Zabranjene bombe padale su po Zagrebu. Četnici se osvećivali: 'Krenulo je poput grmljavine...'

Tog 3. svibnja krenuo sam u smjeru Trga bana Jelačića. Čuo sam nešto poput grmljavine i trenutačno osjetio bol u lijevoj podlaktici i na desnom bedru, prisjetio se prije par godina Damir Bebić, jedan od teško ranjenih ljudi tijekom raketiranja Zagreba 2. i 3.svibnja 1995. godine. Na današnji dan, prije 29 godina, u 10,23 sati nekoliko je projektila ispaljeno na zagrebačko gradsko središte u Šoštarićevu ulicu, u blizini križanja Vlaške i Draškovićeve ulice.

Napad je ponovljen i sutradan, 3. svibnja 1995. Projektili su tada pali i na Dječju bolnicu u Klaićevoj ulici, Dom umirovljenika "Centar", Akademiju dramskih umjetnosti te na dvoranu Hrvatskoga narodnog kazališta. Također, gađani su i Zrakoplovna luka i naselje Pleso.

- Pitaju me o ožiljku kada se presvlačim nakon nogometa ili pri zdravstvenom pregledu. I godinama poslije s kuglicama zvončića u plućnom krilu i velikim ožiljkom preko cijelog tijela, taj dan stalno nosim u sebi i na sebi - ispričao je Damir 2015. godine.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

00:56

Srbi raketirali Zagreb kao osvetu za vojni poraz u akciji Bljesak u zapadnoj Slavoniji 2. i 3.5.1995. | Video: 24sata/pixsell

Osveta za Bljesak

U znak odmazde za gubitak okupiranih dijelova zapadne Slavonije u vojno-redarstvenoj akciji "Bljesak", vojska pobunjenih Srba je raketnim sustavom "Orkan" s kazetnim punjenjem, zabranjenim međunarodnim konvencijama, raketirala civilne ciljeve, samo središte Zagreba, Sisak, Karlovac i Jastrebarsko.

- Probudio sam se nakon dva dana na odjelu intenzivne njege. Čuo sam da sam zadobio tri prostrjelne rane srca, prostrjel trbuha, da mi je u jednom trenutku srce prestalo kucati, da sam nakon prve operacije još imao unutarnje krvarenje te da su me podvrgnuli drugoj operaciji - rekao je svojedobno Damir.

U raketiranju Zagreba kasetnim bombama koje je naredio Mile Martić poginulo je sedmero ljudi, ozlijeđeno ih je 181, a oštećeno je 277 automobila. Osobito su opasni bili mnogobrojni neeksplodirani 'zvončići', njih oko 500, koje je deaktivirala policija, pri čemu je jedan policajac poginuo.

- Naredba je bila da čekamo da pirotehničari odrade svoje, no ja sam pet operativaca na svoju ruku odveo na Zrinjevac. Ispred policijske stanice na Strossmayerovu trgu gorjelo je osam automobila, ozlijeđeni su jaukali, a Hitna pomoć vozila ih je po bolnicama. Vladala je opća zbrka - opisao je svojedobno scene užasa Branko Lazarević koji je u to vrijeme bio šef odjela za očevide. Upravo je on radio uviđaj na Zrinjevcu, a pet operativaca izveo je bez odobrenja nadređenih.

U Haagu je 2006. godine svjedočio protiv Milana Martića, a spis od od 1500 stranica radio je 40 dana.

'Bombardirali smo im sve gradove'

Milan Martić, jedan od vođa pobunjenika, svoju je odgovornost javno priznao u Kninu, a još ranije je, u veljači 1995., poručio kako ih nitko ne može spriječiti da tuku po Zagrebu, Osijeku, Vinkovcima, Zadru, Karlovcu, Splitu i drugim gradovima. Drugog dana napada na televiziji je obznanio da je naredio raketiranje Zagreba.

- Za ovo što je Tuđman napravio prema vama ovdje, protumjeru, mi smo bombardiralI sve njihove gradove: i Sisak više puta, i Karlovac, i Zagreb i jučer i danas, to je napravljeno radi vas - citat je iz haške optužnice.

Haaški sud osudio je Milana Martića na 35 godina zatvora zbog progona, ubojstava, mučenja, deportiranja i ostalih zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja rata počinjenih početkom '90-ih protiv Hrvata i ostalih nesrba u Hrvatskoj.