Korona uništila turizam u Crnoj Gori - pali za čak 90 posto

Španjolska bilježi najveći broj novih zaraza koronavirusom od svibnja

Španjolska u četvrtak bilježi najveći porast novih zaraza koronavirusom u dva mjeseca, s najviše zaraženih u Aragoniji i Kataloniji. 

Vlasti su u četvrtak izvijestile o 580 novih potvrđenih zaraza u Španjolskoj, 190 više nego u srijedu. 

Vraćena su ograničenja u nekim područjima Katalonije, uključujući karantenu u okolici grada Lleide kojom je pogođeno oko 160.000 ljudi, a najavljene su i nove mjere u Barceloni.

Od 21. lipnja i ukidanja jedne od najstrožih karantena u Europi, diljem Španjolske izbilo je preko 170 lokalnih žarišta s Katalonijom kao epicentrom novih žarišta.

U toj regiji u četvrtak su zabilježene 142 nove zaraze, 51 više nego u srijedu. U Aragoniji na istoku je broj zaraženih skočio sa 160 na 266, objavilo je ministarstvo zdravstva. 

U Barceloni, glavnom gradu Katalonije, domu za 1,6 milijuna ljudi i jednom od najposjećenijih europskih gradova, utrostručen je broj novozaraženih od prošlog tjedna. 

Vlasti su također nametnule neke restrikcije u okolici Barcelone gdje živi oko 260.000 ljudi. 

Lijek za malariju koji je promovirao Donald Trump za liječenje korona virusa je neefikasan, pokazala je zadnja studija, javlja Gurdian.

Oko 24 posto pacijenata koji su uzimali hidroklorin imali su sve simptome 14 dana, kao i pacijenti koji su dobili placebo.

- Ova studija čvrsto dokazuje da hidroklorin nema nikakve benefite za pacijente, čak ni za one s blažim oblikom korona virusa - rekao je Neil Schluger s njujorškog medicinskog fakulteta koji je vodio istraživanje.

Korona virus srušio crnogorski turistički promet za više od 90 posto

U Crnoj Gori sredinom srpnja boravi oko 12 tisuća turista, što je pad od 92 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, podaci su crnogorske turističke organizacije koje je u četvrtak prenio portal Vijesti.

Podatak o tako golemom padu turističkog prometa pokazuje da bi pad prihoda od turističke sezone mogao biti značajno veći u odnosu na prognozu crnogorske vlade iz lipnja, kada je procijenjeno da će prihod od turizma u odnosu na prošlu godinu, kada je Crna Gora zaradila 1,1 milijardu eura, pasti za 40 posto.

Prema toj prognozi pad gospodarstva u Crnoj Gori u 2020. bio bi 6,8 posto, a javni dug na kraju godine trebao bi doseći 82,5 BDP-a.

U trenutku davanja te prognoze Crna Gora je bila zemlja bez ijednog slučaja covida-19, a nije se tijekom ljeta očekivao drugi val epidemije.

Međutim, Crna Gora je već pogođena drugim valom i trenutno u regiji ima najviše oboljelih na 100 tisuća stanovnika.

Crnogorsko ministarstvo turizma je krajem prošlog tjedna priopćilo da gotovo polovica hotela u Crnoj Gori nije otvorena za turističku sezonu, te da je u ostalima popunjenost između 10 i 13 prosto.

Iz vlade je potvrđeno i da se otkazuju turistički aranžmani za početak kolovoza.

Crna Gora prva je u Europi nakon prvog vala pandemije iskorijenila koronavirus sa svog teritorija, te je početkom lipnja proglasila kraj epidemije.

Istodobno je otvorila granice, a iz crnogorske vlade najavljeno je da će turističku sezonu graditi na imidžu "corona-free" destinacije.

Ipak, koronavirus se ponovo pojavio sredinom lipnja, a donijeli su ga državljani Crne Gore koji su boravili u Srbiji, a u Crnu Goru su se vratili preko Bosne i Hercegovine kako bi izbjegli karantenu.

Prema podacima koje su u četvrtak objavile crnogorske zdravstvene vlasti, u toj je zemlji u posljednja 24 sata koronavirus potvrđen kod 60 osoba, pa je ukupan broj oboljelih 1582, dok je broj aktivnih slučajeva u odnosu na 100 tisuća stanovnika 251.

