Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Ankete pokazuju da bi većina Kanađana bila nezadovoljna kada bi njihova vlada popustila i napravila značajne ustupke SAD-u. Takav stav dijeli i premijer Ontarija Doug Ford, jedan od najglasnijih kritičara Donalda Trumpa
Kakav utjecaj Kanada, koja prodaje oko 70 posto svoje robe Sjedinjenim Američkim Državama, zapravo ima u spirali trgovinskog spora sa svojim južnim susjedom, koji je ujedno i najveće svjetsko gospodarstvo? Iako se na prvu čini da je Ottawa u podređenom položaju, detaljnija analiza pokazuje da kanadski premijer Mark Carney ima neočekivane adute u rukavu.
Kanada je najveći kupac za 26 američkih saveznih država, uključujući ključne države poput Mainea, Michigana i Wisconsina, a među prva tri je kupca za čak 45 od 50 američkih država. To sugerira da premijer Carney ima znatno više manevarskog prostora nego što se čini. Za sada, planirane kanadske uzvratne carine strateške su protumjere po načelu "dolar za dolar", usmjerene na čelik, mliječne proizvode, kućanske aparate, poljoprivrednu opremu, elektroniku te celulozu i papir, iako konačni popis još uvijek nije finaliziran.
Ankete pokazuju da bi većina Kanađana bila nezadovoljna kada bi njihova vlada popustila i napravila značajne ustupke SAD-u. Takav stav dijeli i premijer Ontarija Doug Ford, jedan od najglasnijih kritičara Donalda Trumpa sjeverno od granice, koji je na prijetnje carinama odgovorio oštrom porukom.
On je američkom predsjedniku poručio da ga "može poljubiti u stražnjicu".
Kanadsko ministarstvo financija najavilo je da će uskoro objaviti dodatne mjere za zaštitu radnika i poduzeća. Jedinstvo na kanadskoj političkoj sceni i snažna podrška javnosti daju vladi čvrstu poziciju da ne odstupa od svojih zahtjeva.
Kanada ima nekoliko ključnih područja gdje može primijeniti značajan ekonomski pritisak. Premijer Carney istaknuo je da Kanada opskrbljuje SAD golemom većinom uvezenog prirodnog plina i električne energije te s oko 60 posto uvoza sirove nafte.
- Ne mislim da bi željeli da im prestanemo slati svu tu energiju - rekao je.
Pritisak na SAD u energetskom sektoru trenutno nije dio službenih protumjera, ali različiti politički dužnosnici jasno su dali do znanja da ta opcija nije isključena. Doug Ford, čija je provincija Ontario dom kanadske automobilske industrije, otvoren je prema ideji eskalacije spora i potvrdio je da je "energetska nadoplata na stolu". Čak je predložio uvođenje nadoplate od 25 posto od 2025. godine na sav izvoz električne energije u SAD, što bi, prema procjenama njegove vlade, pogodilo 1,5 milijuna domova i poduzeća u Michiganu, Minnesoti i New Yorku.
Osim energije, Kanada je i veliki izvor važnih sirovina, uključujući kalijev klorid (potaša), ključni sastojak gnojiva, u čijoj je proizvodnji Kanada svjetski lider.
- Volio bih vidjeti Trumpa kako pokreće automobile bez nafte. Volio bih ga vidjeti kako uzgaja povrće i voće bez naše potaše - izjavio je Ford.
- Predsjednik Trump nas podcjenjuje, i to mu je najveća pogreška - dodao je.
Zemlja također posjeduje značajne rezerve kritičnih minerala poput litija, nikla i grafita, a SAD je glavno odredište za kanadski izvoz minerala, što Ottawi daje još jednu točku pritiska. Ford je i tu preuzeo vodstvo, izjavivši da SAD "neće dobiti ni zrno pijeska iz Ontarija".
Kanada je već dokazala da može nanijeti ekonomsku štetu SAD-u. I prije nego što su pregovori propali, odluka većine provincija da zabrane američki alkohol s polica trgovina, kao odgovor na prvi val američkih carina, zadala je razoran udarac toj industriji u SAD-u. Izvoz američkog vina doživio je kolaps koji je Wine Institute nazvao "najznačajnijim poremećajem na tržištu u desetljećima". Prema vladinim podacima, izvoz američkog vina u Kanadu pao je 78 posto na godišnjoj razini, što predstavlja gubitak od 357 milijuna dolara. Udruženje destilera izvijestilo je o sličnim brojkama. Taj bojkot i dalje je na snazi u 11 od 13 kanadskih provincija i teritorija.
Osim političkih odluka, gospodarstvo južnog susjeda pogađaju i odluke običnih Kanađana, poput izbjegavanja putovanja u SAD. Iako je zabilježen blagi porast putovanja u travnju, Kanađani su tog mjeseca ostvarili 800.000 manje putovanja u usporedbi s istim razdobljem 2024. godine, prije Trumpovog povratka u Bijelu kuću. Bojkot putovanja značio je gubitak od oko 2,35 milijardi dolara prihoda za SAD prošle godine, zbog čega su neki američki gradovi i države pokrenuli kampanje s ciljanim oglasima i posebnim ponudama kako bi privukli Kanađane natrag.
Kanađani su svjesni da će i sami osjetiti ekonomsku bol u ovom sporu. Financijski analitičari procjenjuju da bi posljednje američke carine od 50 posto na oko 20 milijardi dolara kanadskog izvoza mogle smanjiti BDP zemlje za 0,3 do 0,6 posto u kratkom roku. Ipak, anketa Angus Reida pokazuje da oko 76 posto Kanađana podržava odluku Ottawe da napusti trgovinske pregovore, čak i dok brinu za vlastitu sigurnost posla.
Bliže se američki međuizbori, a gospodarstvo je glavna tema za birače, dok se republikanska većina u Kongresu čini nesigurnom. Dvije od najvećih senatskih utrka vode se u Michiganu i Maineu, državama koje graniče s Kanadom i onamo šalju većinu svog izvoza. Prema izračunima Yale Budget Laba, Trumpove globalne carine koštat će američka kućanstva oko 1100 dolara godišnje. Svako daljnje povećanje troškova robe i širi utjecaj trgovinskog spora mogli bi dodatno pogoršati raspoloženje američke javnosti. Carney je upozorio da će američki radnici biti povrijeđeni najnovijom Trumpovom prijetnjom povećanja carina na automobile i autodijelove iz Kanade na 50 posto nakon prvog siječnja.
- Kakva se poruka šalje radnicima u Michiganu, Ohiju, Kentuckyju, Alabami? Ti radnici apsolutno ovise o Kanadi, njihovom najvećem potrošaču - rekao je, dodajući da Kanada kupuje više američkih automobila nego EU i druge zemlje zajedno.
24sata © 2026
