Zlato, lova i dragulji hrvatskih krimosa koje je otela država...

Dilerima oduzeti laboratorij za uzgoj marihuane vrijedan 110.000 kuna Ministarstvo državne imovine lani je darovalo je Agronomskom fakultetu u Zagrebu što će znanstvenicima pomoći u istraživanju niza biljnih kultura.

- Trenutačno laboratorij još nije u funkciji jer nedostaje još nešto novca - pojasnio je izvanredni profesor na Agronomskom fakultetu Marko Vinceković.

Od pravomoćno osuđenih kriminalaca država, naime, oduzima imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom. Ako je riječ o novcu, on se uplaćuje u državni proračun, dok se nekretnine i pokretnine daju na upravljanje Ministarstvu državne imovine.

Ono ih pak čuva, prodaje, iznajmljuje, daje u korištenje... Tako je, po toj osnovi do 15. veljače 2020. godine oduzeto ukupno 272,33 milijuna kuna, 11 stanova i tri zemljišta. Ministarstvu za socijalnu politike za potrebe djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi predali su na upravljanje pet stanova, jedan stan su prodali za 1,57 milijuna kuna, a pet stanova procijenjene vrijednosti 11,5 milijuna kuna i tri građevinska zemljišta, procijenjena na 1,5 milijuna kuna, bit će ponuđeno na prodaju putem natječaja.

Kriminalci ostaju i bez pokretnina. Oduzeti mobilni uređaji, informatička oprema te namještaj i oprema darovani su socijalnim ustanovama, oduzeti nakit i plemenite kovine prodani su za 1,10 milijuna kuna, a ostali su i bez 16 automobila, četiri teretna vozila, motocikla i dvije auto prikolice. Od toga su 11 automobila, tri teretna vozila, motocikl i auto prikolice prodani za 251.000 kuna, a pet osobnih vozila i teretno vozilo dano je na korištenje drugim državnim tijelima i proračunskim korisnicima.

Pored toga Ministarstvo državne imovine brine i privremeno "zamrznutoj" imovini osumnjičenika. Naime, čim se posumnja da je imovinska korist stečena nelegalnim djelima imovina se ‘zamrzava’, pa je vlasnik ne može prodavati, ali može, primjerice, živjeti u kući koja je ‘pod plombom’, kao što je to slučaj sa Sanaderovima ili može voziti automobil , no ne može ga prodati ili opteretiti. Zakonom se, također, zabranjuje raspolaganje ili se privremeno, do donošenja presude, oduzimaju umjetnički predmeti ili novac, te vrijednosni papiri od osumnjičenika ili od osobe na koju je ta imovinska korist prenesena.

Kad neka presuda postane i pravomoćna imovina se i trajno oduzima. Ministarstvo državne imovine za čuvanje privremeno oduzete imovine godišnje potroši oko 200.000 kuna. Troškovi se odnose na čuvanje, troškove vraćanja osobama od kojih je imovina oduzeta, trošak njezina osiguranja i slično. Podaci o privremeno i trajno oduzetoj imovini vode se od 1. siječnja 2011. godine kada je stupio na snagu Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom, koji je propisao da tako oduzetom imovinom upravlja tijelo nadležno za upravljanje državnom imovinom.

Do 15. veljače 2020. godine privremeno je oduzeto 33,2 milijuna kuna, 3,8 milijuna eura te je blokirano 620 nekretnina vrijednih 185,1 milijuna kuna. Također je privremeno oduzeto 1095 umjetničkih djela procijenjene vrijednosti 19,73 milijuna kuna ( dvije trećine odnose se na umjetnine iz kolekcija Ive Sanadera i Nadana Vidoševića).

Kako bi se držale u adekvatnim uvjetima u Muzeju suvremene umjetnosti, Arheološkom muzeju u Zagrebu i Splitu Ministarstvo godišnje potroši 24.000 kuna. Također je privremeno oduzeto 27 automobila, tri motocikla, tri plovila, nakit i satovi. Privremeno su oduzeti i poslovni udjeli u četiri poduzeća.

*Cijeli tekst o oduzetoj imovini kriminalca pročitajte u novom broju tjednika Express koji je na kioscima od petka 15. svibnja