Zaštita ulagatelja u kriptoimovinu: Što donosi nova regulativa?

Ulaganje u kriptoimovinu postaje sve popularniji oblik investiranja imovine, no s porastom interesa dolazi i potreba za boljom zaštitom ulagatelja. Tržište kriptoimovine, koje obuhvaća tokene elektroničkog novca (EMT), tokene vezane uz imovinu (ART) i ostale vrste uključujući i korisničke tokene (UT), značajno se razlikuje od tradicionalnih financijskih tržišta, što zahtijeva specifične regulativne mjere.

U tom je kontekstu Europska unija donijela novi propis poznat kao Uredba MiCA (engl. Markets in Crypto-Assets Regulation – Uredba o tržištima kriptoimovine), čiji je cilj uspostavljanje jasnih pravila za sigurno trgovanje kriptoimovinom.

Što čini kriptoimovinu posebnom?

Za razliku od klasičnih ulaganja na tržištu kapitala, poput dionica i obveznica, kriptoimovina je digitalni prikaz vrijednosti ili prava koji se može prenositi i pohranjivati elektronički, s pomoću tehnologije distribuiranog zapisa ili slične tehnologije. Upravljanje transakcijama i sigurnost osigurava blockchain tehnologija, no ta inovacija nosi i određene rizike. Vrijednost kriptoimovine često ovisi o potražnji i tržišnim špekulacijama, što stvara veliku volatilnost. Iako kriptoimovina može donijeti značajne prinose, ulagatelji su također izloženi većem riziku od naglih padova cijena.

Uredba MiCA: Novi okvir za sigurnost

Kako bi se smanjili rizici i povećala transparentnost, Uredba MiCA uvodi stroga pravila na tržištu kriptoimovine. Prvo i najvažnije, ona osigurava pravnu infrastrukturu koja do sada nije postojala. Uvođenjem obveznih "bijelih knjiga" izdavatelja kriptoimovine potencijalni ulagatelji dobivaju pristup ključnim informacijama o izdavatelju, ponuditelju ili osobi koja traži uvrštenje za trgovanje, projektu koji će se provesti s prikupljenim kapitalom, javnoj ponudi kriptoimovine ili njezinu uvrštenju za trgovanje, pravima i obvezama koji se povezuju s tom kriptoimovinom, osnovnoj tehnologiji koja je upotrijebljena za takvu kriptoimovinu te povezanim rizicima.

Na temelju informacija u bijeloj knjizi, a u slučaju da se pokažu neistinitima i obmanjujućima, ulagatelj ima pravo od izdavatelja sudskim putem zahtijevati naknadu pretrpljene štete, što je dodatni mehanizam zaštite potrošača.

MiCA također zahtijeva da platforme koje nude kriptoimovinu osiguraju veću transparentnost u poslovanju te poštuju visoke sigurnosne standarde, što bi trebalo značajno smanjiti rizik od prijevara ili hakiranja.

Utjecaj na potrošače

Primjena Uredbe MiCA donosi niz prednosti za potrošače. Ulagatelji sad mogu očekivati jasnije uvjete poslovanja i veće sigurnosne standarde, čime se smanjuje pravna nesigurnost. Regulativa štiti ulagatelje od mogućih prijevara i nepoštenih praksi, olakšava uočavanje nelicenciranih pojedinaca i društava te osigurava transparentnost prilikom ulaganja u kriptoimovinu koja je obuhvaćena MiCA-om.

Međutim, iako MiCA donosi veću sigurnost, važno je napomenuti da tržište kriptoimovine i dalje ostaje izrazito volatilno. Ulagatelji bi trebali biti svjesni da regulativa ne može u potpunosti eliminirati tržišne rizike.

Nadgledanje i licenciranje

U Hrvatskoj će primjenu Uredbe MiCA nadzirati Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) i Hrvatska narodna banka (HNB).

Hanfa će licencirati i nadzirati poslovanje pružatelja usluga u vezi s kriptoimovinom te pratiti potencijalnu zlouporabu na tom tržištu, a na raspolaganju će imati široke ovlasti čiji je cilj osigurati što veću transparentnost tržišta i zaštitu potrošača.

S novim pravilima očekuje se da će europsko tržište kriptoimovine postati sigurnije, transparentnije i pouzdanije za sve ulagatelje.