AI Central Point: Kako smo umjetnu inteligenciju doveli iz laboratorija na televiziju

Projekt je nastao kao pokušaj da se o umjetnoj inteligenciji govori ozbiljno, ali razumljivo; stručno, ali bez akademske zatvorenosti; kritički, ali bez tehnološke panike. Iza formata stoje Aco Momčilović, AI istraživač, psiholog i edukator, te Lav Stipić, član tima zadužen za produkciju, vizualni identitet, content creation i distribuciju sadržaja na društvenim mrežama. 

Nakon prvih šest epizoda, razgovaramo s njima o tome kako je emisija nastala, što su naučili, koje su teme izazvale najviše reakcija, zašto je televizija i dalje važna u AI edukaciji, kako se gradi ozbiljan AI medijski format i što nas očekuje u nastavku prve sezone. 

Foto: PROMO

Kako je zapravo nastala ideja za AI Central Point? 

Aco: Ideja je nastala iz vrlo jednostavnog uvida: o umjetnoj inteligenciji se govori sve više, ali često ili previše tehnički ili previše senzacionalistički. S jedne strane imamo stručne konferencije i zatvorene poslovne krugove, a s druge strane naslove koji AI prikazuju ili kao čudo ili kao prijetnju. Nedostajao je format koji može povezati stručnost, biznis, javni interes i razumljiv televizijski jezik. Ja često gostujem u raznim medijima i TV programima gdje komentiram neke segmente ili događaje vezane uz AI, i smatrao sam da bi bilo dobro imati jedno mjesto na kojem se može razgovarati fokusirano samo o toj temi – po meni najvažnijoj temi našeg vremena. Jako mi je bilo drago kada sam vidio da su do iste ideje došli i na N1 televiziji gdje sam razgovarao sa Ivanom Galeom i Tihomirom Ladišićem, i gdje smo vrlo brzo dogovorili suradnju.  

AI Central Point smo zamislili kao mjesto na kojem se AI ne objašnjava samo kroz alate, nego kroz posljedice. Što AI znači za rad, obrazovanje, pravo, turizam, sport, medije, sigurnost, kreativnost, menadžment i društvo? To je bila osnovna ambicija, a nju su omogućili sponzori, i zato sam posebno zahvalan Telemachu Hrvatska i MartyHR kompaniji, i svim pojedinačnim malim sponzorima za pojedine emisije, te brandu koji me modno podržava kao voditelja – Ted Baker.  

Lav: S produkcijske strane, bilo nam je važno da emisija ne izgleda kao klasična tehnološka rubrika. AI je tema koja brzo postane apstraktna, i ako vizualno ideš prema generičnom, sadržaj počne izgledati kao svaki drugi LinkedIn post s robotom u pozadini. Dosta smo radili na tome da svaka epizoda ima svoj karakter, i vizualno i u tome kako se priča nastavlja na mrežama. Jer televizijska emisija je samo jedan dio projekta. Drugi dio počinje onog trenutka kada se emitiranje završi. 

Foto: PROMO

Zašto baš televizijska emisija o AI-u u trenutku kada se sadržaj sve više seli na digitalne platforme? 

Aco: Zato što televizija i dalje ima jednu važnu funkciju: daje temi javnu težinu. Kada se o AI-u govori na televiziji, to prestaje biti samo tema za tehnološke entuzijaste. Postaje tema za poduzetnike, menadžere, roditelje, nastavnike, pravnike, donositelje odluka i širu javnost. Ono što sam primijetio tijekom snimanja prvih epizoda je da televizija u i dalje ima posebnu percepciju, i kod publike i kod sponzora, a također i da je dobro imati jedan kanal koji je puno više pod našom lokalnom kontrolom, nego što su društvene mreže, gdje neki algoritam najčešće odlučuje hoće li ili neće nešto pustiti. Imali smo razne probleme sa društvenim mrežama i još uvijek ih nismo sve riješili.  

Digitalne platforme su odlične za distribuciju i nastavak razgovora, a mi koristimo i Instagram i Tik tok i LinkedIn i Facebook i YT, ali televizijski format prisiljava na disciplinu. Moraš temu objasniti jasno, u ograničenom vremenu, s gostima koji imaju što reći i bez pretjeranog žargona. To je korisno i za samu temu. 

