Zadržimo nadarene: Studenti, osvojite čak 120 tisuća kuna...

Vodeće poslovne novine u Hrvatskoj Poslovni dnevnik pokrenule su projekt “Hrvatska pamet Hrvatskoj” kako bi nagradile studente koji imaju najbolje startupove, povezali ih s tvrtkama koje ih mogu zaposliti i tako ih potakli da ne odlaze u inozemstvo.

Odljev mozgova jedan je od najozbiljnijih problema s kojima se Hrvatska suočava. Svaki treći Hrvat s diplomom u ruci svoje znanje i talente stavlja na raspolaganje drugoj državi. Ti negativni trendovi izravna su posljedica loše gospodarske situacije, ali i marginalizacije znanosti, sve manjih ulaganja u obrazovni sustav te općeg dojma društvene besperspektivnosti.

Poslovni dnevnik želi zaustaviti te trendove. Na natječaj se mogu prijaviti studenti koji imaju između 18 i 27 godina. Mogu se prijaviti individualno ili u grupi od troje. Natjecanje ima pet tematskih smjerova - Izvorno Hrvatsko, Destinacija Hrvatska, Održiva Hrvatska, Poduzetna Hrvatska te Inovativna Hrvatska.

Davor Puklavec/PIXSELL

Studenti moraju osmisliti originalan projekt te njegovu realizaciju. U svakoj cjelini najbolji projekt osvojit će 21.000 kuna, a posebnu nagradu od 15.000 kuna dobit će najbolji projekt koji je osmislila studentica ili grupa studentica. Natječaj podupiru mnogi veliki i mali poduzetnici. Ukupan nagradni fond veći je 120.000 kuna. Svaki student ili grupa mogu se natjecati u svih pet kategorija. Svi sudionici imat će prigodu demonstrirati znanja poslodavcima. U suradnji s partnerima Poslovnog dnevnika studenti će moći i steći nova znanja iz projektnog menadžmenta. Projekti se mogu prijaviti do 30. travnja na www.poslovni.hr/hph. Hrvatska je druga u Europi sa stopom nezaposlenosti mladih od 40 posto, dok procjena stope odlaska obrazovana stanovništva iz zemlje iznosi alarmantnih 29,4 posto. U 2013. godini stopa nezaposlenosti radne snage u dobi od 25 do 29 godina sa završenim tercijarnim obrazovanjem iznosila je 23,5% što pokazuje kako problem iz godine u godinu postaje sve veći.

Veću stopu nezaposlenosti 2013. imale su Grčka (42,4%) i Španjolska (25,8%), a sličnu nama imala je Italija (23,3%). Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, broj osoba s evidencije nezaposlenih koje su se zaposlile u inozemstvu tijekom prvih 11 mjeseci 2014. iznosio je 3484, od toga 1029 u dobi od 15 do 29 godina. Broj osoba s evidencije nezaposlenih koje su se tijekom istog razdoblja preselile u inozemstvo je 879, a u dobi od 15 do 29 godina 395 osoba. Hrvatski državljani najviše su se zapošljavali u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Sloveniji i Belgiji.

- Odljev mozgova je, nažalost, postao normalna pojava u Hrvatskoj. Razlozi su manjak poslova, niske plaće, dugovi te rigidnost sustava koji kao da poziva mlade da se odsele - kaže Zvonimir Canjuga, predsjednik Udruge studenata Europe AEGEE Zagreb.

S njim se slaže i Mario Mašić, zamjenik predsjednika Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, koji smatra kako bi upravo mladi trebali biti svijetla točka našeg društva.

- Taj trend odlaska treba smanjiti na najmanju moguću mjeru kako se ne bi doveli u situaciju ‘uvoza’ manje kvalitetnih stručnjaka iz slabije razvijenih zemalja - tvrdi Mario Mašić, zamjenik predsjednika Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu.

Protiv odlaska mladih iz Hrvatske je i prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu, Miljenko Šimpraga, koji tvrdi kako on i u najtežim vremenima pretkriznog i poslijeratnog razdoblja nije otišao.

- Ono što vrijedi u ovoj zemlji trebalo bi ostati jer bez perspektivnih mladih umova nema ni razvoja. Možemo koliko hoćemo ulagati u zgrade i opremu, ali u konačnici od toga nećemo imati ništa. Iza projekata stoje ljudi, a ne zidovi i oprema - kaže Šimpraga.

Osim zbog financijske stabilnosti i boljeg životnog standarda, mnogi odlaze zbog želje za usavršavanjem znanja stečenih na fakultetima u svjetskim istraživačkim centrima.

- Na taj dio populacije najmanje se može utjecati što se odlaska tiče jer je njihova želja za znanjem prejaka za nešto što se zovu granice. Mlade osobe više ne gledaju kratkoročno, njih trenutno karakterizira jedan dugoročan pogled u budućnost i baš zbog toga su najkritičniji dio populacije za odlazak - tvrdi Mašić.

Razočaranje u politiku i u trenutna rješenja koja država nudi ne kriju ni predstavnici sveučilišta ni studentskih udruga.

- Mislim da bi vlast trebala pronaći rješenje za taj problem. Uvijek navodim primjer Danske, koja je bila poljoprivredna zemlja, a danas ima jedan od boljih obrazovnih sustava. Kod njih je obrazovanje besplatno i u svakom trenu se možete prekvalificirati za neko drugo zanimanje u skladu s tržištem rada. Kod nas se obrazovanje i znanje smatraju troškom, a ne investicijom i to se mora promijeniti - tvrdi Šimpraga.

Ministarstvo: Ovo je izvrsna prilika da mladi pokažu svoje znanje

Projekt Poslovnog dnevnika Hrvatska pamet Hrvatskoj, uz akademsku zajednicu i mnogobrojne tvrtke, podržalo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

- Ovo je izvrsna prilika da mladi pokažu svoja znanja i vještine. Nije cilj samo nagraditi najbolje nego i uključiti visokoobrazovane mlade na tržište rada. Naši poduzetnici će vidjeti koliko su mladi kompetentni - rekla je pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i sporta Ružica Beljo Lučić na nedavnom predstavljanju projekta. Urednik Poslovnog dnevnika Mislav Šimatović je naglasio kako žele nagraditi izvrsnost hrvatskih studenata.