Ne upadaj u šoping-zamke: 10 pravila za uštedu u kupovini

Čak 40 posto stvari koje ljudi kupe u supermarketima nije im potrebno niti su ih namjeravali kupiti, pokazalo je britansko istraživanje. Trgovci u rukavu imaju brojne trikove da ostane tako. Jedan od njih je stavljanje košarica na slabo vidljiva mjesta. U interesu im je da se poslužite kolicima koja je mnogo lakše natrpati stvarima koje uopće niste željeli kupiti.

 Redovi između polica ugodno su široki jer su istraživanja pokazala kako žene često odustaju od kupnje ako im netko u trgovini košaricom slučajno očeše stražnjicu, a dosadna glazba koja se pušta u trgovinama ni ne služi tome da vas zabavi, nego potiče trpanje u kolica. 

Čak ni besplatni uzorci različitih proizvoda zapravo nisu besplatni - uzmete li ih, osjetit ćete se dužnima učiniti nešto zauzvrat, odnosno kupiti proizvod s prezentacije. Često premještanje stvari na policama također nije slučajno niti služi boljem organiziranju trgovine. Baš naprotiv, namijenjeno je zbunjivanju kupaca. Ne uspiju li iz prve pronaći omiljeni proizvod, uzet će ne jedan nego nekoliko drugih dok se bezuspješno pokušavaju snaći u novom rasporedu. Čak ni neugodne gužve na blagajnama nisu slučajne. Usporedni redovi pred blagajnama nerijetko su preuski, tako da se ondje stvara gužva, a u blizini su strateški smještene police i košare pune slatkiša, cvijeća te drugih zgodnih, ali nepotrebnih stvari. 

To je zato što gužve oko blagajni čine ljude nervoznima, a već su iscrpljeni od lutanja trgovinom, pa su skloniji posegnuti za nekom sitnicom da si malo poprave raspoloženje. Naravno, ondje se neizbježno nalazi i nekoliko stvari kojima mogu privući djecu. Gužvama pridonose i kartice za bodove koje trgovci agresivno nude.  

Omogućuju neznatne uštede, a glavna im je svrha prikupljanje podataka. Svaki put kad provučete tu karticu, podaci o vašoj kupnji pohranjuju se u računalnu bazu. Analizirajući te informacije, trgovci mogu saznati koji su načini privlačenja kupaca najučinkovitiji - reklame, popusti ili slanje kataloga na kućnu adresu.

Mračno kao u kockarnici

Nije slučajno ni to što u velikim trgovačkim centrima nema prozora. Tako kupci zaboravljaju koje je doba dana i koliko su se dugo zadržali u labirintima polica. Taj trik trgovci su preuzeli od vlasnika kockarnica, a u međuvremenu ga nadopunili novima. Trgovci kupce ciljano usporavaju različitim prezentacijama i dugim nepreglednim redovima polica.

Pripazi, na kraju reda nije baš sve sniženo i povoljno

Proizvođači namirnica plaćaju supermarketima velik novac da njihove proizvode stave na dobra mjesta. Taj trend potječe iz Amerike, gdje trgovine danas zarađuju više prodajom prostora nego prodajom proizvoda. Najtraženija mjesta su ona na kraju reda jer se najlakše zamjećuju. Budući da se na tim mjestima ponekad oglašavaju i rasprodaje, kupci su zbunjeni pa misle da je sva roba na kraju reda jeftinija iako to najčešće nije tako.

Roditelji su slabi na djecu i trgovci to znaju

Likove iz crtića, šarene duge i zvjezdice upotrebljavaju kako bi se neki proizvod lakše reklamirao djeci. Kod tako upakiranih namirnica više se ulaže u izgled nego u kvalitetu. Proizvodi namijenjeni djeci najčešće se smještaju na niže police, u visini dječjih očiju ili blizu blagajne kako bi roditelji teže mogli odoljeti dječjem moljakanju dok su zauzeti trpanjem stvari na traku.

Najskuplji se proizvodi nalaze baš pred nosom

Jedan od najstarijih trikova je smještanje najskuplje robe u visini očiju. Većina kupaca nema dovoljno vremena da razgledava sve police pa se prvo posluže onime što im je pred nosom. Jeftinija i snižena roba najčešće je skrivena na najnižim ili najvišim policama gdje ju je teže zamijetiti.

Akcija tjera na trošenje

Sjajne stvari privlače ljude, a trgovci to znaju. Zato povrće redovito prskaju vodom da izgleda ljepše i zdravije iako to ubrzava njegovo truljenje.

Svjetlucavi interijeri karakteristični su za trgovine luksuznom robom, a proizvodi upakirani u svjetlucavu ambalažu često su skuplji od ostalih. Skupe stvari također su često smještene u staklene ormariće, s puno prostora oko njih - tako izgledaju kao da vrijede više nego što je to doista slučaj. Trgovci još skuplje naplaćuju želju za uštedom vremena - mješavine narezanog povrća tako možete platiti pet puta više od čitavih komada. Osim toga, dok stoji narezano, povrće i voće gube hranjive tvari. Ni meso u marinadi pripremljeno za roštilj nije mnogo bolje. Često je krcato štetnim aditivima i pojačivačima okusa koji prikrivaju nedostatak svježine, a skuplje je od običnog mesa za pet-deset posto. Ipak, najviše ćete potrošiti ako reagirate na reklame “akcija”, “jeftino” i “još malo pa nestalo”. Takvo oglašavanje budi želju za mahnitim trpanjem u košaricu. Kad reagiraju na njega, ljudi tada misle da su, kupujući, uštedjeli, a ne potrošili novac.

Miris svježega kruha samo je još jedna reklama

Sve više trgovina ima pekarnice. No to nije zato da bi kupcima mogli ponuditi najsvježiju robu. Ljudi kupuju više dok osjećaju miris kruha koji se upravo peče, pokazala su istraživanja. Zbog toga su takve pekarnice najčešće smještene na početku trgovine kako bi kupce što prije uhvatila potrošačka groznica. Na taj trik najosjetljiviji su oni koji kupuju gladni.

U potrazi za mlijekom kupit ćete još nešto

Mlijeko je najprodavaniji proizvod u supermarketima, a baš se zato najčešće nalazi nagurano u nekom kutu na kraju supermarketa. Ako ste došli samo po mlijeko, trgovcima je u interesu da hodate kraj šarenih artikala i barem još jedan stavite u košaricu. Skriveni su i drugi često prodavani proizvodi poput jaja i maslaca.

Muškarce je lakše zbuniti

Mnogi muškarci mrze šoping. Možda zato što podsvjesno znaju kako će biti izigrani. Budući da njihov mozak radi drukčije, lakše ih je zbuniti gomilom detalja, starih i novih cijena, natpisa... Suočeni s prevelikim izborom, kupit će prvo što im padne pod ruku, pa makar im ne pristajalo.

10 pravila za uštedu