Preskupo sunce: Isplati li se proizvoditi struju na krovu?

Mnogi zbog krize razmišljaju o solarnoj proizvodnji energije koju bi prodavali po povlaštenoj cijeni, nekoliko puta većoj od one koju plaćamo HEP-u. Istražili smo koliko se to isplati. 

Tvrtka RITEH izračunala nam je trošak i zaradu te objasnila proceduru. Da bi krov kuće na kopnu koji ima 75 kvadrata iskoristive površine stavili pod solarne panele i kolektore za proizvodnju tople vode, treba platiti oko 175.000 kuna bez PDV-a za opciju “ključ u ruke”. Ako je kuća na nekom od jadranskih otoka, trošak je 10.000 kuna veći. Za taj novac imat ćete elektranu od 10kW na kojoj po sadašnjim otkupnim cijenama možete zaraditi između 35.000 i 41.000 kuna na godinu, nakon što odbijete trošak od oko 3000 kuna za održavanje elektrane. 

Hrvatski operater tržišta energije HROTE trenutačno plaća struju 3,38 kuna za kWh i to ako je ugrađen sustav kolektora za toplu vodu što povećava otkupnu cijenu za 20 posto, a može uštedjeti oko 5000 kuna godišnje na računima za toplu vodu. Prema procjeni stručnjaka iz RITEH-a, investicija bi se trebala isplatiti nakon malo manje od pet godina. Svi koji žele proizvoditi energiju i prodavati je po povlaštenoj cijeni moraju potpisati ugovor na 14 godina, kuća mora imati uredne papire i ne smije postojati porezno dugovanje. 

Nakon potpisivanja ugovora povlaštenim proizvođačima nitko ne jamči cijenu otkupa. Ta cijena pada pa je pitanje koliko će to u skoroj budućnosti biti isplativo. 

- Malo su se smanjile cijene prošle godine jer se smanjila i cijena opreme. U odnosu na druge zemlje u Europi cijene otkupa su znatno veće i za očekivati je da će padati s novim kvotama - objašnjava Eduard Vivoda iz tvrtke RITEH i napominje da nakon isteka ugovora od 14 godina građani i dalje mogu prodavati energiju, ali po stvarnim tržišnim cijenama, ili je mogu koristiti za svoje potrebe. - Građani moraju znati da postoje ograničene kvote za povlaštene proizvođače na godišnjoj razini. Kvota od 15MW za 2013. je ispunjena, ali HROTE i dalje zaprima zahtjeve. Oni koji sada ishode status povlaštenog proizvođača bit će na listi za novu kvotu za 2014. Najbitnije je dobiti ugovor s HROTE-om. U tom je slučaju financijska isplativost zajamčena i banke su spremne financirati izgradnju elektrane - kaže Vivoda. Osim za prodaju, građani su zainteresirani za proizvodnju energije za vlastitu potrošnju. 

Prije realizacije bilo bi dobro raspitati se sufinancira li to neki grad ili županija. Na primjer, Grad Zagreb to sufinancira s najviše 40 posto investicije i to do 12.000 kuna. - Cijene opreme će padati, po našoj procjeni, 10 posto godišnje - objašnjava Vivoda i dodaje da bi oprema trebala pojeftiniti kad Hrvatska uđe u Europsku uniju.

Za prosječnu kuću na kontinentu 175.000 kuna, na otoku još više

Razlika u investiciji je nešto veća jer su troškovi rada i dostave opreme veći za otoke, ali je proizvedena energija 20 posto veća, na primjer, na Braču, objašnjavaju u RITEH-u zašto gradnja na kopnu stoji oko 10.000 kuna manje nego na otocima. Također, investicija je manja za elektranu za vlastite potrebe jer ima manje troškova projektiranja, priključenja, dokumenata...

Otkupna cijena je sve manja

Cijena otkupa energije za povlaštene proizvođače prijašnjih je godina bila veća. Kolika će biti iduće godine, ne zna se, ali se može očekivati da će biti još manja nego ove.

Kvota za 2013. već je ispunjena

Kvota povlaštenih proizvođača za ovu godinu je 15MW i popunjena je. U RITEH- u se, kažu, nadaju da će država ukinuti kvote za male elektrane, čak je pokrenuta i peticija na razini Hrvatske.