Promo sadržaj

Komentari 105

Istražili smo ostaje li Hrvatska bez zidara, fasadera, bravara, limara ili stolara…

Istražili smo ostaje li Hrvatska bez zidara, fasadera, bravara, limara ili stolara…

Mladi i njihovi roditelji polako shvaćaju da su obrtnička zanimanja itekako tražena, ali potrebno je vrijeme da te nove generacije izađu na tržište rada, smatra Spomenka Krebsz

Svi oni koji su se proteklih mjeseci upustili u obnovu stana, gradnju kuće, promjenu parketa ili pločica i sl. dobro znaju da je pravi izazov pronaći majstora. Jednostavno ih na tržištu rada nema dovoljno, mnogi su se odselili u inozemstvo, a oni koji su ostali u Hrvatskoj zauzeti su već dogovorenim poslovima mjesecima unaprijed.

I ovo nije ništa novo. Problem je to koji hrvatske građane muči već godinama. Izučenih je majstora sve manje i trenutno oni spadaju u sam vrh deficitarnih zanimanja u Hrvatskoj. Što je tome razlog i koja je budućnost obrtništva u Hrvatskoj pitali smo Spomenku Krebsz, predsjednicu Odbora za strukovno obrazovanje Hrvatske obrtničke komore

Raste broj upisa

Statistike pokazuju da je interes učenika za obrtnička zanimanja mali, a u odnosu na prije dvadesetak godina osjetno je pao broj onih koji upisuju strukovne škole. Sukladno tome, školovanih je obrtnika mnogo manje od potražnje na tržištu. No Krebsz ipak ulijeva nadu. Porast učenika upisanih u strukovne programe polagano raste, pa ih je tako ove godine upisano ukupno 4373

- Za bolje upisne rezultate zaslužan je kontinuirani rad na popularizaciji obrtničkih zanimanja, kako Hrvatske obrtničke komore tako i područnih obrtničkih komora, samih obrtnika, strukovnih škola te drugih dionika. Za veći broj upisanih učenika zaslužne su i stipendije te poticaji za naukovanje koje je iz europskih fondova osiguravalo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja - ističe Krebsz i dodaje kako su velika potražnja za majstorima i siguran posao potaknuli mlade i njihove roditelje da promisle pri odabiru obrazovnog puta.

Premda se iz broja upisanih učenika vidi da se svijest mijenja i kako mladi polako shvaćaju da su obrtnička zanimanja itekako tražena, Krebsz dodaje da je ipak potrebno vrijeme da te nove generacije izađu na tržište rada. 

Kako potaknuti mlade?

S ciljem da potaknu što više mladih na strukovno obrazovanje, Hrvatska obrtnička komora već godinama ističe koliko značenje obrtnička zanimanja imaju u našoj svakodnevici. Najvažnija je, smatra Krebsz, dobra suradnja i komunikacija svih dionika uključenih u obrazovanje.  

- Učenike zajednički trebaju podučavati i pratiti majstori obrtnici koji su njihovi mentori u obrtničkim radionicama i nastavnici iz strukovnih škola. Ako izostaje komunikacija ovih dvaju obrazovnih mjesta, tad će zasigurno patiti kvaliteta obrazovanja i učenikovih rezultata. Mentor u obrtničkoj radionici je učenikov uzor. Uz njega učenik ne usvaja samo vještine u struci i poduzetničke vještine nego i vrijednosti i stavove prema radu, kolegama i klijentima - kaže naša sugovornica.

Ostaje li Hrvatska bez obrtnika?

Prema statistikama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, već dugo nedostaje radne snage u građevini, a velika je potražnja i za majstorima koji su se izučili u strojarskim, elektrotehničkim i zanatima drvne industrije. Turističke sezone u Hrvatskoj pokazuju i veliki deficit radnika osposobljenih za rad u turizmu, ugostiteljstvu i hotelijerstvu. 

Tinner,Working,On,Metal,Sheets,In,His,Workshop,At,The

- Mlade bih pozvala da se nakon završetka srednje škole nastave usavršavati i jednog dana, kad osjete da su spremni, polože majstorski ispit. Tako će biti više cijenjeni na tržištu rada, a posebno želim istaknuti da nezaposlenih majstora na Zavodu za zapošljavanje gotovo nema  - kaže Krebsz.

Ova tvrdnja Spomenke Krebsz dokazuje da posla očito ima, ali nedostaje interesa. Zato smo našu sugovornicu pitali što je tome glavni razlog. 

- Godinama je prevladavalo mišljenje kako je za djecu bolje da idu u gimnaziju i nakon toga na studij. Mnogi učenici koji su krenuli tim putem i nisu ga uspješno završili opet su na kraju došli u situaciju da se moraju prekvalificirati u obrtničko zanimanje. Tako sustav gubi vrijeme i novac, a ti radno sposobni ljudi nisu prisutni na tržištu rada kad su ondje najpotrebniji - smatra Krebsz i dodaje kako tome ne idu u prilog niti silne obaveze koje obrtnici moraju ispuniti prema državi. 

- Hrvatska obrtnička komora kroz dijalog s nadležnim državnim institucijama kontinuirano radi na smanjenju opterećenja obrtnika, a osim toga pruža informacije o poslovanju u obrtu mladim obrtnicima kako bi se što lakše snašli prilikom pokretanja svog posla - ističe Krebsz.

Prije svega praksa 

- Smatram da je najsretniji čovjek onaj koji radi posao koji voli, a od njega i pristojno živi. Drago mi je što sam upisala obrtničko zanimanje, frizer, te što su i moje dvije kćeri krenule istim putem. Danas zajednički imamo svoj obrt i uspješne smo u svom poslu -  ispričala je naša sugovornica.

Spomenka Krebsz i sama je svjesna koliko je praksa u obrtničkim zanimanjima važna, pa je svoje znanje i iskustvo prenijela na ukupno 37 učenika, koji su kod nje tijekom posljednjih godina stažirali, a danas su većina uspješni i samostalni obrtnici.  

- Bitno je da učenik provede mnogo sati u obrtničkoj radionici na radnome mjestu jer će samo tako jednog dana postati uspješan radnik te poslije majstor - zaključuje Krebsz.