Žestoki noćni udar na Kijev, i Poljska digla borbene avione! Trumpove carine drmaju burze

Na valutnim je tržištima prošloga tjedna vrijednost dolara prema košarici valuta oštro pala zbog eskalacije carinskog rata, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump najavio drastične uvozne carine.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošloga tjedna 1,1 posto, na 102,89 bodova, blizu najniže razine u šest mjeseci.

Pritom je tečaj eura porastao 1,2 posto, na 1,0955 dolara.

Američka je valuta oslabila i prema japanskoj, za 1,9 posto, pa je cijena dolara potonula na 146,90 jena.

Polovicom tjedna financijska tržišta uzdrmala je Trumpova odluka o uvođenju carina od 10 posto na sav uvoz u SAD, kao i dodatne recipročne carine mnogim zemljama s kojima SAD ima trgovinski deficit.

Takve drastične carine nitko nije očekivao, pa su u posljednja dva dana prošloga tjedna oštro pale sve najveće svjetske burze od Azije, preko Europe, do SAD-a, posebice nakon što je Kina Washingtonu uzvratila istom mjerom.

Ta eskalacija carinskog rata između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava mogla bi izazvati poremećaje u nabavnim lancima i međunarodnoj trgovini, rast inflacije i usporavanje rasta globalnog gospodarstva, pa i recesiju.

Zbog toga su se ulagači povlačili iz rizičnijih ulaganja, kao što su dionice, i tražili utočište u investicijama koje se smatraju sigurnijim utočištima u nesigurna vremena, kao što su državne obveznice i pojedine valute.

Dolar inače slovi za jednu od tih sigurnih valuta, no kako američkom gospodarstvu prijeti oštro usporavanje rasta, pa čak i recesija, dolar se našao pod pritiskom, dok su znatno ojačale japanska i švicarska valuta.

Podršku dolaru pružio je u petak predsjednik američke središnje banke Jerome Powell poručivši da Fed neće žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa nego će pričekati dok ne bude jasniji utjecaj Trumpovih poteza na gospodarstvo.

Powell je kazao da su najavljene carine znatno veće nego što se očekivalo, pa će takvi biti i ekonomski utjecaji, uključujući višu inflaciju i usporavanje rasta gospodarstva.

„Koliko će ti utjecaji biti snažni i koliko će trajati, neizvjesno je”, kazao je Powell i istaknuo da je središnja banka dobro pozicionirana da može pričekati jasniju sliku kako bi prilagodila svoje politike.

Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica zabilježile najveći tjedni pad od koronakrize 2020. godine jer je Washington najavio drastične uvozne carine, a Peking uzvratio protumjerama.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones pao 7,9 posto, na 38.314 bodova, dok je S&P 500 potonuo 9,1 posto, na 5.074 boda, a Nasdaq indeks 10 posto, na 15.587 bodova.

Početkom tjedna činilo se da bi se tržište moglo oporaviti od pada prethodnoga tjedna jer su ulagači 'igrali' na to da će Washington biti popustljiv u vezi dugo najavljivanih carina.

No, u srijedu je uslijedio 'hladan tuš' – predsjednik SAD-a Donald Trump najavio je carine od 10 posto na sav uvoz u SAD, kao i dodatne recipročne carine mnogim zemljama s kojima SAD ima trgovinski deficit.

Takve drastične carine nitko nije očekivao, pa su u četvrtak oštro pale sve najveće svjetske burze od Azije, preko Europe, do SAD-a.

Kina uzvraća udarac

Optimističniji ulagači nadali su se smirivanju tržišta, no u petak je pritisak na burze dodatno pojačan nakon što je Kina najavila protumjere – carine od 34 posto na sav uvoz iz SAD-a, točno koliko je Trump odredio carine na uvoz kineske robe.

Tako Peking u stopu prati poteze Washingtona. Trump je, naime, već prije uveo carine od 20 posto na uvoz kineske robe, a Peking brzo uzvratio istom mjerom.

Ta eskalacija carinskog rata između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava mogla bi, plaše se ulagači, izazvati poremećaje u nabavnim lancima i međunarodnoj trgovini, rast inflacije i usporavanje rasta globalnog gospodarstva, pa i recesiju.

Tim više što je protumjere na Trumpove carine najavio i niz drugih zemalja, uključujući Europsku uniju.

