Obavijesti

Tech

Komentari 3

Stanje u Hrvatskoj: Što nas sprječava da gradimo zeleno?

Stanje u Hrvatskoj: Što nas sprječava da gradimo zeleno?
3
Google icon Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu

Ukorjenjena je predrasuda da je zelena gradnja znatno skuplja od standardne. No je li novac zaista presudni faktor prilikom vaganja između zelene i standardne gradnje?

Admiral

U prethodnom tekstu prikazali smo trenutnu situaciju i Hrvatsku na tržištu zelene gradnje. Platfomu za plasiranje novih i zdravih investicija u zelenu gradnju u Hrvatskoj imamo. Tome u prilog ide usklađivanje hrvatske reguilative s europskom, te kontrola energetske učinkovitosti od strane Ministarstva za zaštitu okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, prema kojoj od 31. ožujka 2010. godine sve zgrade u Hrvatskoj koje se prodaju, iznajmljuju ili daju na leasing te zgrade koje će se graditi moraju imati energetski certifikat ili iskaznicu. No, postoji stanovita razlika između direktive i poticaja.

Je li novac zaista presudni faktor prilikom vaganja između zelene i standardne gradnje?
Ukorjenjena je predrasuda da je zelena gradnja znatno skuplja od standardne. Podaci istraživanja provedenog od strane Colliers Internationala na 97 sudionika (vlasnika zgrada i korisnika) u Jugoistočnoj Europi, uključujući Hrvatsku pokazuju kako je percipirani prosječni trošak gradnje zelene gradnje za do 20% viši. Međutim, stvarni prosječni trošak zelene gradnje manji je od 2% na tržištima SAD-a i zapadne Europe, dok se kod nas procjenjuje na oko 5%. 
Istovremeno, istraživanje pokazuje da je više od 50% ispitanika izrazilo “spremnost da plati zelenu gradnju” 5% do 9% više nego gradnju po starim principima. Drugim riječima, više od pola ispitanika spremno je platiti za zelenu gradnju i više nego što ona zaista košta.
Uzmimo u obzir da zelene zgrade za svojeg vlasnika-investitora ostvaruju 6% više rente te 16% više prodajne cijene, a sa aktualnom tehnologijom, zelene zgrade mogu smanjiti potrošnju energije za 30 do 50%, CO2 emisiju za 35%, otpad za 70%, i uporabu vode za 40%. Kako bi tržište graditeljstva i nekretnina što više prilagodili sve strožim europskim regulativama, Ministarstvo zaštite okolišta i prostornog uređenja, kao i Ministarstvo poduzetništva i obrta potiče inicijativu zelene gradnje u Hrvatskoj, a banke nude posebne zelene kredite bilo da kupujete  ili gradite niskoenergetske nekretnine ili opremate vlastiti doma štednim sustavima.

Među onima koji su spremni uložiti trud, vrijeme i novac kako bi svoj dom učinili ekološki prihvatljivijim, a pritom podigli kvalitetu života na višu razinu je obitelj Jelušić. Njihov proces pripreme koji je prethodio samoj gradnji niskoenergetske kuće pratit ćemo kroz sljedeće članke. Upoznajte Jelušiće i čitajte o motivima gradnje upravo ovakve, u ovom trenutku, zahtijevnije građevine te što morate uzeti u obzir ukoliko planirate gradnju kuće.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 3
Stručnjak za 24sata: 'Prijetnja od AI-a je realna. Već smo sada meta hakiranja i manipulacija'
OPASNA INTELIGENCIJA

Stručnjak za 24sata: 'Prijetnja od AI-a je realna. Već smo sada meta hakiranja i manipulacija'

Suvremeni modeli umjetne inteligencije iznimno su kompleksni i ne možemo uvijek predvidjeti kako će se ponašati, rekao nam je Prof. dr. sc. Bojan Jerbić
Vojnu šifru iz Napoleonova doba nitko nije probio 200 godina: AI je to riješio za samo šest sati
OBJASNIO CIJELI PROCES

Vojnu šifru iz Napoleonova doba nitko nije probio 200 godina: AI je to riješio za samo šest sati

Inženjer u tvrtki za kibernetičku sigurnost SentinelOne, Carter Church, objavio je na društvenim mrežama da je model GPT-6 Astra tvrtke OpenAI dešifrirao šifrirano pismo iz 1809. godine poslano generalu Marmontu.
AI guta bilijune dolara: Ulaže se više nego u željeznicu...
NOVA INDUSTRIJA

AI guta bilijune dolara: Ulaže se više nego u željeznicu...

Kumulativna globalna potrošnja samo na podatkovne centre mogla bi premašiti 30 bilijuna dolara do 2050. godine, prema projekciji PwC-a