Obavijesti

News

Komentari 27

'Zakon o ovrhama pokazuje vam kako ne platiti dugovanje'

'Zakon o ovrhama pokazuje vam kako ne platiti dugovanje'
1

OSAM PUTA VIŠE POSLA Profesorica sa zagrebačkog Pravnog fakulteta upozorava kako će za ovrhu trebati dvostruko više postupaka, bit će svima skuplje i sasvim će zatrpati sudove

VIDEO

Vlada će, po svemu sudeći, zbog brojnih primjedbi stručne javnosti poslati u treće čitanje prijedlog novog Ovršnog zakona o kojem su zastupnici trebali, očekivalo se, glasati u petak. Upućeni u proceduru ovrha upozoravaju da će ih značajno usporiti i poskupjeti.

Sadašnji prijedlog zakona omogućio bi dužnicima da odugovlače s plaćanjem dugovanja, no ona bi kad-tad stigla na naplatu, i to sa zateznim kamatama. Umjesto dosadašnjih pet koraka za naplatu potraživanja, uvodi se njih devet. Sad u ovrsi sudjeluju vjerovnik, dužnik i javni bilježnik, a ubuduće će i sud, dok javni bilježnici postaju povjerenici sudova.

Godina i pol u prosjeku

Prof. dr. Aleksandra Maganić s Pravnog fakulteta u Zagrebu upozorava kako se današnji postupak, koji traje između tri tjedna i šest mjeseci, “pretvara” u niz radnji između suda, javnog bilježnika i stranaka kojima se ne može predvidjeti trajanje. Rastu i troškovi. Danas je otprilike 100.000 ovršnih predmeta godišnje na sudovima i traju od tri mjeseca do dvije godine, prosječno pet mjeseci. Novi zakon znači 800.000 predmeta godišnje na sudovima i trajat će najmanje pola, a najviše tri godine, u prosjeku godinu i pol.

Odugovlačenje je klopka

Od 2006. godine, otkad ovrhe vode javni bilježnici, naplata ide brže. Vjerovnik preda ovršni prijedlog javnom bilježniku, koji izda rješenje o ovrsi i obavijesti dužnika. Za to treba oko sedam dana. Dužnik može u roku od osam dana prigovoriti na rješenje pa slučaj ide na sud.

Plati li dug, postupak se obustavlja, a ako ne plati i ne podnese prigovor, kreće naplata preko FINA-e ili poslodavca. Kako prigovora nije bilo u 85 posto slučajeva, na sudu ih je završavalo oko 15 posto.

Sad će svaka ovrha ići na sud, a dužnik će moći odgoditi naplatu. Vjerovnik će po novom i dalje slati bilježniku ovršni prijedlog, ali bilježnik više neće raditi rješenje o ovrsi, nego će samo svojim zaključkom obavještavati dužnika da se protiv njega pokreće ovrha. Ako dužnik ne prigovori, bilježnik će raditi nacrt rješenja o ovrsi i dostavljati ga sudu. Sud će taj nacrt ispitivati, pregledati i digitalno potpisati. Tek se nakon toga izdaje rješenje o ovrsi, koje ide dužniku na prigovor.

Prigovori li, dužnik može odugovlačiti s plaćanjem dugovanja. Imat će i više vremena do blokade računa, no to je klopka.

Zatezne kamate su do sedam posto, i među najvišima su u Europi. Odugovlačenjem plaćanja, dužnik će si povećati troškove.

Odvjetnicima, javnim bilježnicima i ostalima uključenima u proces nije jasno zašto se sve ovrhe vraćaju na sudove kojima ionako nedostaje ljudi. Na pitanje bune li se jer će izgubiti dio kolača, javni bilježnici odgovaraju kako će i biti u procesu kao povjerenici suda te neće gubiti.

Prof. dr. Aleksandra Maganić objašnjava kako se potencijalno trajanje postupka utrostručuje, pa rastu i troškovi. Na primjeru duga od 3000 kuna s kamatom od sedam posto na godinu, u javnobilježničkoj ovrsi koja traje tri mjeseca, kamata iznosi 52,50 kuna. Po novom, postupak bi mogao trajati i dvije godine, a kamata bi bila 420 kuna, dakle osam puta više.

Plati li ovršenik dugovanje prije pravomoćnosti rješenja, u roku od 15 dana od dostave zaključka stajat će ga 40 kuna, neovisno o vrijednosti predmeta spora.

To je manje nego sad. Plati li prije pravomoćnosti rješenja, ali ne u roku od 15 dana od dostave zaključka, plaćat će više nego dosad: 200 kuna za tražbine do 5000 kuna, a 300 kuna za veća dugovanja.

