"Vjeronauk je u škole uveden po demokratskom izboru"

Vjeronauk je prije 25 godina ponovno uveden u hrvatske škole, na temelju Ugovora Svete Stolice i RH te na temelju provedbenog ugovora Vlade i Hrvatske biskupske konferencije. U osnovnim školama vjeronauk kao izborni predmet odabire 90 posto učenika, u srednjim školama njih 75 posto, što govori o tome da je u našim školama uveden po demokratskom slobodnom izboru, rekao je u četvrtak kardinal Josip Bozanić za HRT.  

Na pitanje o mogućoj reviziji Ugovora sa Svetom Stolicom, kardinal Josip Bozanić odgovorio je kako ugovori i konkordati sa Svetom Stolicom imaju trajnu vrijednost, a da je Hrvatska njima ušla u krug europskih zemalja koje imaju posebne odnose sa Svetom Stolicom. 

Svečana akademija u povodu 25. obljetnice katoličkoga vjeronauka u škole

Država i Crkva susreću se u čovjeku, građaninu i vjerniku, a odatle i važnost načela, pravilne suradnje i uređivanja međusobnih odnosa na korist svih građana, riječi su sv. Ivana Pavla II. koje je citirao zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) msgr. Želimir Puljić, te istaknuo kako upravo to, s osjećajem ponosa  i radosti, komemoriramo na svečanoj akademiji u povodu 25. obljetnice uvođenja katoličkoga vjeronauka u škole.

Svečana akademija u povodu 25. obljetnice uvođenja katoličkoga vjeronauka u hrvatske osnovne i srednje škole te predškolske ustanove održana je u četvrtak navečer u Hrvatskome narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu gdje je nazočnima ponuđen bogat i raznovrstan kulturni program koji je počeo i zaokružio Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado. 

Ta je svečana prigoda okupila brojne uzvanike iz crkvenoga i političkoga života, predstavnike drugih vjerskih i crkvenih zajednica u Hrvatskoj kojima je također prije četvrt stoljeća omogućena nastava vjeronauka, te mnoge vjeroučiteljice i vjeroučitelje.  Na akademiji su, među ostalima, bili i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, predsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner, apostolski nuncij msgr. Alessandro D' Ericco, izaslanik predsjednice Republike dr. Mate Granić, izaslanik predsjednika Vlade dr. Stjepo Bartulica, ministar kulture Zlatko Hasanbegović i izaslanik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Ivan Milanović Litre, kao i nekoliko bivših mjerodavnih ministrica i ministara.

Nadbiskup Puljić: iskustvo vjeronauka u školskome programu povjeravamo ocjeni struke 

Nadbiskup Puljić podsjetio je kako se vjeronauk prije 25 godina "vratio' u škole" iz kojih je bio "protjeran i zabranjen" 1952. odlukom komunističkih vlasti. Spomenuo je da su Republika Hrvatska i Sveta Stolica 19. prosinca 1996. potpisale Ugovor o suradnji na području odgoja i kulture, koji je ratificiran 9.  travnja 1997. kada je tadašnji državni tajnik Svete Stolice kardinal Angelo Sodano pohvalio Hrvatsku zbog dobre suradnje predstavnika države i Svete Stolice te istaknuo da je to "prvi slučaj ratificiranja ugovora što ih je Sveta Stolica potpisala s jednom od država proizišlih iz komunističkog iskustva".

"I dok dvadesetpetogodišnje iskustvo vjeronauka u školskome programu povjeravamo ocjeni struke, želimo neka njegov hod u svakodnevnome životu bude u skladu s Ustavom naše države i zakonodavstvom Katoličke Crkve", zaključio je predsjednik HBK msgr. Želimir Puljić.

Izaslanik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Milanović Litre spomenuo je kako je tijekom prošle godine vjeronauk pohađalo 92 posto djece u osnovnim školama i gotovo 80 posto u srednjim školama. Učenicima je vjeronauk predavalo ukupno 2319  vjeroučiteljica i vjeroučitelja čiji rad vrjednuje pet savjetnika u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje (AZVO)

Nadbiskup Hranić: Vjeronauk ima društvenu dimenziju i trebamo nastaviti živjeti njegovu viziju

Predsjednika Vijeća Hrvatske biskupske konferencije (HBK) za katehizaciju i novu evangelizaciju nadbiskup đakovačko-osječki msgr. Đuro Hranić rekao je kako živimo u vremenu sukoba i političkih konflikata čak i svjetskih razmjera čije se posljedice osjećaju i na našim prostorima. Naše hrvatsko društvo, istaknuo je, označeno je svjetonazorskim i ideološkim podjelama i sukobima, a u tome kontekstu netko druge vjeroispovijesti ili svjetonazora olako može biti viđen kao neprijatelj samo zato što je drukčiji.   

 Zato, uvjeren je nadbiskup Hranić, "društvo u kojemu živimo ne bi smjelo prestati tražiti od Katoličke Crkve i drugih vjerskih zajednica da zajedno žive, rade i razgovaraju te na svoj način učine ovo društvo snošljivijim i spremnijim na uzajamno prihvaćanje i dijalog, unatoč pluralnosti vlastitih shvaćanja i identiteta".  

Nadbiskup Hranić ocijenio je kako konfesionalni vjeronauk može ekumenskim i međureligijskim dijalogom koji se, s drugim i drukčijim, događa unutar školskoga sustava pridonijeti međusobnom uvažavanju i prihvaćanju, suživotu i miru. Time, istaknuo je, vjeronauk ima društvenu dimenziju kao svoju bitnu sastavnicu, a drugim riječima, dodao je, "ne treba Crkva vjeronauk u školi da bi tamo naviještala Krista, nego i društvo treba konfesionalni vjeronuak da bi ostvarilo ono što jedino Bog može ostvariti u potpunosti, a to je mir i zajedništvo različitih identiteta".

 "Dvadeset i pet godina upućenosti jednih na druge - Crkve i društva najbolji je znak budućnosti koja je pred nama. Previše smo dobra zajednički ostvarili da bismo na tome stali. Vrijeme koje je iza nas svjedočanstvo je da se vizije ne moraju nužno pretvoriti u iluzije. Ono što je prije 25 godina počelo kao vizija danas je naša stvarnost, a ništa nam drugo ne bih mogao poželjeti nego da tu viziju nastavimo živjeti", zaključio je nadbiskup Hranić.