15. natjecanje u oranju Republike Hrvatske

U organizaciji Grada Zagreba, Hrvatske udruge za organizaciju natjecanja orača (HUONO), Savjetodavne službe i Udruge orača Grada Zagreba (UOGZ) i suorganizaciji Zagrebačkog Holdinga d.o.o., Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika (HUMP), Fragarie d.o.o. i Poljoprivredne škole Zagreb, uz pokroviteljstvo Grada Zagreba i Ministarstva pojoprivrede,  dana 02.09.2017. u Kupinečkom Kraljevcu, Grad Zagreb, održati će se 15. natjecanje u oranju Republike Hrvatske.

Grad Zagreb podržao je kandidaturu Udruge orača Grada Zagreba za domaćina državnog natjecanja u oranju 2017. godine, te prihvatio pokroviteljstvo i sponzorstvo natjecanja, tim više što se ovogodišnje natjecanje održava na šezdesetu godišnjicu održavanja prvog natjecanja u oranju. Naime, prvo natjecanje orača u Hrvatskoj održano je prije 60 godina, točnije 4. kolovoza 1957., na površinama tadašnjeg vrtlarskog poduzeća „Žitnjak“.

Grad Zagreb, putem Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba, već dugi niz godina podržava rad Udruge orača Grada Zagreba i na taj način promovira oranje kao najvažniju operaciju u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i najvažniju agrotehničku operaciju u obradi tla. Konstantna edukacija orača, putem organizacije natjecanja u oranju, kako županijskih tako i državnog, od iznimne je važnosti za uspješniju i učinkovitiju poljoprivrednu proizvodnju.

Hrvatska udruga za organizaciju natjecanja orača (HUONO) osnovana je s ciljem  očuvanja i unaprijeđenja vještine oranja, promoviranja natjecanja u oranju, razvoja i primjene novih tehničkih dostignuća u poljoprivrednoj proizvodnji te poticanje razmjene iskustava između poljoprivrednika te svih dionika na županijskim, državnim te svjetskim natjecanjima.

Nekadašnji Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, danas Savjetodavna služba, te Hrvatski poljoprivredni zadružni savez pokrenuli su natjecanja u oranju u Republici Hrvatskoj, te predali Zahtjev za članstvo Svjetskoj oračkoj organizaciji (WPO) čiji član smo i danas, te tako od 2005. godine ravnopravno sudjelujemo na svjetskim natjecanjima u oranju, od kada je i osnovana sama udruga. Svjetsko natjecanje u oranju održalo se čak i u Hrvatskoj, u Biogradu na moru 2012. godine gdje su naši orači imali odlične rezultate.

Organizacija županijskih i državnih natjecanja u oranju postali su tradicija naših ruralnih krajeva i tradicija poljoprivrednika, te samim time potrebno je ista i dalje razvijati i održavati.

Tijela HUONO-a

Predsjednica: Draženka Grah

Izvršni odbor:
1.    Draženka Grah, predsjednica
2.    Siniša Hrgović, zamjenik predsjednice
3.    mr.sc. Luka Čuljak, član
4.    Dario Đurđević, član, predstavnik Udruge orača Brodsko-posavske županije
5.    Miro Kolić, član, predstavnik županijske Udruge za organizaciju natjecanja orača Bjelovarsko-bilogorske županije
6.    Dario Padro, član, predstavnik Udruge orača Grada Zagreba i Udruga orača Zagrebačke županije
7.    Đuro Cerovčec, član, predstavnik Udruge orača Vukovarsko-srijemske županije
8.    Morana Begač, tajnica

POVIJEST NATJECANJA

Prvo natjecanje orača u Hrvatskoj održano je prije 60 godina, točnije, 4. kolovoza 1957. na površinama tadašnjeg vrtlarskog poduzeća „Žitnjak“ u Zagrebu. Natjecali su se poljoprivrednici - traktoristi s područja tadašnjeg kotara Zagreb, što je po prilici današnji prostor grada Zagreba i Zagrebačke županije. Pobjednik tog natjecanja bio je Josip Koprivnšček iz PZ Zaprešić. To je ujedno bilo i prvo natjecanje u oranju u bivšoj državi.