Lav: Televizija i društvene mreže se ne isključuju, ali moraju biti osmišljene zajedno od početka. Mi nismo rezali televizijski sadržaj i stavljali ga na Instagram. To ne funkcionira. Od početka smo razmišljali što iz te epizode može živjeti samostalno, koji citat, koji moment, koji vizual može stati na noge bez konteksta koji ga okružuje u emisiji. Ponekad to traje dulje od same montaže emisije. 

Foto: PROMO

Što je bila glavna ideja iza prvih šest epizoda? 

Aco: Prva polovica sezone trebala je pokazati širinu utjecaja AI-a. Nismo htjeli ostati samo na pitanju “koji su najbolji alati” ili “hoće li AI uzeti poslove”. To su legitimne teme, ali nisu dovoljne. Kroz prvih šest epizoda htjeli smo pokazati da AI ulazi u različite sektore na vrlo različite načine. Popis tema koji sam napravio prije početka sezone ide do skoro 20 različitih tema, u kojima sam na neki način sudjelovao u zadnjih 4 ili 5 godina. Također ideja iza izbora neke teme, je i pružiti priliku našim stručnjacima ili firmama da pokažu svoje proizvode ili usluge iz domene AIa. 

U nekim područjima AI je alat za produktivnost. U drugima mijenja poslovne modele. Negdje otvara etička pitanja, negdje pravne dileme, negdje pitanja sigurnosti, a negdje mogućnost potpuno novih usluga. To je zapravo najveća lekcija: ne postoji jedna AI priča. Svaki sektor ima svoju dinamiku.  

Lav: Svaku epizodu smo gledali kao zaseban mali svijet. Epizoda o pravu i epizoda o turizmu nemaju isti ritam, isti vizualni jezik niti istu publiku kojoj pokušavaš nešto reći. Moraš se svaki put nanovo postaviti. Jedino što ostaje isto je osjećaj koji emisija treba ostaviti: da nisi gledao hype, nego da si nešto stvarno naučio. 

Foto: PROMO

Koje su vas teme ili razgovori u prvoj polovici sezone najviše iznenadili? 

Aco: Mene je možda najviše iznenadilo koliko brzo su neke industrije već ušle u praktičnu fazu AI implementacije, dok se u javnosti još uvijek često razgovara kao da je sve to neka budućnost. U turizmu, primjerice, već govorimo o automatizaciji komunikacije, personalizaciji, analizi podataka i optimizaciji operacija. U pravu se otvaraju ozbiljna pitanja o dostupnosti pravnih usluga, ali i o odgovornosti, povjerljivosti i granicama automatizacije. 

S druge strane, neke teme su pokazale da je javna percepcija još uvijek dosta nerazvijena. Ljudi koriste AI, ali često ne razumiju što se događa u pozadini. To vrijedi i za pojedince i za organizacije. Ono što je uvijek zanimljivo otkriti i kroz razgovore sa gostima, je koliko postoji novih i genijalnih ideja oko toga gdje se umjetna inteligencija može primijeniti u svakome od područja. Svaki put kada završimo snimanje, i prvog dijela, i drugog dijela – AI Second Point, koji ide na YT, imam dojam da smo tek započeli temu, i da bi imali materijala za razgovor od par sati.  

Lav: Mene je iskreno iznenadilo koliko dobro publika reagira kad se kompleksna stvar vizualno dobro postavi. AI zvuči teško sve dok ne nađeš pravi vizualni ulaz u temu. Jedan dobar graf, jedna jaka rečenica gosta kao on-screen tekst, i odjednom tema postane razumljiva nekome tko o njoj nije nikad razmišljao. To je trenutak koji me motivira u ovom poslu. 

Što ste naučili o publici? Koliko je publika spremna za ozbiljan razgovor o AI-u? 

Aco: Publika je spremnija nego što se često misli. Problem nije u tome da ljudi ne žele razumjeti AI, nego u tome da im se često ne nudi dovoljno dobar okvir. Ako im se servira samo panika, dobit ćemo paniku. Ako im se servira samo techno-optimism, dobit ćemo nerealna očekivanja. Ali ako se tema postavi kroz konkretne primjere, sektore, ljude i odluke, publika reagira vrlo dobro. Mene veseli vidjeti interes koji smo izazvali kod opće populacije i dojam da smo stvarno uspjeli približiti tu temu, i promjene koje nosi, svim ljudima.  

Mislim da postoji velika potreba za “AI pismenošću” koja nije samo tehnička. Trebamo razumjeti i poslovne, psihološke, pravne, etičke i društvene posljedice AI-a, i zbog toga se time bavim i u svome konzultantskom i edukatorskom radu.  

