Medved i obećanja Baniji: '2023. će biti godina povratka stradalnika u svoje domove'

Premijer Andrej Plenković je posljednju ovogodišnju sjednicu Vlade započeo osvrtom na ovu godinu te planovima ciljevima za iduću. Na samom početku, prisjetio se i druge godišnjice potresa na Banovini te izrazio sućut obiteljima poginulih u razornom potresu. Dotaknuo se i obnove na Baniji koju je podijelio na dva segmenta.

PRATITE UŽIVO: U tijeku 181. sjednica Vlade 

- Što se tiče dinamike obnove, podijelio bih to na dva segmenta. Dio s kojim smo zadovoljni, odnosi se na nekonstrukcijusku obnovu, na izgradnju višestambenih zgrada. U Petrinji bi 130 stanova trebalo biti gotovo ovog ljeta. Ono što nije dobro, a čega smo svjesni je konstrukcijska obnova i izgradnja zamjenskih kuća, to je jedan glavnih zadataka za 2023. da se ti procesi ubrzaju - kazao je premijer pa dodao.

-  Nakon potresa smo ponudili ljudima da idu u normalan smještaj. Tada je bilo na raspolaganju i hotela i drugih mogućnosti smještaja. No jedan dio ljudi odabrao je ostati blizu svojim kućama. Vlada je izdvojila 2 milijarde kuna za interventne mjere i potporu ljudima na Banovini plus svih aktivnosti koje se odnose na samu obnovu nakon potresa - rekao je premijer. 

Isto tako, kazao je da će Vlada također donijeti odluku o 37 milijuna kuna za Petrinju te 13 milijuna kuna za Sisačko-moslavačku županiju, a u idućoj godini Vlada će se fokusirati i na Zagreb, odnosno najavio je da će se i tu stvari ubrzati te dinamizirati. 

Ministar Medved također se odmah osvrnuo na situaciju na Baniji u posljednje dvije godine premda je odmah krenuo nabrajati koliko je država u prvim danima pomagala nakon potresa, koliko hrane i vode su podijelili, koliko ljudi smjestili na sigurno...

- Potres je uzrokovao teške materijalne, ali i one teško mjerljive socijalne posljedice koji još utječu na ljude. Vidljive su velike štete. Stožer svo vrijeme osiguravao je povezanost i jedinstvo napora i koordinirao sve potrebne aktivnosti - rekao je Medved pa dodao da je šteta procijenjena na 5.5 milijardi eura. 

Ministar Medved dodao je kako je obnovljeno više od 4000 kuća, a 609 je u obnovi, dok su vlasnici sami obnovili 1071 kuću za što je izdvojeno 10,8 milijuna kuna.

- Danas, dvije godine nakon potresa, tvrdim da je povjerenje svih uključenih u proces, ključno. Naglašavam kako će 2023. biti godina povratka stradalnika u svoje domove - kazao je pa dodao.

- Banija će biti prioritet sve dok ne obnovimo i posljednju kuću, a danas će prigodom druge godišnjice izaslanici Vlade ići na mise za poginule - najavio je Medved. . 

U potresu je smrtno stradalo osam osoba, oštećeno je više od 40.000 objekata, uz štetu od preko 40 milijardi kuna.

Nakon što se na ukupno 3 minute prisjetio Banije, premijer se pohvalio kako je ulazak u eurozonu ogromno postignuće na kojem se sustavno radilo.

- S ostalim članicama će biti među zemljama gdje nema čekanja, kontrola.. Mi ćemo 26. ožujka u punini postati dio Schengena, kada počinje ljetni režim letenja. Mi ćemo obilježiti oba događaja - najavio je i svečanost u nedjelju kada će stići i Ursula von der Leyen koja je htjela obilježiti 'dan kada prvi put u povijesti jedna zemlja na isti dan ulazi u eurozonu i u Schengen.

U dugom uvodnom govoru premijer je spomenuo i sve krize ove godine - od rata, inflacije, prandemije.... Premijer tako smatra da su učinjeni ogromni iskoraci pravodobnim intervencijama. Donijet je paket s ukupno 27 mlrd. kuna kako bi se ublažile posljedice energetske i prehrambene krize te inflatornog pritiska. Limitirani su troškovi plina, struje i naftnih derivata.

- Dali smo direktne potpore našim umirovljenicima, svima onima koji su primatelji različitih naknada socijalne pomoći, nezaposlenima, osobama s invaliditetom, svima koji primaju dječji doplatak itd.

Također, osvrnuvši se na uvođenja eura, rekao je da je sve razrađeno korak po korak.

- Prema riječima čelnika bankarskog sustava, sve je spremno za veliki korak i Hrvatska će postati 20. članica europodručja. To je ogromno, veliko postignuće - rekao je Plenković i dodao da je to projekt na kojemu je Vlada sustavno radila od 2017. godine.

Ciljevi za 2023.: ''Ubrzat ćemo obnovu, raditi na smanjenju stope inflacije...''

- U idućoj godini ostaje ubrzanje obnove, demografska revitalizacija, rad na smanjenju stope inflacije, ulagat ćemo i u energetski i prehrambenu neovisniju Hrvatsku. Želimo ubrzati korištenje europskih sredstava. Želimo početi godinu, a ona će početi rastom minimalnih plaća, osigurat ćemo obroke u osnovnim školama, donijet će se uredba o radu nedjeljom, zaživjet će reforma o socijalnom sustavu, zdravstvena reforma... - nabrajao je premijer. 

