'Vlada u drugom kvartalu kreće u veliku mirovinsku reformu'

Zastupnici su u srijedu raspravljali o izmjenama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima te o mirovinskim osiguravajućim društvima kojima se jača borba protiv pranja novca i financijski nadzor te mobilnost radnika u pogledu prijenosa mirovinskih prava.
Izmjenama se propisuje nemogućnost da suradnici osoba osuđenih za kaznena djela imaju kontrolni udio ili rukovodeću funkciju u mirovinskim osiguravajućim društvima. Uređuju se i  prava radnika vezana uz dopunsku mirovinu prilikom migracije iz jedne države članice u drugu kao što je ostanak u članstvu zatvorenog mirovinskog fonda do ispunjenja uvjeta za mirovinu, a i nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu.
Omogućava se i jednokratna isplata prikupljenih i kapitaliziranih sredstava, kao i dodatno informiranje članova zatvorenih mirovinskih fondova u vezi uvjeta za stjecanje prava na mirovinu u slučaju prestanka radnog odnosa.

Predstavljajući izmjene ovih Zakona, državna tajnica u Ministarstvu rada, Majda Burić, naglasila je kako Vlada u drugom kvartalu ove godine kreće u sveobuhvatnu mirovinsku reformu.
- U okviru koje će cjelovito urediti i unaprijediti sva tri stupa mirovinskog osiguranja u suradnji sa socijalnim partnerima, znanstvenom zajednicom i zainteresiranom javnošću, poručila je Burić. 

SDP-ov Gordan Maras zatražio je da se Vlada očituje o spinovima da će se od 2033. godine u starosnu mirovinu ići sa 67 godina. 
- Da li će to biti jedina i prava reforma koju Plenković predlaže, odnosno da li je to poruka našim sugrađanima da će sa posla moći direktno, ne u mirovinu, nego na groblje - upitao je Maras.

Burić mu je odgovorila kako radni vijek do 67 godina nije ništa novo te da je propisan zakonom iz 2014. godine. 

Nezavisni Tomislav Žagar pitao je što je s najavama ukidanja drugog mirovinskog stupa.  Predložio je, na temelju inicijative sindikata, da država uvede sustav nagrađivanja. 

- Na taj način da se uplaćuje upravo u treći, dobrovoljni, stup kao stimulacija onim djelatnicima koji su dobri. To bi povećalo i imovinu mirovinskih fondova i s druge strane bi omogućilo, da oni koji su uspješniji, da dobiju veću nagradu - rekao je Žagar.

Burić mu je odgovorila kako Vlada ide u smjeru razvijanja drugoga stupa u kojemu se trenutačno nalazi 91,9 milijardi kuna imovine. A naglasila je i kako državni poticaj od 15 posto, odnosno 750 kuna na 5000 kuna štednje godišnje već postoji. 

Silvano Hrelja, čelnik Hrvatske stranke umirovljenika, pozdravio je ove izmjene i istaknuo kako se radi o tehničkim stvarima. 
- Vrlo precizno se utvrđuju prepreke kako netko može biti član uprave. Ja mislim da bi tako trebalo urediti i Zakon o državnim dužnosnicima da se točno znaju slučajevi što bi mogao biti sukob interesa pa bismo bili puno više na čisto nego da se prepustimo subjektivnim ocjenama određenih institucija - istaknuo je Hrelja. 

SDP-ov Branko Grčić istaknuo je kako 850.000 umirovljenika ima mirovinu nižu od 3000 kuna. 
- Prag siromaštva je negdje oko 2200 kuna, dakle ti ljudi su vrlo blizu egzistencijalnog minimuma kada je riječ o visini mirovina. I tu se mora nešto napraviti. Moramo zaustaviti pad udjela mirovine u plaći, a onda napraviti sve da ta mirovina počne lagano rasti - poručio je.