Rezultati istraživanja upućuju na to da osobe s teškim oblikom covida u sebi nose gene zbog kojih su predodređeni za nemogućnost da se ograniči i spriječi sposobnosti virusa da se kopira ili razvoj snažne upale
Otkrili još 16 genetskih varijanti u pacijenata s teškim covidom, pomoći će kod odabira liječenja
U sklopu velike studije znanstvenici su otkrili 16 novih genetskih varijanti u pacijenata kod kojih se razvio teški oblik covida-19, a saznanja bi im mogla pomoći u razvoju novih načina liječenja teže oboljelih osoba.
Rezultati istraživanja upućuju na to da osobe s teškim oblikom covida u sebi nose gene zbog kojih su predodređeni za nastanak jednog od dvaju problema: nemogućnost da se ograniči i spriječi sposobnosti virusa da sam sebe kopira ili razvoj snažne upale i posljedično zgrušavanje krvi.
Znanstvenici vjeruju da bi njihova saznanja, objavljena u časopisu Nature, mogla pomoći u određivanju prioriteta u potencijalnim načinima liječenja koji bi mogli biti djelotvorni u borbi protiv bolesti.
I u konačnici, nove bi informacije mogle pomoći da se predvidi u kojih će se pacijenata razviti teži oblik bolesti.
"Vrlo je vjerojatno da ćemo u budućnosti uspjeti predvidjeti što će se događati s pacijentom na temelju njihova genoma u trenutku kada se ustanovi da mu je potrebna intenzivna skrb", rekao je novinarima Kenneth Baillie, savjetnik na odjelu intenzivne skrbi sveučilišta u Edinburghu i jedan od autora studije.
Genetska analiza gotovo 56.000 uzoraka uzetih među Britancima pokazala je razlike na 23 gena kod pacijenata s covidom u kojih se na kraju razvio težak oblik bolesti, u usporedbi s DNK ostalih skupina uključenih u studiju. Otkriveno je 16 razlika koje ranije nisu identificirane.
Nova saznanja mogla bi pomoći znanstvenicima u istraživanju postojećih lijekova koji bi se mogli upotrijebiti u liječenju covida.
Znanstvenici su, primjerice, otkrili promjene na ključnim genima koji reguliraju razinu faktora VIII., proteina koji sudjeluje u stvaranju krvnih ugrušaka.
"Zgrušavanje krvi jedan je od glavnih razloga zbog kojih se u pacijenata s covidom javlja nedostatak kisika u krvi (hipoksemija). Na to bi trebalo djelovati da bi se spriječilo stvaranje ugrušaka", rekao je Baillie, dodavši da se "ne može pouzdano znati hoće li ti lijekovi doista biti djelotvorni dok ih se ne isproba na ljudima".
Na jedan od ranije otkrivenih gena, TYK2, cilja lijek tvrtke Eli Lilly, Olumiant s djelatnom tvari baricitinib, a sada se koristi u liječenju artritisa.
EMA je započela ocjenu zahtjeva za proširenje indikacije Olumianta na liječenje covida-19 u hospitaliziranih bolesnika u dobi od 10 i više godina kojima je potrebna terapija kisikom.
Riječ je o imunosupresivu, lijeku koji smanjuje aktivnost imunosnog sustava i trenutačno je odobren za primjenu kod odraslih s umjerenim do teškim reumatoidnim artritisom ili atopijskim dermatitisom (ekcemom).
Baricitinib blokira djelovanje enzima zvanih Janus kinaze koji imaju važnu ulogu u imunološkim procesima koji rezultiraju upalom. Smatra se da bi ovaj lijek mogao pomoći u ublažavanju upale i oštećenja tkiva povezanih s teškom infekcijom covidom-19.
Istraživanja obavljena prošli tjedan pokazala su da lijek smanjuje rizik od smrtnog ishoda i hospitalizacije u pacijenata oboljelih od covida za 13 posto.