Vlada želi da prijavite svoga kanarinca, hrčka, zlatnu ribicu

Besposlen pop i jariće krsti, a besposlena država izmišlja apsurdne zakone koji nemaju veze s realnošću.

Takav je prijedlog Zakona o zaštiti životinja iz kojeg proizlazi da strane životinjske vrste više ne mogu biti prodavane kao kućni ljubimci u Hrvatskoj niti ih smiju držati građani.

Oni koji ih već imaju mogu ih držati samo dok ne uginu, ali svaku od njih moraju prijaviti veterinarima.

Strane životinjske vrste su inače i hrčci, zamorci, akvarijske ribice, kanarinci i papigice, koje su veoma rasprostranjene kao kućni ljubimci.

Da ne govorimo o paucima, gušterima, zmijama, kornjačama, koje mnogi drže u svojim domovima.

Raspravu o spornom zakonu Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva pokrenulo je tijekom ljetnih praznika, u kolovozu, a završilo u vrijeme izbora, pa su predložene izmjene prošle pomalo ispod radara javnosti.

Sad bi već trebao biti usvojen u veljači, unatoč velikim otporima i komentarima da zakon nema veze s realnošću. Nenad Bižić, koji predstavlja uzgajivače u povjerenstvu koje ocjenjuje zakon, kaže kako mu nije jasna žurba Ministarstva poljoprivrede i nada se da će novi ministar Tomislav Tolušić promijeniti sporne odredbe koje je u prijedlog zakona ugradio njegov prethodnik Davor Romić.

- Napisano je da će ministar pravilnikom odrediti koje su to strane vrste, ali tog popisa nema na vidiku. Ako se bez njega zakon usvoji, kanarinci, papige, hrčci, postaju ilegalni - kaže.

Bižić kaže da su članci zakona doživjeli mnoge kritike, pa ne vjeruje da će na kraju ostati u tako nezgrapnu obliku.

- Oni koji su to radili samo su prepisali neke odredbe iz zapadnih zemalja, ali ne u cijelosti. Kad bi stupio na snagu, svi ljubimci osim pasa, mačaka i golubova ne bi se smjeli držati. Kompletan zakon treba drukčije predložiti - kaže Bižić.

Povjerenstvo koje bi trebalo ocijeniti zakon sastat će se sljedeći tjedan. Uzgajivači i trgovci kažu kako bi ih postojeći prijedlog uništio i značio bi procvat crnog tržišta.

Bižić podržava ideju da se napravi tzv. Bijela lista stranih životinja koje se mogu držati kao kućni ljubimci, a na njoj bi svakako trebale biti sve vrste koje nisu invazivne, poput papiga, kanarinaca, hrčaka...

Besmislene prijave životinja

- Tu listu treba sastaviti prije zakona, a ne propisati da će je donijeti ministar pravilnikom jer to može trajati mjesecima ili godinama. Naravno, sve što je na toj listi vlasnici ne bi trebali prijavljivati državi jer je to nema smisla - zaključuje Bižić.

Posebne su kategorije opasne životnjske vrste, poput zmija otrovnica ili drugih opasnih životinja, ali one su ionako u drugoj kategoriji.

Oni vlasnici stranih životinjskih vrsta koje smo kontaktirali nisu mogli vjerovati da država može predložiti takav zakon.

Verica Jovanović i njezin suprug Dragan iz Ližnjana u Istri imaju kućne ljubimce tarantulu, guštera i papigu tigricu.

- Mislim da nije u redu za zlatne ribice i te manje životinje zahtijevati takvu proceduru.Čak bi za tarantule ili zmije možda i bilo zgodno, s obzirom na to da ja poznajem nekolicinu ljudi koji prodaju svašta pod netočnim nazivima. Sve to je malo ‘tlaka’ za vlasnike, ali se isplati - kaže Verica.

Još jedan apsurd ovih odredbi zakona je to da već postoje popisi egzotičnih životinja koje se smiju držati a koje ne. Njega je već odavno odredilo Ministarstvo zaštite okoliša, pa bi se sad sve udvostručilo i stvorilo još veću birokratsku zbrku.

