Građevinski posao više nije što je bio, a to bi se moglo svidjeti mladima

U rubrici Notes tema su građevinski obrti u Hrvatskoj te ljudi koji su budućnost hrvatskog građevinarstva. Gost nove Koordinacije je Antun Trojnar, inženjer građevinarstva, ali i predsjednik Obrtničke komore Zagreb te potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore. 

Za početak, koliko je građevinskih obrta u Hrvatskoj i je li ih sve više ili manje?  

Trojnar: Građevinski sektor raste. Ponajprije zbog nesretnih potresa na području Zagreba i Banovine. Trenutačno u Hrvatskoj imamo nešto više od 15 tisuća građevinskih obrta. Usporedbe radi, prije potresa ta se brojka kretala oko 10 tisuća.

Samo u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji imate 2600 građevinskih obrta. Tu govorimo o tesarima, zidarima, krovopokrivačima, limarima, keramičarima, parketarima. Dakle svim zanimanjima koja su srodna građevinskoj struci.

Što biste rekli – zašto je dobro biti građevinski obrtnik u našoj zemlji?

Trojnar: Vrlo jednostavno – danas je to jedan solidan i dobro plaćen posao. Nije to više težak posao kao što je to bio slučaj prije pojave mehanizacije na gradilištu.

Nedostatak radne snage na gradilištima jedan je od gorućih problema? Kako je do njega došlo i kako ga Komora pokušava riješiti?

Trojnar: Nikome nije od koristi plakati za prolivenim mlijekom. U Komori nastojimo sustavno promovirati sva obrtnička zanimanja, pa tako i ono građevinsko. Jedan od naših najvećih projekata je Zagrebački obrtnički sajam pa ovim putem koristim priliku najaviti njegovo novo izdanje krajem siječnja 2025.

Na taj sajam ciljano dovodimo osnovnoškolce iz Zagreba i Zagrebačke županije te susjednih županija na Zagrebački velesajam. Ondje učenici imaju priliku upoznati više od 60 obrtničkih zanimanja. I to na način da se sami u njima okušaju. Tako mogu pokušati zabiti čavao, zavariti cijev, složiti elektroinstalaciju.

Na istom mjestu nalaze se učenici, njihovi mentori i profesori te iskusni obrtnici.

I sami ste građevinar – što je Vas privuklo građevinarstvu i kako privući mlade ljude?

Trojnar: Mene je privuklo to što su mi i otac i djed građevinari. Dakle imao sam taj genetski kod pripremljen za građevinarstvo. Mlade generacije se za građevinarstvo mogu zainteresirati tek kad im se dokaže da nije riječ o monotonom zanimanju te da je svako gradilište drugačije.

Uz to postoji mogućnost cjeloživotnog napredovanja i učenja. Na kraju krajeva, danas su to vrlo unosna te isplativa zanimanja.

Kao građevinar sudjelujete u poslijepotresnoj obnovi. Može li ona biti brža? Naime, Komora je organizacijom edukacija reagirala već u travnju 2020. godine…

Trojnar: Obnova bi mogla biti brža. Naša je realnost da puno javnih natječaja propada. I to zato jer imaju stare procjene vrijednosti izvođenja radova. Zadnje dvije do tri godine jako su rasle cijene građevinskih materijala, ali i radne snage na gradilištima. Time je došlo do disproporcije i puno javnih natječaja je propalo. Dok se cjenovno ponude usklade, izgubi se na brzini.

A mi radimo s onoliko ljudi koliko imamo. Mislim da je bolja opcija da se radi duže, a kvalitetnije i da uz to angažiramo što više domaćih tvrtki, nego da se mora uvoziti strana radna snaga ne bi li se ispoštovali rokovi.

Jasno mi je da je građanima koji žive u kontejnerima i ostalom privremenom smještaju svaki dan važan. Ali opet – mislim da je bolje rješenje da se još neko vrijeme živi negdje drugdje, a da se paralelno na njihovim domovima radovi izvedu kvalitetno.

Pogledajte Građevinski podcast-Notes i pretplatite se na YouTube kanal Koordinacije kako ne biste propustili najzanimljivije i najaktualnije vijesti iz građevinskog svijeta.