Puno ljudi će vam govoriti ''nemoj ulaziti u to, nije ti dobra ideja'' ili ''rizik je velik'' i uvijek će naći razlog zašto ne - kaže Mrvoš. S druge strane smatra da je najgore ako shvatiš da je tvoja ideja bila super i da ju je realizirao netko drugi
Tvrtka Include, prvi hrvatski proizvođač pametnih klupa, u Solinu ima svoj proizvodni pogon iz kojeg uz pametne klupe, koševima i senzorima kvalitete zraka opskrbljuje 57 zemalja i zapošljava 50 radnika. Osnivač i direktor 26-godišnji Ivan Mrvoš s poduzetničkim pothvatima je počeo još kao srednjoškolac, kada je otvorio tvrtku u sklopu koje se bavio dizajnom web stranica. Nakon toga je krenuo s izradom LED stolaca s punjačima za mobitele, no splitski ugostitelji, kaže, nisu pokazali interes za njegove proizvode.
- Ideja nije zaživjela jer kafići su bili više zainteresirani za jeftina rješenja. Tako je nastala nova ideja - klupa sa solarnim modulom i više punjača - priča Mrvoš, koji je godinu dana kasnije krenuo s proizvodnjom svojih solarnih klupa. Interes za njih su odmah pokazali neki hrvatski gradovi i općine, Sarajevo i Tivat.
Djeca koja prodaju narukvice na zidićima su budući poduzetnici
- Mislim da puno ljudi ima poduzetničke talente i porive još od ranog djetinjstva. Kad vidite djecu koja po zidićima prodaje narukvice, koje su sami napravili, to su mali poduzetnici i treba ih od ranih dana usmjeravati jer tako se razvija svijest u poduzetništvu. Tako je bilo sa mnom - priznaje i dodaje da se često dogodi da roditelji ne potiču poduzetničke porive svoje djece jer vjeruju da je bolje da završe prvo fakultet i imaju siguran posao.
- I moji su više željeli da diplomiram, no nisam. Nakon druge godine FESB-a ispisao sam se s fakulteta. Već tada sam imao 15 zaposlenih i nije mi bilo zgodno biti čitavo vrijeme posvećen fakultetu i tvrtki. Ja sam fakultet shvatio kao posao, ako si osam sati na faksu, osam sati u tvrtki, ostane ti još samo osam sati za spavanja i nemaš ništa od života - prisjeća se Mrvoš, koji premda je odustao FESB-a, nije odustao od studiranja. Odlučio je studirati ono što mnogima s diplomom tehničkih znanosti i inovatorima generalno, kronično nedostaje, a to su poslovne vještine pa je upisao MBA na Algebri.
Tek sada vidim koliko su neki profesori žrtvovali da bi mi imali opremu i dodatne satove
- Super je imati kombinaciju jednog i drugog. U takvom smo svijetu da, ako želiš biti poduzetnik, moraš znati malo tehnologije i malo biznisa. Tehnički fakulteti su jako tehnički i ne uči se puno stvari mimo struke, no trude se. U Splitu su se počele organizirati konferencije i stvarati lokalna poduzetnička i startup zajednica - naglašava i da su poduzetnici većinom ljudi s tehničkih fakulteta jer oni lakše dolaze do inovativnih ideja, budući su istrenirani da razmišljaju o proizvodima.
- Ono što im nedostaje jest poznavanje tržišta i ekonomije, no to se može nekako uloviti, no pitanje je ako završiš ekonomiju, možeš li naučiti kako doći do dobre ideje te kako uz pomoć jako malog broja ljudi i s neznatnim budžetom razviti prototip - kaže solinski poduzetnik. Tvrdi da zahvaljujući izvrsnim srednjoškolskim profesorima, koji su se dosta trudili oko izvannastavnih aktivnosti i edukacija, je imao odlično predznanje zahvaljujući kojem je uspijevao bez problema, čak i uz posao, studirati na zahtjevnom tehničkom fakultetu.
- Trebalo mi je vremena da shvatim koliko su neki profesori žrtvovali privatnog vremena da nama omoguće opremu i dodatne satove u srednjoj školi. Tada mi se to činilo normalno, no kad uđeš u stvarni svijet, shvatiš da im to nije bilo lako organizirati. Mi iz Tehničke škole smo o nekim stvarima imali puno više znanja, nego studenti koji su prethodno završili druge škole. Uz to smo imali i puno prakse, a to je po meni puno vrijednije od učenja teorije. Najlakše je pričati o kapacitetu kondenzatora, no ako pola ljudi ne zna da u ruci drže kondenzator, onda to baš i nema puno smisla - zaključuje te dodaje da na fakultetima značajno nedostaje praktični dio, no istovremeno, kaže, je mnoge stvari koje je na MBA-u učio i istog trena implementirao u ono što radi.
Ono što je nekoć bio drugi strani jezik, to je danas poznavanje nekog programskog jezika
- Danas fakulteti moraju imati tehnologiju i ekonomiju jer tako će izgledati neki budući svijet. Ono što je prije nekoliko godina bilo poznavanje drugog stranog jezika, to je danas poznavanje nekog programskog jezika. Doslovno će svatko morati znati nešto kodirati, barem se tako meni čini - predviđa uspješni mladi poduzetnik te dodaje da osim znanja u poduzetništvu, puno znači dobar savjet od onih iskusnijih i zato, ako je u mogućnosti, rado pomogne startupima.
