Pročitajte što se događa ako smo na masnoj prehrani?

Pregled novog znanstvenog istraživanja baca nova svjetlo na masnu prehranu. Da, ne i koliko? 

Možda mislite da se možete izvući da jedete masnu hranu par dana, bez da vam se desi ikakva značajnija promjena na tijelu? Interesantno istraživanje baca novo svjetlo na to pitanje..

Nakon samo pet dana prehrane s visokim udjelom masnoća, mijenja se način na koji tijelo procesira hranjive tvari, što može dovesti do dobivanja na tjelesnoj masi, možda do pretilosti i drugih zdravstvenih problema…ili bar tako pokazuje novo znanstveno istraživanje. Oko masti i masnoća se u zadnje vrijeme puno priča, pa idemo vidjeti što kažu novosti:

„Većina ljudi misli da može uživati u hrani s visokim udjelom masnoća par dana i da se ništa neće promijeniti“, rekao je Matt Hulver, profesor sa sveučilišta Virgina Tech College of Agriculture and Life Sciences. „Potrebno je samo pet dana da vaši mišići u tijelu počnu protestirati.“ U članku nedavno objavljenom u online verziji časopisa Obesity, Hulver i ostali istraživači s sveučilišta Virgina Tech, pokazali su da način na koji mišići metaboliziraju hranjive tvari se mijenja nakon samo pet dana prehrane s visokim unosom masnoća. Ovo je prva studija koja dokazuje da se promjena događa tako brzo.

„To pokazuje da naša tijela mogu dramatično odgovoriti na promjene u prehrani u kraćem vremenskom periodu, puno nego smo ranije mislili,“ rekao je Hulber, koji je voditelj odjela za istraživanje, te partner u Fralin Life Science Institutu. „Ako razmislite o tome, pet dana je vrlo kratko vrijeme. Mnogo je puta kada svi jedemo masnu hranu par dana, na primjer za blagdane, odmor i izlete ili druge proslave. Ovo istraživanje pokazuje da te dijete s visokim unosom masnoća mogu promijeniti normalan metabolizam osobe u vrlo kratkom vremenu.“

Međutim, kako se to naš metabolizam mijenja?

Kada se hrana pojede, nivo glukoze u krvi naraste. To je rezultat toga da se u biti sva hrana u našem organizmu metabolizira do molekula koje mi koristimo kao energiju – glukoze. Kako primjerice auti kao pogonsku energiju troše benzin, dizel ili po novome struju, tako mi „gorimo“ na glukozu. Mišići u tijelu su veliki konzumenti glukoze, gdje glukozu mogu koristiti odmah za energiju ili je mogu pohraniti za kasnije (glikogen). S obzirom da mišići zauzimaju oko 30 % naše tjelesne težine (više-manje), te su na taj način važan segment za metabolizam glukoze, promjene u prehrani će se zasigurno odnositi i na njih.

Hulver i njegovi kolege su u istraživanju otkrili da sposobnost mišića da metabolizira glukozu poslije jela je smanjena nakon pet dana visoko masne prehrane, što može dovesti do smanjene osjetljivosti na inzulin, rizični faktor za razvijanje kako šećerne bolesti, tako i drugih bolesti.

Kako je izgledalo istraživanje?

Za provođenje znanstvenog istraživanja, uzeti su studenti zrele dobi, koji su hranjeni prehranom bogatom masnoćama, koja je uključivala kekse od kobasica, makarone i sir, te hranu bogatu maslacem zbog povećanja postotka unosa masti dnevno. I tu je nastao problem! Takva prehrana, koja je bogata masnoćama, ali jednako tako ima visok udio ugljikohidrata, nije najbolji izbor za tijelo. Da li takav način prehrane metabolički gledano uzrokuje dodatno opterećenje za gušteraču, zbog same kombinacije i količine ugljikohidrata i masnoća?

Današnji preporučeni oblik prehrane, ukoliko gledamo kombinaciju makronutrijenata, se sastoji od 30 % masti, 45-55 % ugljikohidrata i 15-20 % bjelančevina (proteina). Studenti u ovoj studiji su imali dijetu koja je bila preko 55 % masti. Nije opisano kako je bilo raspoređen ostatak od 45 % prehrane. Njihov ukupni kalorijski unos je ostao isti kao što je i bio prije prehrane s velikim unosom masnoća. Uzeti su uzorci mišićnog tkiva kako bi se ustanovilo kako mišići metaboliziraju glukozu. Iako je studija pokazala da je način na koji mišići metaboliziraju glukozu promijenjen, studenti nisu dobili na težini ili su imali ikakav znak rezistencije na inzulin. Ipak je trajalo samo pet dana. Druga istraživanja govore u prilog tome da nisu problem toliko masnoće per se, već količina i kombinacija prehrane bogate masnoćama sa “brzim” ugljikohidratima.

Dat ću primjer iz života osobe koja ima šećernu bolest: ukoliko se konzumira prehrana koja ima umjeren unos škrobnih ugljikohidrata, veći unos povrća i umjeren unos proteina i masnoća, što je i preporuka za opću populaciju, razina glukoze u krvi je povoljnija i prije će „pasti“ nakon obroka, nego kad se primjerice konzumira pizza. Zašto? Zato jer je pizza, savršen okusni splet masnoće i ugljikohidrata koji kod osoba s šećernom bolesti uzrokuje da razina šećera brzo naraste (npr.bijelo tijesto), ali se i teško spusti (npr. masnoće).

Ukoliko se konzumira prehrana koja je bogatija masnoćama, bitno je uravnotežiti unos ostale hrane i dati prednost povrću. Kako bi trebali i sada. Povrće treba zauzimati polovicu tanjura kod glavnog obroka u danu, a to je otprilike dvije vaše šake. Pod povrćem, podrazumijeva se svo povrće osim škrobnog povrća koje na tanjuru treba zauzimati četvrtinu tanjura ili jednu šaku; krumpir, batat, soja, bob, grah, grašak, leća.. Postoji razlika između masne i masne prehrane. Nije bitan samo fokus na masti, nego na vrstu masti, ali i na količinu i vrstu druge hrane koja se konzumira kroz obrok. Preporuka je unijeti 70g ukupnih masnoća na dan, a od toga da su 20g zasićene masnoće (iz mesa i mesnih proizvoda, masti..).

Hulver i njegov tim se sada fokusiraju na ispitivanje kako ove kratkoročne promjene u mišićima mogu djelovati na tijelo kroz dogledno vrijeme. Istraživanje je podržano od Američke Dijabetičke Organizacije i Nacionalnog Instituta za Zdravlje.

Izvor: http://dianagluhak.eu/2015/05/sto-se-dogada-ako-sam-na-masnoj-prehrani/