ECB spreman podupirati gospodarstvo do kraja koronakrize

Europska središnja banka (ECB) objavila je u četvrtak da je spremna podupirati likvidnost u eurozoni sve dok ne bude sigurna da je koronakriza završila a Christine Lagarde poručila je vladama da moraju pomoći u potpori oporavku.

Gospodarska aktivnost u eurozoni stabilizirala se proteklih tjedana zahvaljujući popuštanju mjera karantene, ali neizvjesnost u pogledu brzine i razmjera oporavka i dalje je velika, poručila je Lagarde s online tiskovne konferencije nakon redovne sjednice ECB-a.

Upravno vijeće ECB-a zadržalo je ključne kamatne stope na važećoj razini, uključujući kamatnu stopu na glavne operacije refinanciranja od nula posto i negativnu kamatnu stopu na depozite od 0,5 posto.

ECB je na lipanjskoj sjednici pojačao potporu gospodarstvu u koronakrizi, pojačavši likvidnost kroz udvostručenu vrijednost posebnog programa kupnje obveznica (PEPP), na 1.350 milijardi eura. Ujedno je produljio njegovu provedbu do lipnja iduće godine.

Danas su iz središnje monetarne institucije eurozone da će ga provoditi "barem do kraja lipnja 2021., odnosno, u svakom slučaju, dok (Vijeće) ne odluči da je krizna faza koronavirusa završena".

Lagarde je danas kazala da je do kraja lipnja ECB otkupio obveznice za više od 360 milijardi eura.

“PEPP je učinkovit, primjeren i funkcionira. Nismo razmatrali nikakve izmjene u vezi s tim programom”, izjavila je.

U osvrtu na inflaciju, kazala je da je temeljna inflacija prigušena zbog nižih cijena energenata. Pritisci na cijene trebali bi ostati vrlo prigušeni zbog oštrog pada BDP-a i povezane izraženije slabosti u gospodarstvu, dodala je.

“Novi podaci… signaliziraju nastavak gospodarske aktivnosti u eurozoni, premda je njezina razina i dalje znatno ispod one u razdoblju prije pandemije koronavirusa”, istaknula je.

Stvarni i očekivani gubitak radnih mjesta i dohotka, izrazito povećana neizvjesnost u vezi razvoja pandemije i gospodarski izgledi kontinuirano pritišću osobnu potrošnju i poslovna ulaganja, upozorila je Lagarde.

Izgledi ostaju vrlo neizvjesni, zaključila je.

ECB je uveo izvanredne mjere kako bi ublažio gospodarske štete izazvane pandemijom, ali vlade moraju pomoći fiskalnim mjerama, naglasila je čelnica ECB-a.

Osvrnula se i na prijedlog Europske komisije o 750 milijardi eura vrijednom fondu za oporavak EU-a od koronakrize.

“Važno je da europski čelnici brzo postignu dogovor o ambicioznom paketu“, poručila je Lagarde.

Čelnici EU-a pokušat će postići dogovor o fondu na samitu u Bruxellesu 17. i 18. srpnja.

Većina njemačkih radnika i nakon pandemije želi raditi od kuće

Većina zaposlenika u Njemačkoj želi raditi od kuće i nakon pandemije koronavirusa, pokazala je studija objavljena u četvrtak.

Istraživači na sveučilištu Konstanz ispitali su 700 ljudi koji rade od kuće, od kojih je 56 posto reklo da želi, barem djelomično, i dalje zadržati kućni ured.

"Brojni ispitanici žele kombinaciju kućnog i pravog ureda", rekli su autori studije.

Dok je 25 posto zaposlenika reklo da žele puno radno vrijeme raditi od kuće, oko 42 posto preferira raditi iz ureda dva do tri puta tjedno.

Ispitivanja su provedena između ožujka i svibnja i reprezentiraju njemačku radnu snagu u pogledu godina i spola.

I dok su mnogi ispitanici priznali da rad na daljinu ne može nadomjestiti socijalni aspekt zajedničkog rada i komuniciranja uživo, 45 posto ih drži da su efikasnije radili od kuće. Međutim, neki su se osjećali izolirano.

"U prosjeku, i s blagim varijacijama, 20 posto ispitanika osjećalo se usamljeno i društveno izoirano u kućnom uredu", kažu stručnjaci i dodaju kako je moguće da su tome pridonijela i opća ograničenja u pogledu socijalne distance.