Lav: Na mrežama se jako brzo vidi što je stvarno zapalilo, a što je samo izgledalo dobro u planiranju. Publika ne laže. Ponekad misliš da si napravio odličan hook, i ništa. A onda neka sporedna rečenica gosta, nešto što nisi ni planirao istaknuti, napravi dvostruko veći doseg. To te nauči da slušaš materijal, ne samo da ga editiraš. 

Foto: PROMO

Kako birate goste? 

Aco: Goste pokušavamo birati prema nekoliko kriterija. Prvo, moraju imati stvarno iskustvo s temom. Drugo, moraju moći govoriti razumljivo. Treće, važno nam je da u emisiji ne bude samo jedan tip perspektive. AI nije samo tehnološko pitanje, pa ni gosti ne mogu biti samo tehnolozi. Naravno važno je da u emisiju ne dolaze direktno promovirati svoje firme i proizvode nego kompetentno govoriti o temi. 

Zato kombiniramo poduzetnike, stručnjake iz industrije, pravnike, istraživače, konzultante, ljude iz institucija, edukatore i praktičare. Najbolje emisije nastaju kad se različite perspektive sudare, ali konstruktivno. Kada se ti kriteriji zadovolje, onda naravno gledamo i to tko može sponzorirati neku emisiju, jer nam to onda pokriva dio operativnih troškova.  

Lav: Iz produkcijske perspektive, dobar gost nije samo osoba koja zna temu. Dobar gost zna temu objasniti u televizijskom formatu. To je posebna vještina. Netko može biti izvrstan stručnjak, ali ako govori preapstraktno, publika se izgubi. Zato je priprema jako važna. 

Kako izgleda priprema jedne epizode? 

Aco: Prvo definiramo glavnu tezu epizode. Ne samo temu, nego tezu. Primjerice, nije dovoljno reći “AI i pravo”. Pitanje je: što želimo da gledatelj nakon emisije bolje razumije? Je li to dostupnost pravnih usluga? Rizik automatizacije? Promjena odvjetničkih ureda? Utjecaj na sudstvo? 

Nakon toga radimo strukturu razgovora, istraživanje, pitanja za goste, ključne podatke i moguće primjere. Cilj nije da se sve kaže, nego da se napravi dobra mapa teme. 
Svaka tema ima cijeli niz segmenata, a ja ciljam pokriti samo neke od njih. Također uz samu emisiju onda snimamo dodatne kratke intervjue sa ljudima iz tog područja, koji onda idu na društvene mreže. Naravno, zna se dogoditi da neka tema neplanirano iskoči u javnosti, i onda se i tome treba prilagoditi i brzo reagirati. Tako smo snimili i specijal emisiju o dana centrima i projektu Pantheon.  

Lav: Dok Aco priprema temu i goste, ja paralelno razmišljam kako će ta epizoda izgledati izvan studija. Koji vizual može nositi temu? Koji segmenti imaju potencijal za kratki format? Koji citati zvuče dobro istrgnuti iz konteksta bez da izgube smisao? Jer sadržaj ne završava emitiranjem, tada zapravo tek kreće drugi dio njegova života, i taj drugi dio traži jednako toliko pripreme kao i prvi. 

Koja je najveća razlika između televizijskog sadržaja i sadržaja za društvene mreže? 

Lav: Televizija traži ritam razgovora, kontekst i kontinuitet. Društvene mreže traže jasnu poruku, brzu prepoznatljivost i vizualni okidač. Ali greška je misliti da su društvene mreže samo kraćenje televizijskog sadržaja. Nisu. To je drugačiji format. Mi pokušavamo iz emisije izvući ono što može samostalno funkcionirati: citat, pitanje, graf, kratki moment, zanimljivu tvrdnju. Ne može se sve prebaciti na društvene mreže, niti treba. Ali dobar digitalni content može dovesti ljude natrag prema cijeloj emisiji. 

Aco: Dodao bih da društvene mreže često pokažu što je publici stvarno zapelo za oko. Ponekad to nije ono što smo očekivali. To je korisna povratna informacija za sljedeće epizode. Ono što mene veseli su dodatni vizuali i fore i zezancija sa slikama koje napravimo u studiju. Nakon svake epizode radimo: behind the scenes pregled i onda stavljamo goste studija u neki novi imaginarno prostor. Taj proces je jako zabavan i kreativan.  

Koliko je teško govoriti o AI-u bez pretjerivanja? 

