Katar, Oman, Grenland i San Marino neke su od država koje nisu prirodno bogate šumama, ali itekako razmišljaju o tome kako ih 'stvoriti' i 'očuvati' jer znaju da bez šuma nema života
Imaju moderne nebodere, velike rezerve nafte i plina, ali nemaju ni pedlja šuma
Powered by INA d.d.
Zemlju trenutno uljepšava i čini je zelenijim planetom oko 3,04 trilijuna stabala, u odnosu na početak ljudske civilizacije taj se broj smanjio za čak 46%.
Oko 2,759.040 ha Hrvatske prekriveno je šumom, no devastacija i nepravilna briga o tom ekosustavu postaju sve veći problem i kod nas. Stručnjaci vjeruju kako su krivci za ovu ''nebrigu'' o šumama intenzivna poljoprivreda i moderna civilizacijska infrastruktura, također upozoravaju kako će 10 milijardi stabala godišnje nestajati ako ne počnemo konkretno djelovati.
Bez drveća nema života
Stabla, s drugim biljkama, čine pluća ovog planeta te nam osiguravaju čišći zrak. U gradovima stabla blokiraju buku, a na riječnim područjima sprečavaju poplave i eroziju tla. Ona su naš filtar za vodu, ali su zaduženi i za reguliranje normalnog prehrambenog lanca. Ukratko, bez drveća naš bi planet bio neodrživ.
Ni stabla na vidiku
Imaju nebodere, ultramodernu arhitekturu, velike rezerve nafte i plina, ali ipak nemaju šuma. Katar, zemlja sa suptropskom, vrućom, pustinjskom klimom, nije nimalo pogodno tlo za šume. No oni su važnost šuma itekako prepoznali, pa su u procesu "gradnje" najveće svjetske šume s 95.000 stabala. Ta šuma ujedno će biti među najskupljima jer će drveće biti zalijevano pročišćenim otpadnim vodama, a postupak će biti u potpunosti automatiziran.
U tom smjeru ići će i Oman, koji također ne može imati šume. U Omanu su odlučili zasaditi milijune stabala kako bi smanjili emisiju ugljičnog dioksida. Očekuje se da će ovaj cilj također koristiti regiji u pogledu biološke raznolikosti, obnove staništa divljih životinja, suzbijanja degradacije zemljišta i ubiranja ekonomske koristi.
Uz Katar i Oman, Grenland i San Marino također prirodno nisu bogati šumama, ali itekako razmišljaju o tome kako ih "stvoriti" i kako očuvati okoliš.
Nestaju li nam šume?
Iako se možda tri trilijuna stabala čini mnogo, uzevši u obzir da su to sva stabla na svijetu, to je malen broj. Krčenje šuma i mnogi požari, koji su zbog klimatskih promjena sve učestaliji, imat će katastrofalne posljedice, kako na okoliš tako i na ljude. Portugal, Španjolska, Francuska, Italija, Grčka i Hrvatska najpodložnije su požarima u Europi, a događaji od prije godinu dana pokazuju da ni sjevernoeuropske zemlje nisu pošteđene, upozoravaju iz Europske komisije.
Na svu sreću, u zemljama diljem svijeta postoje oni koji su na vrijeme shvatili koliko su nam šume bitne te su pokrenuli akcije pošumljavanja. U Hrvatskoj se za to pobrinula INA projektom Zeleni pojas. Od 2014. godine INA podiže svijest o važnosti održivog razvoja te očuvanju klime i okoliša i pri tome pomaže lokalnoj zajednici u realizaciji ekoloških aktivnosti. Iz godine u godinu INA poziva na suradnju organizacije civilnog društva, javne i obrazovne ustanove, dobrovoljna vatrogasna društva te parkove prirode kako bi zajedničkim snagama pridonijeli očuvanju okoliša u Hrvatskoj. Kroz projekt je uloženo gotovo 2,5 milijuna kuna, a posađeno je više od 8.000 sadnica te je zazelenjen prostor veći od 65.000 m².
Zeleni pojas za zelenu Hrvatsku
Očuvanje života na Zemlji jedan je od 17 globalnih ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, zbog čega program Zeleni pojas dobiva još više na značenju. Zbog svoje kvalitete i važnosti program je kao primjer dobre prakse uvršten u Globalno izvješće o održivom razvoju za 2018. godinu jer izravno pridonosi očuvanju života.
U okviru Zelenog pojasa diljem Hrvatske, upravo uz Ininu pomoć, uređene su zelene staze, obnovljena odmorišta i dječja igrališta, očišćene livade, šume, podmorje, priobalje, jezera i rijeke. Uz to su kroz program obnavljana i prihvatilišta za životinje otvarane učionice u prirodi te je podržan rad učeničkih zadruga i edukacije o ekologiji.
Ove je godine INA, sa svojim zaposlenicima, podržala najveću plogging utrku Ekotlon, kojoj je cilj bio spojiti jogging i usputno sakupljanje otpada. Svi posjetitelji mini plogging staze mogli su doznati zanimljivosti iz ekologije i recikliranja na edukativnim panoima pod pokroviteljstvom Ine.