Rico Žarko Tomašević (65) vlasnik je mužjaka i ženke majmuna marmoseta, sićušne životinje iz Brazila, visoke samo 20 centimetara i teške 240 grama.

- Ja ne prodajem ni kupujem kućne ljubimce, ja ih već imam, pa me taj zakon ne dira. Malo mi je to sve čudno jer onda ni psi nisu autohtone domaće sorte, izuzev, recimo, istarskoga goniča ili hrvatskog ovčara. Ali ako mora tako biti, neka bude - rekao je Rico te dodao da je za nabavku majmunčića morao u Ministarstvo zaštita okoliša donijeti papire da su kupljeni u uzgoju u Europskoj uniji i da su cijepljeni svim potrebnim cjepivima.

Vlasnici pet shopova i u javnoj raspravi su upozorili da će ih odredbe zakona uništiti, ali ih zasad nitko nije poslušao.

Ljubimci kao oružje

Dušan Tošić (52), zaposlenik Pet Cluba u Zadru, to slikovito objašnjava:

- Osim zlatne ribice ne postoji druga autohtona hrvatska vrsta akvarijskih ribica, a osim grdelina, koje je zabranjeno uzgajati i prodavati, ne postoji ni ptica. Ne znam kako su to zamislili, ali ako se to ostvari, morat ćemo prestati prodavati ribice. Postavlja se pitanje što ćemo onda prodavati, budući da se psi i mačke ne mogu prodavati u prodavaonicama kućnih ljubimaca jer bi došlo do nereda preko noći. Sve mi se čini da se zakoni mijenjaju kako kome padne na pamet i da netko želi ostaviti traga u zakonu za svoje vladavine, makar ne znao što radi. Sve naše životinje se već prate i veterinarski i uzgojno, pa ne znam čemu to sve. A ljude popisivati kao da kupuju oružje a ne kućne ljubimce, to mi je suludo - kaže Tošić.

Udruga Prijatelji životinja, koju vodi Luka Oman, bezrezervno podupire članke zakona koji bi potpuno ograničili strane životinjske vrste kao ljubimce. Oni napominju da egzotične životinje imaju sasvim drukčije potrebe, mnoge nisu prikladne za držanje u zatočeništvu...

- Hvatanje divljih životinja za trgovinu kućnim ljubimcima, uništavanje njihova prirodnog staništa i uvođenje invazivnih vrsta značajni su čimbenici koji dovode do gubitka biološke raznolikosti u svijetu - navode među ostalim Prijatelji životinja razloge zbog kojih podržavaju nove odredbe zakona.

Tolušić mijenja zakon

Uz to, ta udruga upozorava kako su mnoge vrste koje su u Europu došle kao ljubimci bile puštene u prirodu i postale su invazivne, te napominju da držanje egzotičnih vrsta predstavlja i opasnost za zdravlje.

Novi, HDZ-ov ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić jučer nam se nije stigao javiti, ali je zato odmah jutros reagirao na odredbe koje nemaju veze sa životom. Tolušić kaže da on nije niti bi predložio takve odredbe o zabrani stranih životinjskih vrsta za kućne ljubimce, niti da se moraju prijavljivati hrčci, papigice, ribice. 

- Zakon je pušten u proceduru za vrijeme mog prethodnika Davora Romića. Mogao je biti spretnije napisan. Dobili smo dosta primjedbi i uvažit ćemo ih. Točno je da bi po prijedlogu morali prijavljivati i uobičajene životinje koje se drže kao ljubimci, a to ćemo sigurno promijeniti. Ako budete mogli držati, svakako će netko morati prijaviti pitona, ali sigurno neće morati hrčke, ribice i papige - kaže Tolušić.

Ministar kaže da je već razgovarao s uzgajivačima i vlasnicima pet shopova i da će na kraju iz njegova ministarstva izaći prijedlog koji će štiti i životinje, ali će omogućiti rad i pet centara.

- Osnovana su nova povjerenstva, idemo popraviti cijeli zakon i posložiti ga. Tek tada ću ga slati na Vladu - zaključuje Tolušić