Promo sadržaj

Komentari 0

Kad banke kažu ne

Kad banke kažu ne

Takozvani subprime klijenti su osobe kojima banke zbog lošeg kreditnog rejtinga ne odobravaju ni jednu vrstu kreditne linije. Ti se klijenti u potrebi za rješavanjem financijskih izazova obraćaju nebankarskim financijskim institucijama.

Iako banke i nebankarske financijske institucije imaju sličan udio na europskom tržištu, prema izvještaju Microcredit regulation in Europe: An overview 2020, većina manjih zajmova u Europi ostvarena je putem nebankarskih financijskih institucija. I to gotovo 70 %! Građani Europe svakodnevno sve više posežu za brzim online zajmovima kad se suoče s nenadanim manjim novčanim poteškoćama.

Kako je sve počelo

Na svjetskoj, pa tako i na europskoj razini, kreditiranje manjim iznosima novca pojavilo se kao važan društveno-politički alat u borbi protiv socijalne i financijske isključenosti. Pomoću manjih kredita, pomagalo se poduzetnicima u opstanku na tržištu. Filozofija tih manjih zajmova je da je pojedincu kojem banke ne odobravaju kreditnu liniju ponekad potrebno uistinu malo novčane pomoći kako bi izbjegao nezaposlenost te tako on, umjesto da postane „teret“ društva, postaje korisnim članom koji privređuje osnivanjem vlastite tvrtke ili spašavanjem već postojećeg poslovanja  i time mu se omogućuje socijalna i financijska uključenost.

2006. godine Nobelovu nagradu za mir dobio je bangladeški prof. Muhammad Yunus, utemeljitelj koncepta mikrokredita, i to baš kreditnih linija za one koji ne zadovoljavaju uvjete za klasične kredite banaka. Time je pomogao stotinama tisuća ljudi da pokrenu jednostavan vlastiti posao koji im je omogućio prihode dovoljne za uzdržavanje obitelji.

Danas u zapadnim zemljama osobni brzi zajmovi od par stotina do nekoliko tisuća eura pomažu osobama onda kad im je novac najpotrebniji, kad do njega trebaju doći bez puno komplikacija u roku jednoga dana i tako prebroditi nenadane novčane nelikvidnosti do iduće plaće.

Brzi online zajmovi

Danas polovica manjih financijskih institucija u Europi (MFI – Microfinance Institutions) nudi osobne male zajmove (brze online pozajmice, hitne zajmove) koji se razlikuju od poslovnih mikrokredita time što nisu izravno usmjereni na financiranje poduzeća, već su namijenjeni pokrivanju osobnih ili obiteljskih potreba. „Brzi online zajmovi imaju neizravne pozitivne utjecaje na integraciju pojedinca na tržište rada, recimo ulaganjem u obrazovanje.“ – istaknuto je u izvještaju Microcredit regulation in Europe: An overview 2020.

Brze online pozajmice stvorene su za kućanstva s manjim prihodima i osobe u nepovoljnom položaju koje žele financirati osobne projekte, projekte koji se tiču obiteljskog razvoja ili nužnosti koje proizlaze iz dnevnih potreba, privremenih ili nepredvidljivih okolnosti (npr. kućanskih ili zdravstvenih troškova). Cilj manjeg zajma je poboljšati financijsku i socijalnu uključenost korisnika, te mu time omogućiti normalno i ravnopravno funkcioniranje u društvu.

Pedeset posto europskih nebankarskih institucija koje nude brze zajmove svojim su se uslugama okrenule prema fizičkim osobama. Realno, vrlo često korisnici online zajmova spadaju u grupu subprime klijenata koji su u situaciji da zbog slabog kreditnog rejtinga ni ne mogu dobiti kredit u banci pa im online zajmovi pomažu brzo doći do potrebnog novca.

Online zajmovi su jednostavni jer ne traže jamce ili neke dodatne garancije. Naravno, takvo poslovanje korisniku znatno olakšava i ubrzava ostvarivanje zajma i omogućava brz dolazak do novca u roku od nekoliko sati do jednog dana.

Kad klijenti iz ove kategorije ne bi bili u mogućnosti doći do pozajmica putem nebankarskih financijskih korporacija, bili bi izloženi uličnim kamatarima ili drugim zakonski nereguliranim pokušajima dolaska do novca, što kao posljedicu može uključivati i kriminalne radnje te okretanje raznim porocima.

Ono što je važno istaknuti je da su brzi, manji online zajmovi stvoreni za ljude koji hitno trebaju novac, ali isto tako ga imaju od čega i vratiti. Naime, online zajmovi, koji ne traže ni garanciju ni jamca, na raspolaganju su samo korisnicima koji imaju redovita mjesečna primanja kako bi ih bili u mogućnosti vratiti, a ne tonuti dublje u financijske probleme.

Razvoj IT tehnologije usko je povezan s popularnošću brzih online zajmova. Cijela priča vezana uz online zajmove odvija se putem interneta te ni u jednom trenutku nije potreban susret uživo – od jasno iskazane ponude i pripadajućih troškova na internetskoj stranici zajmodavca do online predaje zahtjeva i same realizacije zajma koji korisnik prima na svoj tekući račun.

Manji iznosi na kraće rokove

Umjesto da dođe do socijalne isključenosti, depresije, bolesti ili čak očajničkog ponašanja, građani Europe svoje financijske nedaće uspješno rješavaju pomoću brzih online kredita. Oni su im pomoć između dva redovna mjesečna primanja. Najčešće se pozajmljuju iznosi od 100 do 500 eura na 30 dana. Pripadajuća pristojba je realan trošak za ovu vrstu pozajmica jer se radi o neosiguranim pozajmicama klijentima lošijeg kreditnog rejtinga kod kojih je povećan rizik naplate.

Primjerice, za pozajmicu od 200 eura na 30 dana korisnik online zajma plaća pristojbu od 30 do 50 eura, ovisno o državi i nebankarskoj instituciji, no za taj iznos pristojbe brzo rješava novčani problem koji mu je u tom trenutku od velike važnosti. U tih 30 do 50 eura, uz ostale troškove poslovanja, pokriveni su svi troškovi zaprimanja i obrade zahtjeva za zajam, marketinga, komunikacije s klijentom, isplate sredstava i vođenja brige o naplati zajma. Iako to može izgledati kao velik postotak, s nominalnog aspekta radi se o relativno malom novčanom iznosu kojim osoba u roku 24 sata bezbolno rješava manju financijsku prepreku.

Zaključujemo kako brzi online zajmovi manjeg novčanog iznosa imaju važnu svrhu premošćivanja financijskih prepreka onda kad je pojedincu potrebna hitna novčana pomoć. Poput mikrokredita koji su spasili mnoge tvrtke od propadanja, online zajmovi pomažu mnogim građanima Europe kako bi s lakoćom i bezbolno prebrodili svoja krizna novčana razdoblja.

 *Preuzmite i sami dokument koji je korišten u pisanju ovog priloga: Microcredit regulation in Europe: An overview 2020.