Četvrtina sudionika istraživanja u Rijeci i Gospiću smatra da je došlo do pogoršanja njihovog zdravlja zbog stambene situacije. Četvrtina kućanstava u prošloj godini je na spavanje otišla gladna
- Biram starije dijete. Nekad starijem dam više nego mlađem, jer će on kasnije dobiti - nadam se. Cura sad ulazi u pubertet, i njoj su neke stvari bitnije. Mlađi možda neće tako osjetiti i nije mu toliko bitno. On ima šest godina, kći 12 , jedno je od potresnih svjedočanstava prikupljenih u istraživanju o siromaštvu djece i obitelji na području Rijeke i Gospića.
Istraživanje je rezultat rada Paula Stubbsa s Ekonomskog instituta u Zagrebu te Gordane Šimunković s Medicinskog fakulteta u Rijeci te je dio projekta „Moje mjesto pod suncem“ udruge CeKaDe iz Rijeke, koji financira Program Fonda za aktivno građanstvo u Hrvatskoj. U istraživanju i pisanju preporuka za poboljšanje politika prema siromaštvu djece sudjelovao je i vodeći istraživački institut FAFO iz Kraljevine Norveške.
- Meni je prioritet hrana, 'ajmo reći, odjeća i tek onda igračke. … I moraš podmiriti račune. Tako mala djeca ne bi smjela biti čuti kako nisam platila struju pa zato nećemo kupiti tenisice. Što to djetetu znači... kaže još jedno svjedočanstvo.
'Kao društvo smo u cjelini na korak do siromaštva'
Voditelj istraživanja Paul Stubbs kaže kako je studija pokazala da su samohrani roditelji, roditelji s manjim stupnjem obrazovanja, dugoročno nezaposleni roditelji, Romi, roditelji s invaliditetom ili roditelji djece s invaliditetom u većem riziku od siromaštva.
- Na cijelu situaciju je utjecala i pandemija koja je tijekom dvije godine još dodatno pogoršala situaciju, ljudi su ostajali bez posla, tako da je moj osobni dojam da se kao društvo u cjelini nalazimo na korak do siromaštva, rekao je Stubbs, dodajući kako bi problem dječjeg siromaštva trebao biti u većem fokusu hrvatskog društva i politike.
Četvrtina sudionika istraživanja, a posebno djece, smatra da je došlo do pogoršanja njihovog zdravlja zbog stambene situacije. Također, trećina djece je zlostavljana u svojemu okruženju zbog teškog materijalnog statusa, dok je četvrtina kućanstava u prošloj godini na spavanje otišla gladna.
Skup je otvorio gradonačelnik Rijeke Marko Filipović, rekavši kako se program Grada trudi biti sveobuhvatan te želi pokušati smanjiti siromaštvo u suradnji sa civilnim sektorom. Najavio je i novi gradski socijalni program. U ime programa Moje mjesto pod suncem udruge CeKaDe skupu se obratila socijalna pedagoginja programa Ana Karakaš, koja se nada da će ovo istraživanje služiti kao podloga poboljšanju socijalnih usluga u Rijeci.
- Htjeli smo još i bolje proučiti s kojim se konkretno problemima suočavaju, i u kakvim uvjetima žive obitelji lošijeg socio-ekonomskog statusa te odgovaraju li postojeće institucionalne strategije na njihove potrebe. U rješavanju ovog problema mora postojati suradnja javnih institucija, udruga civilnog društva, privatnog sektora, građana i lokalnih politika, kazala je Karakaš. Deborah Čugalj, majka korisnice programa Moje mjesto pod suncem pohvalila je taj program.
- On daje vjetar u leđa djeci, prepoznaje i razvija talente kod njih. Roditelji svojoj djeci ne mogu priuštiti razne aktivnosti jer su okupirani time da djeci pruže osnovno. Moje mjesto pod suncem je prva linija prema roditeljima glede savjeta što mogu sa svojom djecom,“ rekla je Čugalj.
"Moje mjesto pod suncem" je program socijalnog uključivanja namijenjen djeci i roditeljima iz obitelji koje žive u lošijim socijalnim i ekonomskim uvjetima. Pruža sustavnu razvojnu podršku u stjecanju znanja i vještina te omogućava sudjelovanje u aktivnostima koje bi im inače bile nedostupne. Provodi ga udruga Centar za kulturu dijaloga (CeKaDe) iz Rijeke u suradnji s mnogobrojnim volonterima i donatorima.Trenutačno kontinuirano rade s 50 djece u riziku od siromaštva i marginalizacije u dobi od šest do 16 godina, kao i s njihovim roditeljima.