Argeta je svoj put zapravo počela igrom slučaja jer je razvijena kao nusproizvod prilikom pripreme temeljaca Argo koji su u svojoj recepturi sadržavali najkvalitetnije komade kokošjeg mesa
Argeta je pašteta broj jedan u regiji i Europi
Uskoro je osvojila srca i jelovnike te postala pašteta broj jedan u mnogim domovima u regiji te u državama kao što su Austrija, Švicarska, Njemačka i Švedska. Uz izniman uspjeh u Europi ove je godine postala i „Pašteta broj jedan u Europi“*, što je svojim podatcima poduprla istraživačka kuća Nielsen. Nielsenovi certifikati smatraju se jednima od najcjenjenijih jer tvrtka provodi svoja istraživanja izravno s trgovcima, aktivna je u više od 100 država i obuhvaća 90 % svjetske populacije. Nielsen pruža najpouzdanije, najtočnije i najažurnije podatke na tržištu prodaje odnosno robe široke potrošnje.
Pašteta broj jedan u Europi
Svim svojim uspjesima Argeta je dodala još jedan – svojim karakterom, zaigranošću, usavršenom recepturom i emocionalnim odnosom s potrošačima postala je „Pašteta broj jedan u Europi“. To potvrđuje i istraživačka kuća Nielsen koja u više od 100 država diljem svijeta proučava navike potrošača i pruža najpouzdanije, najtočnije i najažurnije podatke na tržištu prodaje odnosno robe široke potrošnje.
Argeta je sa svojim proizvodima prisutna već u 28 država, na četiri kontinenta, a najjača je upravo u Europi. Usmjerenost na izvoz u Argeti je prisutna već od samog početka, a posebno je potaknula osvajanje stranih tržišta nakon proširenja tvornice u Izoli 2001. godine. Do tog prijelomnog uspjeha bila je broj jedan u Sloveniji, Austriji, Švicarskoj, Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu te u Hrvatskoj. Velik tržišni udio i prepoznatljivost drži i u Njemačkoj, Srbiji te u Švedskoj. Tako se svake sekunde negdje u svijetu prodaju 4,3 doze paštete Argeta, a kada bismo postavili sve limenke napunjene ove godine jednu uz drugu, niz bi bio dulji od Kineskog zida.
Od kocki za juhu do prve paštete i dalje
Ideja o nastanku paštete rođena je već na početku šezdesetih godina. Argeta je zapravo nastala kao nusproizvod pri kuhanju kokošje juhe iz koje su se pripremale kocke za juhu. Za pripremu dobre juhe i posljedično dobrih kocki za juhu u proizvodnji su se upotrebljavali samo najbolji i pažljivo odabrani komadi kokošjeg mesa, koje se samo po sebi, naravno, ne nalazi u kockama za juhu. Da meso ne bi bacali, ono se često nalazilo na jelovnicima radnika u proizvodnji, koji su ga se vremenom i zasitili. Odlučno su se suprotstavili rukovodstvu koje je moralo brzo odlučiti što će učiniti sa svim kuhanim mesom – i dosjetilo se kokošje paštete. Osnovana je posebna ekipa koja je godinu dana stvarala i isprobavala različite recepte i došla do savršene kombinacije odabranog kokošjeg mesa i prirodnih začina.
Temelji uspjeha Argete
Prema riječima Enza Smrekara, glavnog direktora Poslovnog područja delikatesni namazi, temelji Argetina uspjeha bili su položeni već u početcima: „Početkom šezdesetih godina izvrsni zaposlenici u odjelu razvoja pripremili su proizvod koji i dan-danas svojim okusom već prvim zalogajem oduševljava milijune kupaca diljem svijeta. Tijekom godina Argeta je nadograđivala svoje uspjehe na temelju transparentnosti, brige za superiornu kvalitetu i stalnim prilagođavanjem potrebama potrošača. Argeta se zapravo neprestano prati, osuvremenjuje, prilagođava lokalnim okusima i navikama. Međutim, najvažniji sastojak našega uspjeha tijekom vremena iznimni su zaposlenici i poslovni partneri koji svim srcem vjeruju u uspjeh marke Argeta.“
*Na temelju podataka tvrtke Nielsen RMS za kategoriju pašteta/delikatesnih namaza za razdoblje od 12 mjeseci koje je završilo 31. ožujka 2018., za zajedničko maloprodajno tržište 19 europskih država (Austrija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Češka, Danska, Francuska, Njemačka, Velika Britanija, Italija, Crna Gora, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Srbija, Slovačka republika, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska) (Copyright © 2018, Nielsen).
Najbolje rangirana institucija za područje ekonomije i poslovne administracije
Kristijan Iličić: Na Maliju sam ležao 50 sati pokriven u jednom čamcu, skrivao se od terorista
Tko je Ivana Habazin? Izgubila je oca kao beba i prošla pakao, htjela je biti časna sestra...