Hrvatska ekspedicija na krov Skandinavije

Hrvatska dvočlana snimateljska ekspedicija popet će se na tri najviša vrha sjeverne Europe i tako upozoriti na problem. U Zagrebu je javnosti predstavljena ekspedicija „Roof of Scandinavia“ koja će se odvijati tijekom ljeta 2019. na najvišim vrhovima sjeverne Europe s ciljem popularizacije problema alarmantnog otapanja europskih planinskih ledenjaka uzrokovanog ubrzanim globalnim zatopljenjem. Na ekspediciju idu otac i sin, Robert i Roko Kakarigi. Njihov zadatak je prikupiti fotografske i video materijale o planinskim ledenjacima na najvišim vrhovima skandinavskih planina Galdhøpiggena i Gliterttindena u Norveškoj te sjevernog vrha Kebnekaisea u Švedskoj, za National Geographic Hrvatska i Outdoors časopise. 

Hrvoje Prćić, glavni urednik National Geographica Hrvatska, je tijekom najave ekspedicije istaknuo nužnost popularizacije problema nepovratnog nestajanja europskih ledenjaka i pitke vode te posebnu važnost odlaska petnaestogodišnjeg Roka Kakarigija na ekspediciju kao osviještenog predstavnika svoje generacije koja će se najviše suočavati s posljedicama klimatskih promjena. Robert Kakarigi, magistar ekologije i održivog razvoja, je za široki krug ljudi okupljen oko njihove stranice na facebooku Roof of Scandinavia održao predavanje „Jotunheimen - dom divova“ te podsjetio na svoj članak objavljen prije 10 godina u National Geographic Adventure o usponu na najviši norveški vrh Galdhøpiggen i planinarenju po čuvenom hrptu Besseggen smještenom između ledenjačkih jezera. Obje destinacije su uključene u ciljeve najavljene ekspedicije, ali ovog puta će im se pristupati preko otapajućih i opasnih ledenjaka. Posjetom facebook ili instagram stranici Roof of Scandinavia i klikom „Sviđa mi se“ možete podržati ekspediciju.

Pripreme za ekspediciju su počele krajem prošlog ljeta kad je svjetskim medijima odjeknula vijest o dramatičnom otapanju najvišeg vrha Švedske, južnog Kebnekaisea. Vrh je zbog intenziviranja globalnog zatopljenja izgubio primat. „Nisam nikada vidio ovoliko otopljenog snijega na južnom vrhu Kebenekaisea kao ovog ljeta“ izjavio je Gunhild Ninis Rosqvist, profesor geografije sa sveučilišta u Stockholmu. Profesor Rosqvist je istaknuo kako je južni vrh, dotad najviši u Švedskoj, izgubio čak 4 metra visine u razdoblju od 2. do 31. srpnja 2018. godine. 

Znanstvenici koji proučavaju klimatske promjene su dokazali da se planinski ledenjaci diljem svijeta tope brzinom četiri puta većom nego li prethodnih desetljeća. Uzrok tomu je sve veća emisija stakleničkih plinova u atmosferu, a posljedica je akceleracija globalnog zatopljenja i nastanak ekstremnih klimatskih promjena. Globalna civilizacija i dalje nastavlja izgarati goleme količine fosilnih goriva i sve postaje izglednije da se taj trend neće usporiti. Sva nastojanja smanjivanja emisija opasnih plinova u svijetu nisu dovoljna. „Prilagodba klimatskim promjenama više nije mogućnost, već nužnost. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) intenzivira napore na daljnjem jačanju sustava ranog upozorenja kako bi zaštitila ljudske živote od ekstremnijih događaja.“ naglasio je profesor Taalas iz WMO-a kad je komentirao „Izvješće o klimatskim promjenama o globalnom zatopljenju od 1,5 °C“ Međuvladina panela za klimatske promjene (IPCC). 

Predstavljanje materijala s hrvatske ekspedicije na krov Skandinavije početkom jeseni 2019. godine planirano je kako bi se poklopilo s predstavljanjem Posebnog izvješća IPCC-a o oceanima i kriosferi u uvjetima promjenjive klime (SROCC). Ubrzano otapanje glečera nije samo puko upozorenje nego ima i teške posljedice za prirodni okoliš i našu civilizaciju. Otapanje ledenjaka poprima globalno katastrofalne razmjere koje će mnoge ljudske zajednice osjetiti lokalno. Robert i Roko Kakarigi će se popeti na najviše vrhove Skandinavije ovog ljeta i tako popularizirati problem želeći potaknuti svakog pojedinaca na akciju.