Aco: Vrlo teško, jer AI kao tema prirodno vuče prema ekstremima. Ili prema strahu ili prema oduševljenju. Ali ozbiljan razgovor mora izdržati ambivalenciju. AI može povećati produktivnost, ali može povećati i nadzor. Može demokratizirati znanje, ali može produbiti nejednakosti. Može pomoći stručnjacima, ali može i stvoriti iluziju stručnosti kod onih koji ne znaju dovoljno. 

Zato pokušavam stalno vraćati razgovor na pitanje: u kojem kontekstu, za koju svrhu, s kojim rizicima i pod čijom odgovornošću? Naravno to je sve puno lakše postići ako imamo dobre goste, a ja, do sada mogu reći sam imao stvarno odlične sugovornike.  

Lav: AI vizualno jako lako ode u klišeje. Roboti, plava svjetla, futuristička lica, lebdeći kod. Već si vidio tu sliku tisuću puta i mozak je automatski prestane čitati. Mi pokušavamo pronaći vizualni jezik koji je specifičan za temu, ne za AI kao generičku kategoriju. Nije uvijek lako, ali kada uspije, emisija dobije identitet koji se pamti. 

Koji su vam bili najveći produkcijski izazovi u prvih šest epizoda? 

Lav: Najveći izazov je brzina. Televizijski ritam ne čeka, a paralelno s montažom emisije ide priprema najava, grafika, kratkih formata i komunikacije prema partnerima. I sve to uz teme koje se mijenjaju brže nego što možeš pratiti. Nešto što je bilo aktualno prije tri tjedna može već zvučati kao prošla sezona. Drugi izazov je apstrakcija. Kako vizualizirati AI i pravo? Nema slike koja to odmah kaže. Moraš pronaći simbol koji publika razumije, a da nije toliko očit da postane dosadan. 

Aco: Sadržajno, najveći izazov je selekcija. Za svaku epizodu ima previše tema. Moraš odlučiti što nećeš obraditi. To je ponekad teže od onoga što hoćeš obraditi. Tu se oslanjam na Lava koji uloži ogromnu količinu vremena da napravi kuraciju sadržaja i izdvoji segmente koje smatramo da su najpogodniji za društvene mreže i onda to sve dodatno montira i producira.  

Kako komentirate suradnju s N1? 

Aco: Za ovakav format važna je platforma koja ima kredibilitet. N1 nam je dao prostor da AI postavimo kao ozbiljnu društvenu i poslovnu temu, ne samo kao tehnološku zanimljivost. To je važno jer se AI tiče gotovo svih sektora i zato mora izaći iz uskih stručnih krugova. Publika N1 je upravo naša ciljana publika, dobro obrazovani, nešto stariji ljudi, ali i sve veći broj mladih koje privlači upravo ova tema. S operativne strane, puno su nam pomogla iskustva i tehnički savjeti Nere Valentić, oko same produkcije i stvari koje možemo poboljšati, i također Tomislave Sile i njenog tima koji sve to oblikuje u web format, čime dobivamo dodatni doseg. Najvažnija je bila, kako sam na početku spomenuo – vizija oko toga da je ta tema važna i da će sve više dobivati na interesu, te da je pravo vrijeme za stvoriti jedan brand oko toga. 

Lav: Televizijski okvir te tjera na disciplinu koju je teško nametnuti sam sebi. Zna se format, trajanje, standard isporuke. To je pomoglo da projekt ne ostane samo dobra ideja, nego da postane stvaran medijski proizvod koji ima svoja pravila i koji se mora isporučiti. 

Kako gledate na ulogu brendova u edukaciji tržišta o AI-u? 

Aco: Brendovi danas imaju puno veću odgovornost nego prije. Ako koriste AI, ako prodaju AI rješenja, ako se pozicioniraju kao inovativni, onda bi trebali sudjelovati i u edukaciji tržišta. Ne samo u promociji vlastitih proizvoda, nego u stvaranju razumijevanja. 

