Vlada iz Znanstvenog savjeta izbacila pet članova? 'Frka me nazvao i zahvalio na suradnji'

Kako neslužbeno doznajemo, Andrej Plenković je donio odluku o izbacivanju petero znanstvenika iz Znanstvenog savjeta. Oni su ujedno i potpisnici pisma apela upućenog javnosti i Vladi, Andreja Ambriović Ristov, Nenad Ban, Petra Klepac, Branko Kolarić i Igor Rudan. 

Time je Plenković iz Savjeta izbacio tri epidemiologa, a u Savjetu je ostao, kao epidemiolog, samo Krunoslav Capak. 

'BRINE NAS BROJ MRTVIH' Apel 26 hrvatskih znanstvenika i doktora: Virus nije oslabio niti stagnira, ovo su naše preporuke

Potpisnici "spornog" apela su već dulje vrijeme tražili od Plenkovića da izbaci Gordana Lauca zbog njegovih kontradiktornih izjava oko pandemije Covida-19.

Kontaktirali smo neke od članova koji su nam rekli da zasad nemaju službenih informacija da su izbačeni, iako su postojale naznake da bi to toga moglo doći jer je premijer Plenković bio ogorčen zbog njihovog apela. Kako doznajemo, predstojnik ureda Vlade Zvonimir Frka Petešić nazvao ih je, zahvalio im se na suradnji i istu otkazao. 

Kako se može čuti među znanstvenicima koji su potpisali apel, a nisu u Savjetu, zgroženi su informacijom i ne vjeruju da je takvo nešto moguće. 

Kontaktirali smo i Vladu za komentar ove situacije, ali odgovor još nismo dobili. 

Apel prenosimo u cijelosti: 

Obraćamo se javnosti duboko zabrinuti širenjem drugog vala pandemije u Republici Hrvatskoj i velikim brojem žrtava o kojima svakodnevno doznajemo u javnim glasilima. Odlučili smo javno obznaniti naše preporuke u prevladavanju ove teške javno-zdravstvene i društvene krize u Hrvatskoj.

Željeli bismo se ograditi od svih izjava koje su temeljem pogrešnih podataka uvjeravale javnost tijekom mjeseca studenog da će epidemija u Hrvatskoj stagnirati ili umanjivati intenzitet, te da nam strože mjere nisu potrebne ili da nisu učinkovite. Ograđujemo se i od procjena da je virus na bilo koji način oslabio, jer one nisu u skladu sa znanstvenim spoznajama.

Kada se utvrdi da je širenje zaraze izmaklo kontroli, potrebno je preventivno i bez odgode aktivirati najoštrije mjere kontrole epidemije koje su u Hrvatskoj politički i ekonomski moguće. Time se poštuje načelo prevencije, tj. sprečava se pojava velikog broja zaraženih, umjesto da ih se mora liječiti, uz preopterećenje bolnica zaraženim osobama.

Nužno je osigurati kvalitetne i transparentne informacije o širenju zaraze. To znači da trebaju postojati jasni kriteriji kako testirati osobe pod sumnjom na zaraženost, kojim testovima, gdje se sve u državi provode ti testovi, kako se pribrajaju "vjerojatni slučajevi", te na internetu trebaju biti javno dostupni svi ti podaci. Također je potrebno ustrojiti javno dostupan registar broja zaraženih, broja osoba u samoizolaciji, broja hospitaliziranih osoba, bolnica gdje su osobe hospitalizirane, te raspoloživih kapaciteta pojedinih bolnica za zbrinjavanje COVID-19 bolesnika uz točan broj postelja za liječenje bolesnika kojima je potrebno intenzivno liječenje i respiratora.

Nadalje, broju umrlih u bolnicama od COVID-19 treba svakoga dana pribrojiti i broj umrlih izvan bolnica. Ti podaci trebaju biti javni i sasvim vjerodostojni. U uvjetima intenzivnog širenja zaraze i gubitka kontrole nad epidemijom, potrebno je znatno više i odlučnije testirati, kako bi se udio pozitivnih u ukupnom broju testiranih smanjio na niže od 5% sa sadašnjih 30-tak %.

Odvajanjem zaraženih i njihovih kontakata od nezaraženih osoba znatno ćemo brže suzbiti epidemijski val. Zdravstvenim ustanovama i epidemiološkim službama diljem Hrvatske treba u razdobljima intenzivnijeg širenja zaraze organizirati znatnu pomoć u osoblju i sredstvima, kako bi se uložio najveći mogući napor u otkrivanje i izoliranje zaraženih, te pravilnom liječenju oboljelih. Zalažemo se i za uvođenje jasno definiranog sustava "semafora", te regionalizaciju, kako bi se potaklo stanovništvo u pojedinim sredinama da održava zarazu pod kontrolom svojim ponašanjem i time izbjegava uvođenje automatiziranih i unaprijed propisanih mjera. Tražimo određivanje ključnih epidemioloških parametara na osnovu kojih se uvode ili ukidaju određene protuepidemijske mjere, kako bi se smanjila neizvjesnost u društvu.

Potrebno je unaprijediti komunikaciju o pandemiji, kako bi se povratilo povjerenje u osobe koje upravljaju krizom. Razumije se da, kao stručnjaci, ne preporučujemo odluke u kojima ista pravila ne bi vrijedila za sve u društvu, ili gdje se mjere politiziraju i prilagođavaju pojedinim društvenim skupinama. Potrebno je razumjeti da je ovo problem cijelog hrvatskog društva i pogođeni smo svi zajedno, te se samo velikom solidarnošću i zalaganjem cijelog društva možemo oduprijeti ovom velikom izazovu.

Iznad svega, potrebna je iskrena i transparentna komunikacija s javnošću oko toga što su nam u svakom trenutku prioriteti, te jasna pravila koja vrijede za sve jednako.

Prof. dr. sc. Andreja Ambriović Ristov
Prof dr. sc. Nenad Ban
Doc. dr. sc. Ilija Brizić
Prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain
Prof dr. sc. Ivan Đikić
Prof. dr. sc. Stipan Jonjić
Doc.dr.sc. Vanda Juranić Lisnić
Dr. sc. Petra Klepac
Dr. sc. Vanja Klepac-Ceraj
Prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić
Doc. dr. sc. Vladimir Krajinović
Doc. dr. sc. Marko Kutleša
Prof. dr. sc. Pero Lučin
Dr. sc. Krešimir Luetić
Prof. dr. sc. Igor Mezić
Prof. dr. sc. Bojan Polić
Prof. dr. sc. Kristijan Ramadan
Prof. dr. sc. Igor Rudan
Doc. dr. sc. Marija Santini
Prof. dr. sc. Mihaela Skobe
Dr. sc. Saša Srića
Prof dr. sc. Igor Štagljar
Prof. dr. sc. Goran Tešović
Prof. dr. sc. Andrej Trampuž
Dr. sc. Boris Ujević
Dr. sc. Domagoj Vučić

Uskoro opširnije...