'Istanbulska konvencija će biti najkasnije za 2 tjedna na Vladi'

Premijer Andrej Plenković čestitao je na početku sjednice Vlade svojim ministricima i svim sugrađankama u Hrvatskoj Međunarodni dan žena. Tim povodom osvrnuo se i na, kako je istaknuo, vrlo angažiranu temu u Saboru oko Istanbulske konvencije i najavio da bi ona kroz dva tjedna trebala biti na Vladi nakon čega će uslijediti rasprava kako bi ju se ratificiralo. 

- Želimo s našim politikama što kvalitetniji, ravnopravniji i bolji položaj naših žena. U prilog tome govori i da od svih Vlada u neovisnoj Hrvatskoj ova Vlada ima najviše žena - poručio je.

U dogovoru s ministricom Murganić, naglasio je, pri kraju je kompletna procedura za upućivanje na Vladu Istanbulske konvencije Vijeća Europe.

- Ja vjerujem da ćemo za tjedan ili dva tjedna imati tu konvenciju na Vladi i uputiti ju u ratifikaciju. Procedure su provedene, javna rasprava je provedena, sve dileme koje postoje mislim da nisu takvog karaktera da ne mogu biti premoštene. Trebamo se koncentrirati na bit konvencije, a to je zaštita od nasilja - rekao je Plenković.

- Različite stranke na konvenciji žele skupljati poene, SDP koji je prije dvije godine mogao ratificirati konvenciju, a sad je najveći kritičar... Mislim da ćemo u jednoj razumnoj raspravi pronaći rješenje i podignuti razinu zaštita žena od nasilja u obitelji i prava žena - kazao je premijer.

Komentiravši negativno izvješće Europske komisije, istaknuo je kako je ono očekivano, ali i kako je Komisija prepoznala da je Vlada lex Agrokorom spriječila veće posljedice na naše gospodarstvo i stvorila mogućnost za veći gospodarski rast. 

- Što se tiče izvješća EK koje je usvojeno jučer, riječ je o godišnjem izvješću gdje Komisija prezentira svoju ocjenu napretka glede provođenja strukturnih reformi i rezultata dubinske analiza gospodarske politike država. Konstatira se čitav niz aspekata u kojima smo ostvarili napredak tijekom 2017., od rasta gospodarstva, smanjenja proračunskog duga, kvalitetnih pokazatelja glede osobne potrošnje, ali tu su i aspekti gdje trebamo biti bolji i brži - investicije, strukturne reforme i odgovorna fiskalna politika.

- Mislim da je svima jasno da moramo poraditi na privlačenju ulaganja, očekujem od svih da napravimo važne iskorake, a isto tako što se tiče nastavka strukturnih reformi. Komisija posebno kaže da bismo se trebali držati onog što smo planirali. Smatram da ovo izvješće može biti bolje, od svih očekujem da napravite iskorake. Rekli smo i sami da je 2018. godina bez izbora i očekujem da sve ono što je dugo na dnevnom redu, obrazovna i pravosudna reforma recimo, niza aspekata koji se tiču stvaranja boljeg gospodarskog i poduzetničkog ozračja, napravimo napredak gdje će doći do kvalitetnijeg rasta gospodarstva. I ovog tjedna imamo neke zakone koji se tiču ovog trokuta koji sam naveo. Očekujem od svih da temeljito analizirate ovaj dokument. Mi smo u skupini zemalja s prekomjernim neravnotežama, tu su Italiju i Cipar. Realno gledajući s obzirom kakva je bila 2017. mislim da je izvješće očekivano. Moramo se osvrnuti na dio izvješća koji govori o socijalnim pravima, mislim da možemo napraviti dodatne iskorake. 

Napomenuo je i kako je danas objavljen natječaj za unaprijeđenje usluga za djecu čija je ukupna vrijednost 300 milijuna kuna, a čiji je cilj produljenje radnog vremena vrtića kako bi se omogućilo usklađivanje poslovnih i obiteljskih obveza. Čestitao je ministrici demografije Nadi Murganić i ministru rada Marku Paviću na tom poslu. 

Njih dvoje će nakon sjednice Vlade predstaviti tu kampanju pod nazivom "Vrtići za skladniji život."

Najavio je da idući tjedan dolazi europski predstavnik sindikata.

- Tada ćemo vidjeti što Hrvatska može učiniti za rast i razvoj, ali i solidarnost za naše ljude.

Osvrnuo se i na problematiku blokiranih građana i ovrha istaknuvši kako je to jedno od najvažnijih pitanja te kako rade na riješavanju tog problema u tri smjera. Očekuje da će Vlada u sljedećih nekoliko tjedana pripremiti zakonske promjene i uputiti ih u Sabor.

- Dali smo naznake u kojem pravcu ćemo ići: dakle, radimo na tri smjera i mjere koje ćemo poduzeti trebale bi omogućiti da država otpiše dugove onim ugroženim kategorijama građana. Drugi je da stvorimo povoljno zakonsko okruženje da bi i privatnici otpisali dugove koje ne uspijevaju naplatiti od građana. Treći je kako unaprijediti i ubrzati provedbu stečaja potrošača za pojedine kategorije blokiranih građana. prema procjenama tako bi znatno smanjili broj blokiranih građana koji je sada preko 300 tisuća - pojasnio je premijer. 