To je posebno važno u Hrvatskoj i regiji, gdje još uvijek postoji veliki jaz između onih koji AI aktivno koriste i onih koji ga doživljavaju kao nešto udaljeno ili opasno. Kvalitetni partneri mogu pomoći da se taj jaz smanji. Iz te perspektive, tek očekujem da će neke firme prepoznati važnost brandiranja i zauzimanja određene percepcije među ljudima, i to vrijedi i za lokalne firme i proizvode, kao i za globalne. U zadnjih godinu dana se vide i neki pomaci u tome segmentu, ali prostora za napredak još uvijek ima.  Zanimljivo je vidjeti i kako se neke poslovne škole (a u nekima i ja radim) već neko vrijeme pozicioniraju u području AI edukacija. Oni koji prije shvate vrijednost toga, će zauzeti proporcionalno veći udio budućeg tržišta. Zato mi je drago da imamo i brandove kao što je CroIA – krovna udruga za umjetnu inteligenciju, sa čijom sam direktoricom razgovarao u prvoj emisiji.  

Što je najvažnija lekcija nakon prvih šest epizoda? 

Aco: Da AI nije jedna tema, nego infrastruktura promjene. Kao što internet nije bio jedna industrija, tako ni AI neće ostati jedna tehnološka kategorija. Ući će u sve sektore, ali neće svugdje imati isti učinak. 

Druga lekcija je da se razgovor mora voditi sada. Ako čekamo da se sve stabilizira, zakasnit ćemo. Organizacije, institucije i pojedinci ne moraju imati sve odgovore, ali moraju početi postavljati bolja pitanja.  
Ideja koju sam predstavio na jednom svome webinaru: AI i kraj kognitivne privilegije, se zapravo vrlo suptilno ali sigurno provlači kroz sve pojedinačne emisije. Moje je mišljenje da će uprave progresivnih kompanija ubrzo vidjeti da im se najviše isplati ulagati u edukacije i radionice koje redefiniraju strategije kompanija u doba AIa. Također, dobro je uvijek imati podlogu u znanstvenim istraživanjima gdje je moguće, tako da se i na tome polju trudim dati svoj doprinos.  

Lav: Naučio sam da ozbiljan sadržaj može raditi na društvenim mrežama ako se dobro zapakira. Ne mora biti površno da bi bilo gledano. Ali mora biti jasno, vizualno snažno i napravljeno za format na koji ideš, ne adaptirano naknadno. Adaptacija uvijek to pokaže. 

Što ste naučili o hrvatskom tržištu kroz razgovore s gostima? 

Aco: Hrvatsko tržište ima više AI aktivnosti nego što se često vidi izvana. Postoje dobri pojedinci, kompanije i projekti. Problem je što su ti napori često fragmentirani. Imamo puno točkastih inicijativa, ali još premalo sustavnog povezivanja, mjerenja i strateškog pristupa. Ja sam puno ljudi u Hrvatskoj i regiji upoznao kroz svoje prijašnje projekte – AI Art Singularity i AI Business Hackathon, kao i kroz aktivnosti u CroAI udruzi, i moram reći da se svaki put opet iznenadim koliko još ima ljudi, firmi, projekata i ideja za koje do sada nisam čuo ili koje su se pojavile u kratkom periodu.  

Također, mnoge organizacije još uvijek AI gledaju kroz pitanje “koji alat da kupimo?”, a manje kroz pitanje “koje procese, kompetencije i poslovne modele trebamo promijeniti?”. To je velika razlika.  

Koliko su kompanije u Hrvatskoj stvarno spremne za AI? 

Aco: Spremnost je vrlo neujednačena. Neke kompanije već testiraju, educiraju zaposlenike i pokušavaju integrirati AI u procese. Druge su još u fazi promatranja. Treće misle da koriste AI zato što netko u marketingu koristi ChatGPT. Upravo tu temu sam pokrio i kroz istraživanje koje sada već redovito radim sa firmom Valico – GenAI Croatia Report. Napravio sam izvještaj za 2025. i 2026. godinu. I jako je zanimljivo pratiti promjene i poraste ili stagnaciju u raznim varijablama koje pokazuju adopciju, razvoj AI strategije, načine korištenja i sl.  

Prava spremnost nije samo korištenje alata. Ona uključuje podatke, procese, upravljanje rizicima, pravila korištenja, edukaciju ljudi, promjenu načina rada i jasnu poslovnu logiku. Tu još ima puno prostora. To se potvrđuje i u drugim međunarodnim istraživanjima koje sam radio, npr ostraživanje o AIu u International Project Management Association, ili sa European People Management Association.  

Kako se u emisiji nosite s etičkim pitanjima AI-a? 

