Zagreb, prije točno 50 godina: "Pod vodom je trećina grada!"

Vrbik je bio naselje prizemnica, potleušica, kućeraka. Vrbik je bilo i jezero, duboko i žuto jezero ispunjeno muljevitom vodom. Dopirala je čak do dimnjaka i televizijskih antena. A Vrbik danas? To je naselje uništenih domova. Vrbik danas je tužna slika. Vrbika zapravo više nema .Tako je novinar T. Kapetanić u Večernjem listu od 2. studenog 1964. izvijestio o posljedicama strašne poplave koja je Zagreb, a najviše Vrbik, iznenadila svojom jačinom nekoliko dana ranije.

Depo Hrvatskog državnog arhiva

I redakcija Večernjaka stradala je u vodenoj stihiji, a prema prvim informacijama,  poplava je oštetila oko 120 poduzeća, što je uzrokovalo štetu od oko 30 milijardi dinara, kako stoji u specijalu Večernjeg lista, koji je poplavama tad posvetio glavno mjesto na naslovnici i prve četiri stranice. Kako tamo piše, u 15.000 poplavljenih stambenih zgrada, uništeno je 10.000 stanova, a njih 35.000 teže je ili lakše oštećeno. U zagrebačkim je bolnicama završilo 160 građana, od kojih su mnogi bili kronični bolesnici. Dolazilo ih je dosta i sa simptomima različitih grčeva, što je, kako je ondašnja doktorica objasnila, bila posljedica straha.

Večernjak u svom specijalnom izvještaju donosi i podatke o broju cijepljenih protiv zaraza, o Momi Markoviću, saveznom tajniku za narodno zdravlje, koji je obišao poplavljena područja u Trnju i na Trešnjevki, potom mostove na Savi i zgradu Vjesnika. Pisali su i o paketima pomoći poslanima iz susjedstva, iz Osijeka, Rijeke, Skoplja i Novog Sada, te davali detaljne upute kako pomoći stradalima. Među ostalim, i tako što će se obiteljima čiji su stanovi uništeni ponovno sagraditi stambeni prostor, a “postradalom stanovniku treba odobriti izvanredne potrošačke kredite za industrijsku robu i popravak stanova, uz otplatu na šest godina i s jedan posto kamata”. Problem poplave počeo je u noći na 26. listopada , a kad su se na kraju sabrale žrtve, situacija je bila ovakva.

Sava je probila nasip i poplavila trećinu Zagreba, više od 6000 hektara užega gradskog područja, na kojemu je živjelo 180.000 ljudi. Bujica je odnijela 17 života, a 40.000 građana ostavila je bez doma . Potpuno je uništila 10.000 stanova, 3297 gospodarskih zgrada, 61 trafostanicu, 120 poduzeća, dva kilometra autoceste, 65 posto građevinskog skladištenog materijala. Bila je to, ukratko, najveća prirodna katastrofa u Zagrebu. Nakon toga počela je gradnja sustava obrane od poplava srednjeg Posavlja, boljih nasipa i odvodnih kanala za Zagreb, Karlovac i Sisak.

Ali novija su iskustva, pogotovo ovogodišnja, pokazala da svi sustavi pred nabujalom rijekom mogu zakazati.

Šaljite nam svoje stare fotografije

Ako imate zanimljive fotografije koje prikazuju povijest vašeg mjesta, sportske događaje, koncerte, vaše dane u Domovinskom ratu ili jednostavno bude lijepe uspomene, pošaljite nam ih na mail nostalgija@24sata.hr ili na adresu 24sata, Oreškovićeva 3d, 10000 Zagreb (za Nostalgiju i branitelje).