- Kad se sjetiš koliko je ljudi tebi pomoglo na tom putu, imaš potrebu pomoći onima koji tek dolaze. Bilo je nekoliko startupova koje smo pogurali financijski i kontaktima. Istinski poduzetnici žele pomoći zajednici i normalno je da su na raspolaganju onima koji trebaju savjet. Uvijek sam tu za dati neki konkretan savjet - kaže Mrvoš i dodaje da u poduzetništvu nikad kraja izazovima, a jedan od njih je i zapošljavanje kvalificiranih radnika.
Nama nije presudno ima li netko fakultetsku diplomu, već iskustvo
- Split ima tehničku i elektrotehničku školu pa smo uvijek lako dolazili do radnika za naš proizvodni pogon, no problem je kroničan nedostatak programera. Jako ih je malo i samo se vrte u krug kroz najveće hrvatske IT tvrtke. To je trenutačno najveći izazov s kojim se borimo. Nama nije presudno ima li netko fakultetsku diplomu, već iskustvo. Fakultetske kvote za ovo zanimanje su vrlo male. U Splitu ih se na FESB-u upiše 100, a do pete godine stigne oko 50 i oni se odmah zaposle u nekoj od glavnih hrvatskih IT tvrtki jer ih već sada trebaju - dodaje da su uz programere u ovom poslu iznimno važni dobri prodavači, koje je teško pronaći u manjim sredina, pa ih je morao tražiti i u Zagrebu. Budući da tvrtka Include djeluje na međunarodnom tržištu potrebni su joj ljudi koji poznaju jezike i konkretne situacije na tržištima u različitim zemljama, što i nije baš najlakše za pronaći.
- Izazov je pronaći ljude koji imaju iskustvo i mogu sami gurati, naravno upoznaš neke ljude koji nemaju iskustva i žele kroz posao učiti, no u početku nemaš vremena i trebaju ti ljudi koji znaju više od tebe. Ne volim kao šef imati pristup ''ja sve znam i radit ćete što ja kažem'' jer ako ja sve znam, svrha njihovog posla je posve pogrešna. Oni su tu da meni kažu što misle da je najbolje za napravit u njihovom sektoru - zaključuje direktor Includea, čije poslovanje je također dosta propatilo zbog lockdowna.
Rizik je uvijek dio poslovanja, no ne treba odustajati od svojih ideja
- Tržišta koja su nam donosila najveću dobit su najteže stradala u pandemiji i sve je krenulo nizbrdo. Situacija globalno nije normalna, no moraš se prilagoditi i to smo napravili. Izgurali smo taj težak period i situacija se sada veća lagano stabilizira pa očekujemo da će iduća godina biti bolja - dodaje da je rizik uvijek dio poslovanja pa tako savjetuje svima da nikada ne odustaju od svojih ideja, ma koliko ih drugi odgovarali.
- Puno ljudi će vam govoriti ''nemoj ulaziti u to, nije ti dobra ideja'' ili ''rizik je velik'' i uvijek će naći razlog zašto ne. Ja gledam na način da je najgore ako za dvadeset godina shvatiš da je tvoja ideja bila super, a da je nisi realizirao, već je to možda učinio netko drugi. To je puno gore nego da ideja ne uspije jer ipak si nešto naučio u tom pokušaju. Puno gore je ne probati. Upoznao sam puno ljudi koji u mladosti nisu nešto probali. Najlakše je reći nemam dovoljno znanja ili sredstava i ne pokušati. No da imaš sve to, vrlo vjerojatno se ne bi bavio tim stvarima. Moraš krenuti s puno ''ne'' i od njih napraviti ''da'' - savjetuje uspješni solinski poduzetnik.
Razvojem tehnologija i stvaranjem digitalnog društva A1 želi svima pružiti jednake mogućnosti učenja, stvaranja i napretka. A1 stvara uvjete da stečena znanja budu svima u zajednici jednako dostupna.
Uslijed promjena vezanih uz nove načine rada zbog pandemije, lockdowna i prelaska na rad na daljinu te istovremeno utjecaja digitalne revolucije i tehnoloških promjena, na tržištu rada promjene su brže nego ikada prije. Stoga je A1 u suradnji s Ministarstvom rada, Algebrom i grupom Selectio te ekspertnim timom, u kojem je 27 znanstvenika, profesora, menadžera, stručnjaka iz različitih industrija i osnivača tehnoloških tvrtki, prvi put u Hrvatskoj predstavio listu vještina za zanimanja budućnosti u top deset industrija. Prva interaktivna mapa poslova i vještina budućnosti otkriva kojih je to 100 zanimanja budućnosti i 100 zanimanja u padu do 2025. godine u deset industrija prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma. Riječ je o bazi vještina koja je usklađena na razini Europske unije, a uz to tim stručnjaka analizirao je i opise poslova te oglase svjetskih platformi LinkedIn i Glassdoor.