Aco: Etika AI-a ne bi smjela biti zadnjih pet minuta razgovora. Ona mora biti ugrađena u svaku temu. Ako govorimo o AI-u u pravu, etika je pitanje pristupa pravdi, odgovornosti i pristranosti. Ako govorimo o turizmu, etika je pitanje podataka, privatnosti i odnosa prema gostu. Ako govorimo o sportu, etika je pitanje nadzora sportaša, djece, selekcije talenata i granica optimizacije. Ja konstantno držim i predavanja i webinare sa temom etike i rizika u umjetnoj inteligenciji, i drago mi je vidjeti da interes za tu temu ostaje vrlo visok, i čak dodatno raste sa vremenom. Iz tog razloga se nadam da ću još više vremena u narednom periodu moći posvetiti istraživanju tih tema i u sklopu Global AI Ethics Instituta u kojem sam aktivan.  

AI etika nije apstraktna filozofija. To su vrlo konkretne odluke o tome što automatiziramo, što mjerimo, koga uključujemo i tko snosi posljedice. 

Lav, kako ste razvijali vizualni identitet emisije? 

Lav: Od početka smo htjeli izbjeći generički AI izgled. Naravno, postoje elementi koje publika povezuje s AI-em — podaci, mreže, svjetlo, digitalni slojevi — ali nismo htjeli da svaka epizoda izgleda kao stock futurizam. 

Vizualni identitet gradili smo tako da svaka epizoda ima svoju temu, ali da se zadrži prepoznatljivost AI Central Pointa. To uključuje boje, tipografiju, kompoziciju, način na koji se uklapaju logotipi partnera, najavni vizuali i materijali za društvene mreže. 

Koliko je AI korišten i u samoj produkciji emisije? 

Lav: Koristim AI svakodnevno u procesu, ali na mjestima gdje stvarno ima smisla. Za animacije, za B-roll, za ubrzanje identifikacije bitnih dijelova iz transkripta, za podnaslove koje onda prolazim kroz dodatni sloj provjere i korekcije. Ono što AI ne rješava je ukus. Ne zna što ti hoćeš reći, ne zna tko je tvoja publika, ne zna koji moment u razgovoru je bio emocionalno najjači. To ostaje na tebi, i to je zapravo dobro. 

Aco: To je zanimljivo jer i sama emisija na neki način pokazuje kako bi AI trebalo koristiti u profesionalnom radu. Ne kao magični gumb, nego kao suradnički alat koji povećava kapacitet tima, ali ne uklanja potrebu za ljudskom prosudbom. Ja se uvijek volim poigrati i sa vizualima koje radimo, sa kojima se bavim još od prve izložbe AI generiranih slika koju sam napravio sa AI Art Singularity, tako da sve primjedbe na taj račun, mogu ići u mome smjeru. Meni je osobno žao što nisam imao još više vremena promisliti i bolje postaviti sve te detalje. Ali taj dio ostavljamo za drugu polovicu sezone. Drago mi je vidjeti mogućnosti koje nam daje AI, a to je da se možemo uskladiti sa sponzorima i da produkcijskom timu lako mogu isporučiti više opcija/tema, za svaku emisiju. To bi prije bilo vrlo teško i skupo. 

Što možemo očekivati u nastavku prve sezone? 

Aco: U nastavku želimo još snažnije otvoriti teme koje će obilježiti sljedećih nekoliko godina. To uključuje AI u poslovnom odlučivanju, obrazovanju, zdravstvu, kreativnim industrijama, javnoj upravi, medijima, geopolitici, radnim mjestima i svakodnevnom životu. U najužem popisu tema su AI u vojna upotreba, AI i psihološka pomoć, AI i Agentski sustavi, možda čak ako nađem sugovornike i AI i religija kao tema s kojom sam se bavio, AI i diplomacija, te nove firme i ideje koje nastaju u Hrvatskoj i regiji u području AI. Nadam se da ćemo objaviti i mnoge druge informacije vezane uz AI događanja, evente i konferencije, te trendove i proizvode, koji nisu nužno direktno vezani uz pojedinu emisiju. Cilj je biti opći AI Central point gdje konvergiraju sve interesantne informacije o AIu. 

Posebno me zanimaju teme u kojima AI nije samo alat, nego mijenja odnose moći. Tko ima podatke? Tko ima infrastrukturu? Tko ima znanje? Tko donosi odluke? To su pitanja koja će postati sve važnija.  

Lav: Fokus mi je na tome da se produkcijski i digitalno dignemo razinu više. Bolje najavne grafike, strukturiraniji short-form content, jasnija distribucija. I vjerojatno sadržaji koji ne moraju biti direktno vezani uz emisiju, ali iz nje prirodno izlaze. Postoji dosta materijala koji u ovom formatu nema gdje stati, a zaslužuje prostor. 