Zbog toga analitičari JP Morgan banke procjenjuju da postoji 60 posto šansi da će do kraja godine svjetsko gospodarstvo uroniti u recesiju.

Najveći pad Wall Streeta od koronakrize

Zbog svega toga, na Wall Streetu je u posljednja dva dana prošloga tjedna Dow Jones potonuo 9,3 posto, S&P 500 10,5, a Nasdaq indeks 11,4 posto.

To je najveći dvodnevni pad tih indeksa od 2020. godine, kada je na tržištima vladala panika zbog pandemije koronavirusa.

U ta dva dana samo na Wall Streetu izbrisano je više od 5.000 milijardi dolara tržišne vrijednosti kompanija iz sastava S&P 500 indeksa.

Utjehu ulagačima nije pružio ni predsjednik američke središnje banke Jerome Powell, premda je Trump pozvao Fed na smanjenje kamatnih stopa, što bi podržalo tržišta.

Powell je zanemario Trumpove pozive i u petak poručio da će središnja banka sa svojim potezima pričekati dok ne bude jasniji utjecaj Trumpovih poteza na gospodarstvo.

Powell je kazao da su najavljene carine znatno veće nego što se očekivalo, pa će takvi biti i ekonomski utjecaji, uključujući višu inflaciju i usporavanje rasta gospodarstva.

„Koliko će ti utjecaji biti snažni i koliko će trajati, neizvjesno je”, kazao je Powell i istaknuo da je središnja banka dobro pozicionirana da može pričekati jasniju sliku kako bi prilagodila svoje politike.

Nasdaq u području 'medvjeda'

Nakon prošlotjednog pada, Dow Jones i S&P 500 indeks zaronili su duboko u područje korekcije, više od 10 posto ispod svoje rekordne razine, dosegnute u veljači.

Nasdaq indeks potonuo je, pak, u područje 'medvjeda', više od 20 posto ispod svoje rekordne razine.

I dok su svi najvažniji indeksi na Wall Streetu pali, VIX indeks 'straha' skočio je na najvišu razinu od 2020. godine i koronakrize. To znači da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.

„Tržište 'bikova' je mrtvo, a uništili su ga ideolozi i samoranjavanje. Tržište je možda blizu svom kratkoročnom dnu, no zabrinjava nas utjecaj globalnog trgovinskog rata na dugoročni gospodarski rast”, kaže Emily Bowersock Hill, direktorica u tvrtki Bowersock Capital Partners.

Europski STOXX 600 indeks potonuo više od 8 posto

I na svim ostalim najvećim svjetskim burzama cijene su dionica prošloga tjedna oštro pale. Među ostalim, STOXX 600 indeks najvažnijih europskih dionica potonuo je 8,3 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks skliznuo 7 posto, na 8.054 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 8 posto, na 20.641 bod, a pariški CAC 8,1 posto, na 7.274 boda.

Tri su žene ozlijeđene i nekoliko je požara izbilo u ruskom zračnom napadu na južnu ukrajinsku regiju Mikolajiv kasno u subotu, rekli su ukrajinski dužnosnici.

U napadu - dan nakon što je najmanje 19 ljudi, uključujući devetero djece, ubijeno u udarima na grad Krivi Rih - također je oštećeno nekoliko kuća, objavio je guverner Mikolijeva Vitalij Kim u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Jedna od žena je hospitalizirana, a druge dvije su liječene ambulantno, priopćila je ukrajinska Državna hitna služba.

Objavio je fotografije i videozapise vatrogasaca koji se noću bore s plamenom u kući.

Iz Rusije nije bilo trenutačnih komentara. Obje strane poriču ciljanje civila u ratu koji je Rusija započela invazijom na svog manjeg susjeda prije tri godine. U sukobu su poginule tisuće civila, velika većina njih Ukrajinci.

Američki predsjednik Donald Trump, koji je preuzeo dužnost u siječnju nakon što je obećao da će okončati rat za 24 sata, nastojao je posredovati u okončanju sukoba. SAD je prošli tjedan krajem prošlog mjeseca dogovorio s Rusijom i Ukrajinom dva sporazuma o prekidu vatre, uključujući onaj koji bi zaustavio međusobne udare na energetsku infrastrukturu.