Vlada će, između ostalog, na ovoj 181. sjednici Vlade donijeti i više uredbi - među njima i o visini trošarine na energente i električnu energiju, na duhanske prerađevine i duhanske proizvode, na alkohol i alkoholna pića te uredba o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na kavu i bezalkoholna pića kao i o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila. Na dnevnom redu je i prijedlog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Razmatrat će se i Prijedlog odluke o donošenju Nacionalnog plana za suzbijanje seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja za razdoblje do 2027. i Akcijskog plana za suzbijanje seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja, za razdoblje do 2024.

Vlada utvrdila prijedlog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama

Tako je nacrt prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama - prošao. Vlada je utvrdila prijedlog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, kojim se definiraju bolji mehanizmi zaštite pomorskog dobra i uvode veća prava i dužnosti upravitelja tim dobrom te povećava transparentnost u upravljanju njegovim gospodarskim korištenjem.

Navodeći glavne novosti iz prijedloga novog zakonskog okvira, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver na vladinoj je sjednici naglasio da je prijedlog tog zakona izrađen u okviru NPOO-a

- Zato je bilo potrebno izraditi novi zakon, koji uz ostalo osigurava i učinkovitost upravljanja lukama otvorenim za javni promet te štiti javni interes - kazao je Bilaver.

Istaknuo je da se novim zakonom uvode novosti u postupku davanja koncesija na pomorskom dobru radi usklađivanja sa zakonom o koncesijama, kao i da se ukidaju koncesijska odobrenja, a uvode dozvole koje daje predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave na temelju natječaja, na rok od pet godina. Definiraju se i morske plaže, sidrišta i privezišta, pri čemu se kod plaža vodilo računa o zadovoljavanju javnog interesa tako da se stupanj ograničenja opće upotrebe svede na minimum kako bi plaže kao pomorsko dobro i opće dobro zaista bile dostupne svima pod jednakim uvjetima.

Zakonom se utvrđuje i vremenska granica za uređivanje pitanja nasipavanja mora, dok se za sportske luke uvodi obveza koncesionarima da imaju natjecatelje u tri uzrasne kategorije te je s time taj zakon usklađen i sa zakonom o sportu.

Prihod od prodaje električne energije ograničen na 180 eura po MWh-u

Što se tiče prijedloga uredbe o Zakonu o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena električne energije, ministar gospodarstva Davor Filipović kazao je da se ograničavaju prihodi proizvođača na 180 eura po MWh. Inače, uredba se naslanja na uredbu Vijeća EU-a o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije. EU je odredio gornju granicu tržišnih prihoda od 180 eura po megavatsatu kao jedinstvenu gornju granicu u cijeloj Europskoj uniji, kako bi očuvao standard građana i funkcioniranje gospodarstva i zaštitio ih od previsokih cijena.

- Prihodi iznad toga će se za vrijeme trajanja ove uredbe trebati uplatiti na račun Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Prema procjenama HERA-e, prikuput će se oko pola mlrd. kn. Novac će se usmjeriti prema našim građanima, njih oko 10.000. Financirat će im se do 50 posto ukupne financijske konstrukcije za ugradnju solara - kazao je Filipović.

Prema današnjoj vladinoj uredbi, višak tržišnih prihoda iznad te granice koji ostvaruju energetski subjekti na temelju sklopljenih ugovora o prodaji električne energije na veleprodajnom tržištu električne energije, uplaćuje se u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Dosad je u Republici Hrvatskoj priključeno oko pet tisuća fotonaponskih modula u kućanstvima, a u sljedećih godinu dana procjenjuje se prikupljanje sredstava za sufinanciranje novih 20 tisuća modula ukupne snage 360 tisuća kilovatsati.

Uredba bi se trebala primjenjivati do 30. lipnja 2023. godine.

Vlada je donijela i Uredbu o izmjeni Zakona o obveznim odnosima.

Trošarine će se prilagoditi fiksnom tečaju konverzije

Kako je objasnio ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, s obzirom na povećanje navedene kamatne stope Europske središnje banke od donošenja Zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima, ocijenjeno je da bi visina stope zateznih kamata za ostale odnose (koji nisu odnosi između trgovaca odnosno trgovaca i osoba javnog prava) negativno utjecala na ekonomsko-socijalni položaj građana.

Stoga se, radi zaštite interesa građana, predlaže smanjenje broja postotnih poena koji se dodaju na referentnu stopu Europske središnje banke s pet postotnih poena na tri postotna poena.

Ministar Primorac je govorio o trošarinama i promjenama zbog uvođenja eura.

- S obzirom da euro postaje zakonsko sredstvo plaćanja od iduće godine, nužno je izraziti trošarine u euru. Trošarine će biti izražene po fiksnom tečaju konverzije. Donošenje uredbi nema fiskalnog učinka na prihode državnoga proračuna - rekao je ministar Primorac. 

Ministar Ivan Paladina predstavio je prijedlog odluke o dodjeli sredstava za pomoć Gradu Petrinji i Sisačko-moslavačkoj županiji.