"Zbog HNB-ove politike ne izlazimo iz 'ambijenta krize"

Zastupnik stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović iznio je u petak podatak da je na ime kamata, hrvatskim građanima i poduzećima nepotrebno izvučeno oko 50 milijardi kuna, te ustvrdio da su Hrvatska narodna banka (HNB) i njena monetarna politika ključni kamen spoticanja i ključna prepreka da ne možemo izaći iz "ambijenta krize".

HNB je prozvao što se nije očitovala na najave o poskupljenju kredita.

Čitam najave da će poskupjeti krediti, da će početi rasti kamate na kredite, nismo vidjeli očitovanje ni HNB-a, niti ikoga, rekao je Lovrinović u saborskoj raspravi o njegovim prijedlozima da se izmijene zakoni o HNB-i Državnom uredu za reviziju, kojoj je nazočilo niti deset zastupnika, a kraj dočekalo samo njih pet.

Zastupnik tvrdi kako nema potrebe da rastu kamatne stope, tumači kako se na računima banaka kod HNB-a nalazi oko 32 milijarde kuna slobodnih novčanih sredstava, oko 25 milijardi u kunama i oko 7 milijardi u devizama.

Kako je onda moguće da i dalje imamo visoke kamate, da ih građani plaćaju, pita se Alen Prelec (SDP) i zaključuje kako država dozvoljava da ih banke pljačkaju.

HNB je samo velika mjenjačnica, nema ulogu stvaranja, posudbe novca, ona trenutno ne vrši ulogu središnje banke, kaže Ivan Pernar (Živi zid), dijeleći ocjene da je HNB institucija iznad svih drugih i da je to ozbiljan problem.

Lovrinović: Sve je počelo na Trgu burze i tamo mora završiti!

Lovrinović se zauzima za povećanje transparentnosti HNB-a, poziva se na istraživanje po kojemu HNB uživa jedan od najviših stupnjeva neovisnosti u svijetu, ali je najnetransparentnija banka po poslovanju među zemljama EU.

Sve je počelo na Trgu burze i tamo mora završiti, poručuje zastupnik i predlaže da rad HNB-a redovito revidira Državna revizija, da Banka podnosi Saboru izvještaj i da se utvrdi odgovornost za ostvarivanje ciljeva monetarne politike koju vodi. Prije se o izlaganju predstavnika Banke glasovalo, a onda su došli neki ljudi koji su agresivno tražili da se to ne radi, kazao je.

Predlaže i da Savjet HNB-a ima devet članova od koji su pet zaposlenici Banke (guverner i najviše četiri viceguvernera), a četiri vanjski članovi.

Sadašnja praksa da su guverner i viceguverneri članovi Savjeta nije dobra, kaže Lovrinović te poziva da se promijeni i praksa da Banka ne raspisuje javne natječaje za direktore i izvršne direktore, nego se mjesta popunjavaju imenovanjem guvernera.

Nema razloga da se ne radi revizija poslovanja HNB-a, da se ne vide natječaji, kaže Miro Bulj (Most) i poručuje kako je HNB financijski destabilizirala zemlju.

Šuker: Izmjene isključivo tehničke

Nitko nije protiv toga da Državna revizija revidira HNB, samo je pitanje gdje je granica, gdje Ured to više ne radi, nego to rade vanjski revizori, kaže Ivan Šuker (HDZ) koji Lovrinovićeve izmjene naziva isključivo tehničkima.

Nema nijedne suštinske koja bi definirala drugačiji model vođenja monetarne politike ili politike tečaja, kaže Šuker.

HNB mora služiti gospodarstvu i građanima, a ne određenim interesnim skupinama, ističe Lovrinović koji je HNB prozvao i za uništavanje malih banaka.

Poslije rata smo ih imali 50-ak, danas ih imamo 20-ak, Austrija koja ima 8,5 milijuna stanovnika ima preko 800 banaka, u Hrvatskoj je sve pod šapom nekoliko najvećih, rekao je zastupnik.

Umjesto u srijedu, Sabor će sjednicu nastaviti već u utorak raspravom o prijedlogu zakona o obavljanju studentskih poslova.

Samo vas je pet, pa prenesite drugima, rekao je nazočnim zastupnicima potpredsjednik Sabora Željko Reiner.