Vlada je na sjednici usvojila prijedlog Zakona o muzejima, Zakona o probaciji te prijedlog zaključka o prihvaćanju Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva 2018.

Iz Akcijskog plana za prošlu godinu provedeno je 60 posto mjera, a realizacija ostalih bit će ostvareno do sredine ove godine.

Ministrica gospodarstva  i potpredsjednica Vlade Martina Dalić pojasnila je kako će se trošak za gospodarstvo smanjiti za 625 milijuna kuna. 

- Mjere uključene u ovaj Akcijski plan za administrativno opterećenje gospodarstva 2018. utvrđene su kroz opsežan postupak analize i mjerenja više od 200 propisa unutar kojih je evidentirano više od 600 raznih administrativnih obveza za gospodarstvo. Cjelokupnim mjerenjem obuhvaćeno je oko 570 propisa i gotovo 1800 raznih administrativnih obveza za gospodarstvo. Ovogodišnji plan rasterećenja sadrži 98 različitih mjera, a trošak će se za gospodarstvo smanjiti za 625 milijuna kuna - pojasnila je Dalić. 

Vlada odbila SDP-ov prijedlog

Vlada je odbila SDP-ov prijedlog Zakona o spriječavanju sukoba interesa kojim su predlagali da se prošire ovlasti Povjerenstva za spriječavanje sukoba interesa i na izvanredne povjerenike u trgovačkim društvima od sistemskog značaja, trenutno u Agrokoru, tako da se Povjerenstvo može i njima baviti. 

- Recentne informacije i dokumenti objavljeni u medijima ukazuju na to da je izvanredni povjerenik u društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku izložen velikim koruptivnim rizicima, koje je potrebno kontrolirati i preventivnim mjerama smanjiti. Sukladno tome, a imajući u vidu dosadašnji rad Povjerenstva, držimo nužnim omogućiti da Povjerenstvo vrši kontrolu i nad izvanrednim povjerenicima u društvima od sistemskog značaja. Budući, prema stavu Povjerenstva, takva kontrola po sadašnjem zakonskom okviru nije moguća, ovim putem predlažemo dopunu ZSSI-a koja će osigurati proširenje nadležnosti Povjerenstva i na izvanredne povjerenike u društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku - stoji u prijedlogu SDP-ove izmjene Zakona.
Ministar uprave Lovro Kušćević istaknuo je kako SDP predlaže da povjerenik postane i dužnosnik te da je "takav prijedlog u suprotnosti sa samim osnovama Zakona o spriječavanju sukoba interesa budući da dužnosnici ne mogu biti članovi upravnih ni nadzornih tijela trgovačkih društava, a povjerenik je sam po sebi upravljačko tijelo tog trgovačkog društva."

Izvanrednog povjerenika imenuje sud na prijedlog Vlade te se on ne može smatrati dužnosnikom ni obnašateljem dužnosti, stoji u Vladinu obrazloženju.

-  Određeno je da se na izvanrednog povjerenika, u pogledu njegovih prava i obveza, primjenjuju odredbe Stečajnog zakona. Imenuje ga sud te se isti ne smatra dužnosnikom ni obnašateljem dužnosti u smislu Zakona o sprječavanju sukoba interesa - istaknuo je Kušćević.

Bez obzira na to, naglasio je kako je "Vlada stava da je potrebno spriječiti mogući sukob interesa i kod izvanrednog povjerenika i kod svih stečajnih upravitelja i sukladno tome jučer je na sjednici Užeg kabineta dan zadatak Ministarstvu pravosuđa da mogući sukob interesa izmjeni izmjenama Stečajnog zakona."

Nakon posjeta srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj, Vlada je usvojila na današnjoj sjednici memorandum o suglasnosti između Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske i Ministarstva graditeljstva, prometa i infrastrukture Republike Srbije o suradnji radi promicanja učinkovitosti željezničkog prometa,  čime bi i formalno pravno započele aktivnosti koje trebaju voditi ka zajedničkom cilju daljnjeg razvoja pruge Zagreb - Beograd.

Vlada je odgovorila i čelnici Glasa, Anki Mrak-Taritaš, na pitanje o Sveučilišnoj bolnici Blato. Istaknuli su kako su na sjednici 21. prosinca 2017. godine imenovali Povjerenstvo sa zadaćom da analizira stanje i utvrdi potrebe za razvojem kliničke pedijatrijske skrbi u Gradu Zagrebu i za davanje prijedloga rješenja s financijskim učincima i izvorima financiranja, uključujući i moguću izgradnju Nacionalne dječje bolnice u Zagrebu.

- Do sada su održana tri sastanka Povjerenstva Vlade, dok se sastanci stručnjaka održavaju u pravilu jednom tjedno po grupama - stoji u odgovoru Vlade.

Grad Zagreb je, navode nadalje, kao vlasnik nekretnine nedovršene Sveučilišne bolnice Blato, naručio analizu postojeće statike predmetne infrastrukture.

- Ova Vlada planira izgradnju Nacionalne dječje bolnice uključiti kao strateški prioritet u Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. godine te planira aplicirati projekt izgradnje za sufinanciranje iz EU fondova, a što će biti moguće u periodu od 2021. godine, a istražuju se i mogući drugi dodatni izvori financiranja projekta izgradnje Nacionalne dječje bolnice - odgovorili su.