Hoće li AI Central Point ostati samo televizijska emisija ili ga vidite kao širu platformu? 

Aco: Od početka ga vidimo kao širu platformu. Televizijska emisija je središnji format, ali oko nje se mogu razvijati događaji, istraživanja, izvještaji, edukacije, konferencijski paneli, podcast segmenti, newsletteri, social media formati i partnerstva. Sama emisija ima više segmenata oko kojih je moguće imati različite partnere i sponzore. Imamo centralni dio koji ide na TV i tamo se reprizira, imamo AI Second Point kao dodatni dio koji se snima, također i 1 na 1 intervjue koji idu uz svaku emisiju, i stavljaju se na društvene mreže, i onda dodatne vizualne sadržaje kojima se stvara dodatni content za sponzore. Također emisiju pretvorio i u audio format i šaljemo na radio platforme s kojima surađujemo, da mogu biti emitirani u formatu podcasta.  

AI je prevelika tema za jedan kanal. Ako želimo stvarno graditi AI pismenost, moramo kombinirati medije, edukaciju, poslovnu zajednicu i stručnjake. Jedan moj osobni spinoff je i suradnja sa znanstvenicima iz raznih područja kako bi što kvalitetnije produbili znanja i sakupili informacije. Zato sam uvijek otvoren za suradnju.  

Lav: AI Central Point ima smisla kao komunikacijski hub, ne samo kao emisija. Mjesto na koje dolažeš kada hoćeš razumjeti što se događa s AI-em, ne da te netko zaplaši ili oduševljava, nego da dobiješ stvaran kontekst. To je nešto što je teško naći, i to je prostor koji pokušavamo graditi. 

Što biste voljeli da poslovna publika izvuče iz prve polovice sezone? 

Aco: Volio bih da shvate da čekanje više nije neutralna strategija. Ne mora svaka kompanija odmah raditi velike AI projekte, ali svaka ozbiljna organizacija mora početi učiti, testirati i donositi pravila. 

AI nije samo IT projekt. To je pitanje strategije, ljudi, procesa, kulture i vodstva. Tko to shvati ranije, imat će prednost. Kao što sam rekao na H.R. konferencijama . to je change management proces u koji se svi na vrhu trebaju aktivno uključiti. I posebno bi volio da upravo iz cijelog niza primjera koji smo spomenuli, netko dobije inspiraciju i dođe do neke nove ideje koja može poboljšati njegovo poslovanje. Ja bi bio najsretniji kada bi u narednom periodu dobili neke nove AI unicorne.  

Lav: Volio bih da netko od poslovne publike prođe kroz prvih šest epizoda i shvati da se o AI-u može govoriti atraktivno bez da se odustaje od ozbiljnosti. Da ne moraš birati između dosadnog i površnog. Mislim da to nije trivijalan zaključak u ovom trenutku kada je mreža puna jednog i drugog. 

Što je sljedeći razvojni korak za AI Central Point? 

Aco: Sljedeći korak je jačanje ekosustava oko emisije. Želimo uključiti još više relevantnih gostiju, partnera i sektora. Također, želimo nastaviti povezivati televizijski sadržaj s istraživanjima, konkretnim poslovnim primjerima i edukacijom tržišta. Mislim da ima prostora za različite vrste sponzora i partnera emisije, kao i jače širenje na regionalne medije. Htio bi da kao što i ime kaže ovo stvarno postane centralno mjesto razgovora i istraživanja umjetne inteligencije koje će pratiti opća populacija, mladi, stručnjaci, poslovna publika te političari i donosioci odluka na razini države. Ostavljam mogućnost da, s obzirom na sponzore, neke emisije snimamo i na drugim lokacijama, u kompanijama ili na nekim eventima s kojima planiramo suradnju.  

Lav: Sljedeći korak je dignuti produkcijsku i digitalnu stranu na razinu koja odgovara temi koju obrađujemo. AI Central Point govori o najvećoj tehnološkoj promjeni našeg vremena, i svaki element produkcije mora to opravdati. Ima još dosta prostora, i to me zapravo veseli. 

Kako se produkcijski gradi emisija o temi koja se mijenja iz tjedna u tjedan? 