Krajem šezdesetih godina počinje snažnija „traktorizacija“ ne samo zadruga i društvenih poduzeća, nego i privatnih gospodarstava. Međutim tehnička kultura tadašnjih seljaka bila je na vrlo niskoj razini, jer kada nije bilo traktora i drugih poljoprivrednih strojeva ti ljudi nisu imali ni mogućnosti sami o njima nešto naučiti. Tada se kroz organizaciju Narodne tehnike osnivaju Društva agrotehničara koja kroz predavanja i tečajeve približavaju poljoprivrednu tehniku, kao i suvremenu tehnologiju, širem krugu poljoprivrednika. Razumljivo je da su Društva agrotehničara bila i glavni organizatori natjecanja. Kao primjer može se istaknuti Društvo agrotehničara Zagreba koje je organiziralo veći broj natjecanja. Osim toga Društvo je bilo vrlo aktivno na osposobljavanju poljoprivrednika, posebno mladih. Tako je u prvih 10 godina kroz tečajeve i predavanja osposobljeno 1500 traktorista i 200 kombajnera. Interes za stjecanje zvanja traktoriste bilo je iznimno veliko tako da su na tečajeve dolazili i polaznici iz BiH. Drugi primjer zanimanja mladih za obuku u rukovanju poljoprivrednom tehnikom koja je vrlo brzo pristizala u seoska dvorišta, je slanje instruktora u brigade na radnim akcijama s pretežno seoskom mladeži, pa je i na ovaj način osposobljen jedan znatan broj mladih za rukovanje suvremenom tehnikom. Kako bi budući rukovatelji traktorima bili što bolje educirani za posao koji će obavljati nisu mogli polagati vozački ispit (F kategorija), bez završenog tečaja kojeg smo spomenuli.

Zadnjih godina natjecanje se održava samo u oranju kao što je i na svjetskom natjecanju. Međutim ranije se kod nas natjecanje sastojalo iz tri dijela, teoretskog, vožnje spretnosti s prikolicom i samog oranja. U testu iz teoretskog dijela bila su pitanja o poznavanju motora, traktora, poljoprivrednih strojeva, održavanja, čuvanja, zaštite strojeva, kao i agrotehnike i prometnih propisa. To je nosilo maksimalno 30 bodova. U vožnji spretnosti u posebno uređenom poligonu vozila se jednoosovinska prikolica (mladi i žene) i dvoosovinska za odrasle. Za ocjenu mjerila se brzina prolaska kroz poligon u kojem je bila i zamišljena garaža u koju je vožnjom unazad trebalo uvesti prikolicu, a dodiri oznaka nosili su negativne bodove. I u ovoj disciplini moglo se osvojiti najviše 30 bodova. Razumljivo je da se u oranju moglo osvojiti najviše bodova, 240, ali događalo se da natjecatelj koji je osvojio najviše bodova u oranju, ne bude i ukupni pobjednik, zbog ovih drugih bodova. Međutim, budući da je oranje glavna disciplina, na natjecanjima je posebno proglašavan i nagrađivan najbolji orač, a to je onaj natjecatelj koji je osvojio najviše bodova u oranju bez obzira na kategoriju u kojoj se natjecao. Natjecatelji su naime, bili podijeljeni na mlade (nekada su se zvali i mladi zadrugari), odrasle i žene.

Prvo republičko natjecanje održano je 1958. godine u Slavonskom Brodu, a iste godine i prvo državno (bivše države) u Novom Mestu u Sloveniji. Kako je ekipa iz Zagreba iza sebe imala već dva kotarska natjecanja i to se malo iskustvo pokazalo dovoljnim za titulu prvih republičkih prvaka, kao i sudjelovanje na saveznom natjecanju.

Drugo republičko natjecanje održano je u Zagrebu 1959. godine, a zanimljivo je po tome što se oralo nasuprot Zagrebačkog velesajma gdje je danas novozagrebačko naselje Siget.

Na 9. svjetskom natjecanju orača u Parizu 1961. godine, po prvi puta nastupio je jedan natjecatelj iz Hrvatske, Ivan Karlovčan iz Virovitice.

Do stvaranja neovisne i samostalne Republike Hrvatske republička natjecanja održana su u Slavonskom Brodu, Zagrebu, Osijeku (dva puta), Vinkovcima, Virovitici, Našicama, Čakovcu, Županji (Bošnjaci), Novoj Gradiški, Vrbovcu, Poreču, Božjakovini, Ivanić Gradu, Velikoj Gorici, Jastrebarskom, Klinča Selu, Mladini, Križevcima, Zaprešiću, Novoj Kapeli, Kutini i Belju. Od 31 saveznog natjecanja u bivšoj državi pet je održano u Hrvatskoj i to u Osijeku (dva puta), Velikoj Gorici, Belju i Donjem Miholjcu.

Iz ovog velikog broja mjesta u kojima su organizirana natjecanja razvidno je kako je to bila široka akcija i interes tih sredina da odaju priznanje radniku - oraču i kako taj rad treba značajnije vrednovati. Kada su se u natjecanje počele uključivati i ekipe iz tadašnjih kombinata koji su raspolagali s najsuvremenijom mehanizacijom, pa su natjecatelji dolazili sa snažnijim traktorima i suvremenijim plugovima, natjecanje je uvelike dobilo na kvaliteti.

