Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Tim Marka Šestana s riječkog sveučilišta želi otkriti kako možemo pomoći imunitetu, što je trenutno jedan od najvećih znanstvenih izazova. Ovo je nastavak njegovih dosadašnjih znanstvenih postignuća
Riječkog znanstvenika doc. dr. sc. Marka Šestana ovih dana s razlogom nazivaju znanstvenom zvijezdom. Sa svojim timom osvojio je prestižni ERC Starting Grant, poznatiji kao "znanstveni Oscar", vrijedan oko dva milijuna eura. Grant im je dodijeljen za istraživački projekt pod nazivom "Every smell you take. Smell-induced conditioning of the immune system during infections".
Spomenimo da je u Hrvatskoj do sad odobreno tek desetak ERC projekata u različitim kategorijama, a na riječkom medicinskom fakultetu ovo je treći takav, što pokazuje koliko je ovo velika vijest. Dobiti ERC projekt u Hrvatskoj izuzetno je zahtjevan i rijedak uspjeh - gotovo pa znanstveni podvig. Konkurencija je nevjerojatno jaka: na posljednjem natječaju podneseno je preko 4000 prijava, dok je stopa prolaznosti manja od 10 posto. Na istom natječaju za Hrvatsku je odobren samo Šestanov projekt. Još je zanimljiviji sam sadržaj projekta, odnosno ono čime će se Šestan i njegove kolege baviti.
Navedeni projekt za cilj ima poboljšati vakcinaciju, tj. razviti cijepljenje putem mirisa. Pri istraživanju Šestan se pozvao na slavni Pavlovljev pokus s psima, objasnivši kako ljudsko ponašanje ne nastaje spontano niti neovisno o kontekstu već je duboko ukorijenjeno u našim prethodnim iskustvima.
- Ljudsko ponašanje je rezultat složenog spleta prethodnih iskustava i trenutačnih okolnosti. Kada netko prođe kroz bolne, stresne ili neugodne situacije, prirodno razvija mehanizme izbjegavanja kako bi se zaštitio. Mozak pamti negativne ishode kako bi nas usmjerio daleko od sličnih opasnosti. S druge strane, uspjeh i postizanje ciljeva aktiviraju dopamin, kemijski signal koji stvara osjećaj nagrade i jača osjećaj vlastite vrijednosti. Naši obrasci ponašanja oblikuju se kroz proces poznat kao bihevioralno uvjetovanje - temeljnu psihološku teoriju koja objašnjava kako se ponašanja formiraju kroz interakciju s okolinom. Ivan Pavlov, ruski fiziolog, prvi je pokazao kako se te reakcije mogu povezati s vanjskim podražajima. No jedno od najzanimljivijih otkrića jest da uvjetovani podražaji mogu utjecati i na imunološki sustav - objašnjava Šestan ideju koja stoji u središtu navedenog projeka.
U središtu istraživanja nalazi se pitanje: mogu li specifični podražaji, poput mirisa, ako se dosljedno povezuju s imunizacijom, potaknuti brži i snažniji imunološki odgovor tijekom infekcije?
- Jedan od ključnih ciljeva jest upravo testirati tu hipotezu kroz kontrolirane eksperimente, te pritom povezati spoznaje iz bihevioralne psihologije s najnovijim dostignućima imunologije. Takva integracija omogućila bi razvoj inovativnih pristupa u medicinskom istraživanju. U konačnici, projekt teži stvaranju temelja za interdisciplinarni model koji bi mogao redefinirati način na koji pristupamo imunizaciji - pojašnjava.
Cilj je, ističe, otkriti može li se aktivacijom uvjetovanih refleksa modulirati odgovor tijela na infekciju ili cjepivo.
- Ako se pokaže da takav pristup može povećati učinkovitost cjepiva, smanjiti nuspojave ili ubrzati imunološku reakciju, to bi moglo revolucionirati način na koji dizajniramo preventivne strategije. Zamislimo cjepiva koja djeluju ne samo kemijski, već i kroz uvjetovane signale koji pripremaju tijelo na obranu - to je korak prema integriranoj, personaliziranoj medicini - objašnjava voditelj projekta koji će se provoditi pet godina.
Riječ je o iznimno kompleksnom i ambicioznom znanstvenom pothvatu. Od nužne sofisticirane opreme, rigoroznih etičkih protokola, procesa koji uključuje ispitivanja na pokusnim životinjama, a potom i ljudima dobrovoljcima.
- Dugoročno, istraživanje nastoji utvrditi može li se imunološki sustav "podsjetiti" na obranu putem podražaja - bez potrebe za dodatnim dozama cjepiva. U konačnici, ovakvo istraživanje ne samo da spaja klasične principe bihevioralne znanosti s modernom imunologijom, već i postavlja temelje za novu paradigmu u javnom zdravstvu. U vremenu kada se suočavamo s novim patogenima, pandemijama i izazovima u imunizaciji, inovativni pristupi poput ovog mogli bi igrati ključnu ulogu u izgradnji otpornijih i inteligentnijih zdravstvenih sustava - pojašnjava.
Dodijeljena sredstva bit će usmjerena na izgradnju snažnog istraživačkog tima, omogućiti zapošljavanje četvero ljudi te nabavu sofisticirane opreme među kojom se ističe klujučan ultramikroskop.
- Dobiti ERC projekt u Hrvatskoj znači probiti se kroz gustu mrežu europske konkurencije, predstaviti ideju koja je istovremeno hrabra i izvediva, te uvjeriti međunarodne recenzente da upravo ovdje postoji kapacitet za vrhunsko istraživanje. To je priznanje ne samo pojedincu, već i instituciji i znanstvenoj zajednici kojoj pripada - zaključuje Šestan.
24sata © 2026
