Gradovi budućnosti su pametni: Evo što će nam sve olakšavati život u sljedećim godinama

Napredak tehnologije dovodi do inovacija koje nam olakšavaju i mijenjaju život, kako poslovni tako i privatni. Nešto što se danas smatra normalnim ljudi prije 20 godina nisu mogli ni zamisliti. Danas imamo pametne klupe, platformu e-Građani, punionice za električne bicikle i automobile i slično. Možemo samo nagađati što nam budućnost nosi i kako će nam život biti pojednostavljen.

Jedan od hrvatskih gradova koji su počeli svoj razvoj u skladu s pametnim tehnologijama je Lipik - hrvatsko središte razvoja umjetne inteligencije. Uz njega ponosno stoji i glavni grad Zagreb, koji je prvi u Hrvatskoj pokrenuo centar izvrsnosti za robotiku. Njihova istraživanja i inovacije u sljedećim će nam godinama u nekim stvarima olakšati svakodnevni život. 

Lakše ćemo se kretati u prometu

U Lipiku je prošle godine otvoren Centar umjetne inteligencije Lipik (AI Center Lipik), koji provodi program edukacije i osposobljavanja budućih programera umjetne inteligencije te program podrške tvrtkama koje se bave tim područjem. Centar se nalazi u okviru Lipičke razvojne i turističke agencije LIRA, čiji je direktor i idejni začetnik projekta Al Center Lipik Dejan Iličić. 

Edukacijski program prošle su godine uspješno završila 22 polaznika pod vodstvom Hrvoja Kukine, stručnjaka za umjetnu inteligenciju, koji trenutno dovršava doktorat na Tehničkom sveučilištu u Beču. Program se sastojao od teoretskog i praktičnog dijela, u kojem su polaznici razvili svoj prvi proizvod umjetne inteligencije za autonomnu vožnju, koji prepoznaje prometne znakove i ostale oznake na cestama potrebne za testiranje prototipova pravih automobila.

Uskoro će razviti prototip automobila u realnoj veličini koji bi testirali na gradskim ulicama Lipika. Do tada polaznici usavršavaju robota i razvoj neuronske mreže te poligon na kojem robote uče autonomnoj vožnji. Stalnim dodavanjem novih prepreka roboti počinju samostalno učiti kako se orijentirati u nedefiniranom prostoru koji ih okružuje. 

Dejan Iličić navodi još neke planove AI Centera Lipik, poput pokretanja redovnog srednjoškolskog programa za zvanje "tehničar za primjenu umjetne inteligencije", uvođenje AI edukacijskih programa u osnovne škole i osnivanje diplomskog studija umjetne inteligencije. Također, na pameti im je pokretanje AI tehnološkog centra i razvoj gospodarske zone Lipik IV. 

Bit će nam osigurane preciznije operacije

Uz AI Center Lipik, Hrvatska se može pohvaliti prvim centrom izvrsnosti za robotiku CRTA (Regional Centre od Excellence for Robotic Technology), koji stremi postati referentni centar za istraživačke, razvojne i obrazovne aktivnosti u području robotike i umjetne inteligencije. 

Iz njihova je centra, između ostalog, izašla RONNA, hrvatski neurokirurški robot. Projekt razvoja ovog robota počeo je 2007. godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, u suradnji s Kliničkom bolnicom Dubrava i Hrvatskim institutom za istraživanje mozga.

RONNA radi po principu povezivanja digitalne snimke pacijenta, računalnog plana neurokirurške operacije i upravljačkog sustava dva robota primjenom dvoručne konfiguracije. Jedan robot omogućava precizno usmjeravanje, a drugi rukuje instrumentima. Projekt RONNA 2018. je dobio nagradu za najbolju integraciju i inovaciju u Londonu.

U nekim stvarima zamijenit će nas roboti - ali to je dobro!

Voditelj CRTA-e i redovni profesor na FSB-u Bojan Jerbić objašnjava da centar radi na nekoliko projekata istodobno, tako da uz robota RONNA razvijaju druge autonomne robotske sustave. Primjerice, u suradnji s Građevinskim fakultetom i FER-om rade na hibridu drona i robota koji mora biti sposoban za kretanje po okomitim površinama građevinskih konstrukcija te ispitivati stanje čelične armature i ostalih konstrukcijskih elemenata.

U centru znanstvenici i studenti stvaraju i humanoidne robote, poput Rudija i Kuke, dvoručnih robota koji imitiraju ljudski rad. Takvi roboti bili bi iznimno korisni u poticanju održivog razvoja u Hrvatskoj. Primjerice, mogli bi raditi u postrojenjima za razdvajanje komunalnog, opasnog i glomaznog otpada, čime bi se riješili golemi problemi s oporabom i recikliranjem otpada.

Zanimljivi su i projekti izrade robota tipa Spot Boston Dynamics, svestranog poluautonomnog psetolikog četveronožnog robota Žućo, koji ima ugrađen računalni vid, može izvršavati najraznovrsnije opasne zadatke i savladavati teške terene.

Kroz znanstvenoistraživački rad CRTA konstantno radi na inovacijama za potrebe industrijske proizvodnje, graditeljstva, medicine te razvoja znanosti i obrazovanja. Robotski sustavi koje usavršavaju u CRTA-i nisu osmišljeni kako bi ljudima oduzimali radna mjesta nego su namijenjeni suradnji s čovjekom čineći radno okruženje sigurnijim i učinkovitijim.