U dugom nizu natjecateljskih godina bilo je dosta pojedinaca koji su na neki način obilježili to natjecanje, ne samo višegodišnjim nastupima, nego i brojnim osvojenim priznanjima na svim razinama natjecanja. Tako se već na drugom republičkom natjecanju 1959. godine pojavljuje mladi natjecatelj Drago Škrljak iz Zeline koji pobjeđuje u kategoriji mladih, a to je samo početak niza sjajnih uspjeha ovog mladića. Iduće godine na saveznom natjecanju u Osijeku Drago i mlada ekipa Hrvatske osvajaju prvo mjesto. I naredne godine na republičkom natjecanju u Vinkovcima, ponovo je najbolji Škrljac, a iste godine na saveznom u Banja Luci prvi je Drago i mlada ekipa Hrvatske. Sve se ponavlja i 1962. godine kada ovaj mladić po treći puta osvaja naslov prvaka bivše države. Ovaj pobjednički niz nastavlja 1963. još jedan mladić Željko Odrčić iz Velike Gorice koji pobjeđuje na saveznom natjecanju u Ćupriji.

Krajem šezdesetih godina na natjecateljsku scenu stupaju doseljenici iz Slavonije u Agrokombinat u Veliku Goricu braća Nikola i Ivica Miler. Oni su se natjecali više od 20 godina i uvijek među najboljima ili najbolji. Nikola je za to vrijeme 11 puta bio republički prvak, jednom prvi i 3 puta treći u onoj državi, a Ivica je bio 4 puta pobjednik na republičkom, 8 puta drugi i 1 puta treći. Na saveznom je Ivica bio jedan puta prvi, 1 puta drugi i 3 puta treći. Nikola, iako u mirovini, ne ostavlja se traktora jer obrađuje oko 20 ha zemlje, a ove godine ponovo se okušao kao natjecatelj na županijskom natjecanju i osvojio izvrsno peto mjesto.

U tom vremenu bilo je još istaknutih pojedinaca koji su se više godina natjecali i skoro redovito zauzimali visoka mjesta, ali zbog nedostupnosti službene dokumentacije o natjecanjima ne možemo ih sve ni navesti. Međutim iz sjećanja nekih sudionika možemo još neke spomenuti, kao što su Ivan Žigrović, Juraj Odrčić, Željko Odrčić, Stjepan Šafranić, Mirko Potočki, Antun Rašković, Vinko Babić, Tomislav Miklečić, Stjepan Adamović, Vlado Ferenčak, Ante Pejaković, Slavko Deneš, Zvonko Broz, Šimo Serezlija, Barica Ledinski, Mira Pavlović i dr.

U organizaciji i provođenju natjecanja sudjelovao je i veliki broj stručnjaka - entuzijasta, volontera koji nisu žalili truda ni vremena da se ova natjecanja tako dugo i uspješno održavaju. Prisjećamo se prof. Josipa Brčića, prof. Drage Komunjera, prof. Tomice Beštaka, prof. Ivana Pirije, prof. Mile Čuljata, prof. Ivana Todorića, prof. Josipa Barčića, prof. Nikole Jagara, Branka Puškadije, Ivana Severa, Ivana Primorca, Tvrtka Lešića, Ive Vasilja, Nikole Kopića, Ivana Plazibata, Zvonka Vuka, Ante Peranovića, Dragutina Oremovića, Ivana Gašpara, Josipa Bognara, Slavka Kostića, Šime Biloša, Vinka Jurčića, Smaje Gradaščevića, Frane Ćale i drugih.

Poslije osamostaljenja Republike Hrvatske prvo državno natjecanje u oranju održano je u Rasinju, Koprivničko-Križevačka županija, 22.-24. rujna 1995. Sudjelovalo je dvanaest županija. Natjecanje je održano po svjetskim pravilima uz male izmjene jer se nije moglo odmah primijeniti sve odredbe iz svjetskih pravila. Dva prvoplasirana natjecatelja nisu išla na svjetsko natjecanje jer Hrvatska još nije bila članica Svjetske organizacije natjecanja u oranju.
Tijekom 2003. i 2004. godine ponovno se krenulo s natjecanjima u oranju u Republici Hrvatskoj. Tako su županijska natjecanja 2003. godine održana u BBŽ i VPŽ, dok državno natjecanje nije održano.

Drugo državno natjecanje održano je 2004. u Severinu, a iduća su redom održana u Nijemcima, Brckovljanima, Čemincu, Gudovcu, Zaboku, Suhopolju, Karlovcu, Sinju, Donjim Andrijevcima, Požegi, ponovno u Suhopolju 2015., te u Velikoj Gorici 2016. godine.

Republika Hrvatska prvi put aktivno sudjeluje na svjetskom natjecanju održanom u Češkoj 2005. godine, a od tada smo sudjelovali još i na natjecanjima redom održanima u Irskoj, Litvi, Austriji, Sloveniji, Novom Zelandu, Švedskoj; godine 2012. i sami smo organizirali svjetsko natjecanje koje je održano u Biogradu, te potom i na natjecanjima u Kanadi, Francuskoj, Danskoj, Engleskoj. Svjetsko natjecanje ove godine održati će se u Keniji.