Banke kažu da rade na izračunima. Građani ih moraju dobiti na kućne adrese. Ako prođe zakon na Ustavnom sudu, izračuni su napravljeni i sve teče glatko...
Zakonski rok: Banke klijentima izračune ne šalju prije izbora?
U zakonskom roku i na zakonom propisan način klijentima sa kreditom u švicarskom franku poslat ćemo izračun konverzije kredita s pripadajućim podacima i informacijama potrebnim za procjenu i donošenje odluke žele li provesti konverziju.
Tako glasi šturi odgovor Hypo banke na pitanje jesu li počeli slati izračune novih glavnica i rata dužnicima u švicarcima, nakon glasina da neke banke izračune planiraju poslati za 10-ak dana. Na društvenim mrežama kolaju glasine da su takve informacije samo patka i da banke tek rade izračune u slučaju da im naiđe inspekcija. U stvarnosti čekaju odluku Ustavnog suda o ustavnosti zakona o švicarcima, koja bi, prema najavama, trebala uslijediti nakon izbora. Banke su škrte na riječima.
- Sve u zakonskom roku - odgovaraju. U Erste banci kažu da ne znaju datum slanja, ali očekuju da će to biti u prvoj polovici studenoga.
- Paralelno s time, na webu bit će postavljen kalkulator. Pristupat će mu se unosom OIB-a i broja kredita. Kalkulator će računati konverzije kredita, povijesni pregled kretanja kamatnih stopa kredite u francima i eurima, kao i povijesni pregled tečajeva - kažu u Erste banci i upozoravaju građane. Dodaju da će izračune slati na zadnju navedenu adresu pa ih mole da ih ažuriraju. Ta banka ponovila je da su “usvojene zakonske izmjene u suprotnosti s pravnim okvirom RH i EU”.
- U ovom trenutku razmatramo raspoložive pravne instrumente s ciljem zaštite svoje imovine - najavljuju u Erste. Dok čekaju izračune, dužnici u švicarskim francima strepe od odluke Ustavnog suda Goran Aleksić, bivši član Udruge Franak, kaže da ga ne bi iznenadilo da zakon o švicarcima na Ustavnom sudu padne te da je sve možda bila predizborna igrica.
- Činjenica je da su strane banke zaradile na švicarcima, ali domaće će nakon konverzije biti u minusu. Vlast je trebala odmah propisati poreznu aktivu bankama, pa ih onda pozvati za stol da same ponude rješenje za ovo. Ovako se radilo naopako, a Ustavni sud možda i sruši zakon - smatra Aleksić.