Vlast se bira demokratski, ali ta vlast ne čini dovoljno za prava i slobode vlastitih građana

Američka neprofitna, nevladina organizacija Freedom House koja je osnovana 1941. a koja se bavi istraživanjem i podupiranjem demokracije, slobode i ljudskih prava svake godine objavljuje izvještaj Nations in Transit  koji tematizira stanje demokracije u 29 postkomunističkih država u Europi i Aziji nakon sloma SSSR-a, među kojima je i Hrvatska.

Organizacija mjeri 25 indikatora poput političkih prava, građanskih sloboda, političkog pluralizma, slobode vjeroispovijesti, individualnih prava i drugih faktora.

U ovogodišnjem izvještaju koji nosi naziv  "The Antidemocratic Turn"(Antidemokratsko skretanje) ističe da u postkomunističkim zemljama ima sve više autoritarnih režima, a sve manje demokracije.

U Hrvatskoj se vlast bira demokratski, ali...

- Napadi na demokratske institucije šire se brže nego ikad u Europi i Euroaziji te se spajaju u izazov samoj demokraciji. Aktualni čelnici i vladajuće stranke korumpiraju upravljanje i šire antidemokratske prakse širom regije koja se proteže od Srednje Europe do Srednje Azije. Te su akcije oportunističke, ali i često zaokupljene ideološkim planom. I kako postaju sve češće, potiču pogoršanje uvjeta koji će imati globalne implikacije na tematiku ljudskih sloboda - konstatira Freedom House u ovogodišnjem izvještaju.

ŠPANJOLSKA NAJGORA Eurostat objavio: Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim proračunskim manjkom u 2020.

Hrvatska je dalje svrstana u skupinu polukonsolidiranih demokracija, koje Freedom House definira kao države koje imaju visoke standarde za proces izbora nacionalnih lidera, ali pokazuju slabosti u obrani političkih prava i građanskih sloboda.

U Hrvatskoj se znači vlast bira demokratski, ali ta vlast ne čini dovoljno da uspostavi jednako visoke i snažne standarde za prava i slobode vlastitih građana, piše Index

Konsolidirane demokracije su Slovenija, Slovačka, Češka te tri baltičke republike. U društvu Hrvatske kao polukonsolidirane demokracije su još Bugarska, Rumunjska i Poljska, koje su sve dobile više od hrvatska 54 boda od 100. Lošije stoje države poput Srbije, BiH te niza euroazijskih bivših sovjetskih republika.

U odnosu na prošlogodišnji izvještaj, stanje demokracije u Hrvatskoj stagnira. Proteklih godina u Hrvatskoj je stanje demokracije bilo manje-više nepromijenjeno (i loše), a Freedom House je svojedobno konstatirao da su se demokratska prava i vrijednosti u Hrvatskoj počeli smanjivati u isto vrijeme kada je na vlast došla vlada Andreja Plenkovića. 

- Neuspjeh postojećih institucija da se pozabave hitnim društvenim problemima, sve veća polarizacija i rastuća nejednakost potaknuli su nesigurnost i bijes kod građana, a loše upravljanje pandemijom covida-19 vodećih svjetskih demokracija pružilo je dodatnu hranu onima koji su zainteresirani za iskorištavanje razočaranja tradicionalnih pobornika demokratske uprave - navodi se u izvještaju..

Mađarska je doživjela najveći pad demokratskih vrijednosti

Dvije zemlje, Poljska i Mađarska, ističu se neusporedivim demokrtskim pogoršanjem tijekom proteklog desetljeća, smatra Freedom House.

 - Mađarska je doživjela najveći pad demokratskih vrijednosti i sloboda ikad izmjeren u tranzicijskim zemljama. Poljska je još uvijek kategorizirana kao polukonsolidirana demokracija, ali njezin je pad tijekom posljednjih pet godina bio strmiji od mađarskog . Vladajuće stranke u Budimpešti i Varšavi dugo se oponašaju u suzbijanju autonomije pravosuđa, neovisnih medija, građanskog sektora i ranjive manjinske populacije. Međutim, nedavno su prešli s napada na liberalna načela koja podupiru demokraciju pri postavljanju novih normi i otvorenom širenju antidemokratske prakse - stoji u izvještaju Freedom Housea.

Pandemija Covida pridonijela povijesno niskom sudjelovanju birača na izborima 

Ipak, navode, u nekim zemljama građani glasaju u dovoljno velikom broju da osujete napore vladajućih usmjerene zastrašivanju i manipulacijama. 

ROĐENI S (NE)PRILIKOM U uređenim zemljama se ne živi s roditeljima do 45 godine...

 - Na Kosovu je izlaznost na izborima porasla za 3.4 postotna boda u 2019. i 7.7 u 2021. u odnosu na parlamentarne izbore 2017. Izlaznost je porasla preko 60 posto u Slovačkoj prvi put od 2002. Rekordi su srušeni u Crnoj Gori, gdje je gotovo 77 posto registriranih birača sudjelovalo na prošlogodišnjim izborima, te među dijasporom u Moldaviji, koja je činila 15 posto glasova danih u prvom krugu predsjedničkih izbora 2020. Te su brojke posebno zapanjujuće u svjetlu pandemije Covida-19, koji je pridonio povijesno niskom sudjelovanju birača na izborima u Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i Rumunjskoj. Pandemija je također smanjila odaziv na bosanskim lokalnim izborima, ali samo za skromnih 1 do 2 posto - naglašavaju u izvještaju Nations in Transit.

Podsjetimo, prije dvije godine Freedom House je u svom izvještaju pisao da je Hrvatska slobodna zemlja, no kao i svijet bilježi eroziju demokracije.