Bez obzira na temu, vizualni i grafički paket mora biti konzistentan. Svaki gost ima svoj ritam govora, svoje navike i ton koji se mora uskladiti sa cjelinom. Ono što funkcionira u studiju ne funkcionira automatski i u montaži. Zato su dodatni elementi, grafike, donje trake, identifikacija govornika, neophodni, jer gledatelj koji se uključi na pola emisije mora odmah znati tko govori i u kojem kontekstu. Tema se mijenja, ali struktura mora držati. 

Kako odlučujete koji dijelovi emisije imaju potencijal za društvene mreže? 

Hook je najvažniji dio, i identificirati ga u sat i pol snimljenog materijala nije trivijalan posao. Svaki transkript se pomno analizira, dijelom ručno, dijelom uz AI alate, da bi se pronašli najatraktivniji segmenti. Ali veći posao od pronalaska je izolacija. Izrezati sve što usporava komunikaciju, a da ne izgubi smisao, to je pravi izazov. Ponekad rečenice bolje funkcioniraju nelinearno, drugačijim redoslijedom nego što su izgovorene. I ako neka izjava ima jako dobar hook, često ima smisla da se taj isti moment ponovi i na početku i unutar kratkog videa. Thumbstopper mora zaraditi svoju poziciju. 

Koliko je teško vizualno prikazati apstraktne AI teme? 

Ispod određene razine kvaliteta se jednostavno ne može ići, bez obzira na rok. Pomna priprema i kreativnost su ključni, posebno jer kroz vizuale pokušavamo i sami demonstrirati što generativni AI može napraviti. Ali spajanje cjeline ostaje manualno zahtjevan posao. Generativni alati ubrzaju određene korake, ali ne zamjenjuju uredničku odluku. 

Kako izbjegavate generički AI izgled? 

Kombinacija iskustva, dobrog promptanja i poznavanja modela koji koristite. I jedan konkretan savjet koji stvarno radi: nemojte tražiti od AI-a da realizira vašu ideju direktno. Opišite ideju i zatražite od LLM-a da sam sebi napiše prompt koji će je izvesti. Rezultati su neusporedivo bolji nego kada vi pišete finalni prompt bez tog međukoraka. Ručni prompt ne bi trebao biti zadnja verzija. 

Koja je razlika između TV sadržaja i LinkedIn ili Instagram sadržaja? 

Svaki medij ima svoje zakonitosti i one se moraju poznavati, ne pretpostavljati. TV produkcija se u principima nije drastično promijenila, ali alati su drugačiji. U DaVinci Resolveu danas možete postići razinu kojoj se prije nije ni moglo sanjati. Na društvenim mrežama ritam je brži, podnaslovi su obavezni, a sound design, muzika i zvučni efekti daju prirodnost kratkoj objavi na koju ste nabasali skrolajući. Bez toga sve zvuči golo i usiljeno. 

Kako koristite AI u content creation procesu? 

Koristim ga za animacije, B-roll elemente i ubrzanje identifikacije ključnih dijelova iz transkripta. Podnaslovi generirani AI-em su velika ušteda vremena, ali griješe, i to dovoljno često da ne možete samo preuzeti output i ići dalje. Rješenje je dodati još jedan sloj provjere koji prolazi kroz cijeli tekst i ispravlja greške. S takvim pristupom dolazite do blizu 99% točnosti, što je razina kojoj ni pažljivo ručno ispravljanje ne može konkurirati, a uz daleko manje utrošenog vremena. 

Što ste naučili o publici kroz reakcije na društvenim mrežama? 

Reakcije jako ovise o platformi i o tome koji dio publike dosegnete. Na LinkedInu su komentari na razini poslovne komunikacije, konstruktivni, podržavajući. Na Instagramu i Facebooku imate ljude koji AI temu još uopće ne poznaju, i to je zapravo dobro, jer je to točno publika kojoj ova promjena hoće ili ne hoće utjecati na život, a oni toga još nisu ni svjesni. Reakcije idu od nelagode do straha do oduševljenja, i sve su to legitimni signali o tome gdje publika stoji. 

Kako vidite razvoj AI Central Point brenda izvan same emisije? 

AI Central Point je nastao iz jedne jasne ideje: koliko i na koji način AI mijenja sve segmente društva, od religije i sporta do turizma i poslovanja. Što više sadržaj uspije tu temu približiti ljudima kojima ona još nije bliska, to je veća šansa da prilagodba bude brža i manje zastrašujuća. Velika disrupcija nosi tjeskobu, i dobro zapakiran, razumljiv sadržaj je jedan od načina da se ta tjeskoba smanji. To je ono prema čemu idemo.