaciji".

"O cijeni testova mora se hitno i obavezno pregovarati, to zahtjeva dodatne pregovore i vrlo je osjetljivo pitanje", istaknula je Zacaris i dodala da je prije daljnjih koraka bitno i "dobro proučiti pravni temelj, fiskalne mjere u državama članicama i privatna poduzeća, a sve to s jednim ciljem - omogućiti slobodu kretanja, zaštiti zdravlje svih građana.

Osvrnula se i na to da treba "imati u vidu smanjenje troškova, poštivanje svih odredbi ugovora i o digitalnoj zelenoj potvrdi i o testovima i o cjepivima.

"Nadam se da ćemo u procesu dijaloga pronaći najbolja rješenja i to učiniti dovoljno brzo pa čak i prije ljeta", zaključila je Zacarias.

Idući je korak pregovaranje Parlamenta i Vijeća, kako bi se postigao konačni dogovor prije početka turističke sezone.

Zastupnici su u rezoluciji poručili da se nadaju da će se što prije postići konkretni koraci jer bi "sve drugo značiti gubitak dijela turističke sezone".