Većina duguje do 3000 kuna

Ako ovršenik plati dug prije pravomoćnosti rješenja, ne u roku od 15 dana, ali prije dostave FINA-i na provedbu, plaćat će više nego dosad za tražbine do 5000 kuna, a manje nego dosad za tražbine iznad 5000 kuna. Pritom, napominje prof. dr. Aleksandra Maganić, treba upozoriti da najveći broj građana u ukupnom zaduženju ima dug do 3000 kuna - za režije, telefonske račune i slično. Troškovi ovršnog postupka, ako ovršenik ne plati dug prije pravomoćnosti, obuhvaćaju i naknadu FINA-e.

Slovenci su puno efikasniji

- Cijena ovršnog postupka može se povećati troškovima zastupanja odvjetnika i kamata, čija će vrijednost ovisiti o duljini trajanja postupka. Za usporedbu, slovenski zakon provodi postupak u pet koraka, pri čemu se rješenje o ovrsi izdaje za dva dana, postaje pravomoćno u roku od 15 dana, a trošak je 44 eura, bez obzira na iznos tražbine. To ne uključuje potencijalne troškove odvjetnika, koji su i u Sloveniji poprilično visoki.

- Troškove ovršnog postupka diktiraju i trajanje i mogućnost odvjetničkog zastupanja pa je u novom prijedlogu zakona moguće da oni rastu. Za ovršenika je najpovoljnije da dug plati u roku od 15 dana od dostave zaključka, no praksa pokazuje da se to događa u samo pet posto slučajeva, čime će ovršenici uglavnom plaćati nove i skuplje troškove ovrhe - zaključuje prof. dr. Maganić.

Zagrebački odvjetnik Ante Župić također kaže kako bi postupak ovrhe ovim prijedlogom poskupio pa se struka nada, kaže, da će ići na doradu. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković je pak nedavno rekao kako će novi zakon pojednostaviti i pojeftiniti postupak.

Ne valja otezati s plaćanjem

Župić upozorava da će se sudove zatrpati s najmanje pola milijuna novih predmeta. Postupci više neće biti gotovi i u 30 dana, kao dosad, nego će se otegnuti, pa će trajati i do nekoliko mjeseci.

- No nikako se ne preporučuje ovršenicima da otežu s plaćanjem računa ako mogu podmiriti obvezu. Na kraju troškovi i kamate mogu rezultirati povećanjem duga - kaže Župić.

Za 11 koraka nije jasna procedura

1. Ovrhovoditelj podnosi ovršni prijedlog sudu: pravilnika koji određuje postupak nema

2. Sud raspodjeljuje predmet javnom bilježniku prema abecednom redu: roka nema

3. Javni bilježnik donosi zaključak je li prijedlog ovrhovoditelja potpun: rok nije određen

4. Ako je prijedlog potpun, javni bilježnik zaključak dostavlja ovršeniku: rok nije određen

5. Ako dužnik ospori tražbinu iz zaključka, bilježnik predmet šalje sudu: rok nije određen

6. Ako ovršenik ne ospori zaključak, bilježnik dostavlja sudu nacrt rješenja: roka nema

7. Sud ispituje osnovanost nacrta rješenja koje mu je dostavio bilježnik: rok nije određen

8. Ako je nacrt rješenja osnovan, sud javlja bilježniku da ga dostavi strankama: roka nema

9. Javni bilježnik dostavlja rješenje ovrhovoditelju i ovršeniku prema uputi suda: roka nema

10. Ako se ovršenik nije žalio, bilježnik izdaje potvrdu pravomoćnosti rješenja: roka nema

11. Javni bilježnik putem suda dostavlja rješenje o ovrsi na provedbu: rok nije određen

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 27
VIDEO

Izađite iz mora, vrijeme je opet za kapute! Evo kada stiže nagla promjena, minusi i snijeg...
VREMENSKA PROGNOZA

Izađite iz mora, vrijeme je opet za kapute! Evo kada stiže nagla promjena, minusi i snijeg...

Prema norveškoj stranici yr.no, temperature će idućeg tjedna u dijelovima Hrvatske ići i ispod nule. U Zagrebu, primjerice, će idućeg utorka najniža temperatura biti 1 stupanj Celzijusov.

Zoran Milanović se oglasio nakon odluke Ustavnog suda
REAKCIJA PREDSJEDNIKA

Zoran Milanović se oglasio nakon odluke Ustavnog suda

Nakon odluke Ustavnog suda obraćanje javnosti najavio je vođa SDP-a Peđa Grbin, a Zoran Milanović kratko se na Facebooku oglasio znakovitom porukom
Neslužbeno doznajemo: Ustavni sud odlučio da Milanović ne može biti na listi za izbore!
PRATITE NA 24SATA

Neslužbeno doznajemo: Ustavni sud odlučio da Milanović ne može biti na listi za izbore!

Šef SDP-a Peđa Grbin objavio da postoji plan B u slučaju da Ustavni sud odluči da se Milanović ne može kandidirati dok je predsjednik