Mala zemlja s puno izuma: Inovacije domaćeg tehnološkog diva koriste ljudi diljem svijeta

Hrvatska je prema veličini teritorija i broju stanovništva mala zemlja, ali unatoč tomu naši su izumi i otkrića pridonijeli oblikovanju svijeta kakav danas poznajemo. Neosporno je da su Hrvati najponosniji na Nikolu Teslu, ali živjeli su na našem tlu i mnogi drugi veleumovi koji su unaprijedili razne grane života i u nasljeđe cijelom svijetu ostavili svoje izume - od Fausta Vrančića, oca padobrana, Ivana Lupisa, izumitelja torpeda, do Petra Miškovića, koji je osmislio i izradio parnu perilicu rublja.

Štoviše, bilo je tu i mnogo izumitelja koji su svoja postignuća stvarali u okrilju i uz podršku tvrtki za koje su radili. Tako je, recimo, istraživački tim Plive izumio antibiotik azitromicin, tzv. sumamed, u laboratoriju Podravke nastala je Vegeta, a u prostorijama tvrtke KONČAR u Zagrebu, između ostalog, nastao je semafor za praćenje klizačkih rezultata.

Natkriveno klizalište i novo ime

Naime, 1972. godine Zagreb je dobio natkriveno klizalište u Domu sportova, a sve popularnije međunarodno klizačko natjecanje dobilo je i novo ime – Zlatna pirueta Zagreba. Preseljenjem pod krov, Pirueta je dobila i svoj svjetski uzlet. No, osim toga, prvi puta upravo u Ledenoj dvorani Doma sportova suci su koristili novu tehniku, koja je za tadašnje pojmove bila revolucionarna. Ocjene s nekad tajnovitih listića mogle su se odmah vidjeti na semaforu, zahvaljujući stručnjacima iz tvrtke KONČAR, koja se tako upisala u povijest kao prva tvrtka na svijetu koja je proizvela semafor za očitavanje rezultata. 

Semafor za praćenje natjecanja izrađen je u tvornici na zagrebačkoj Trešnjevci, u današnjem zagrebačkom naselju Voltino, gdje je još i dandanas smješteno sjedište ove velike tvrtke.

Put do jednog od najvećih tehnoloških divova, međutim, krenuo je u maloj servisnoj radionici i obilježen je isporukom prvog elektromotora s lak žicom 1930-ih godina, a nekoliko godina poslije osmislili su i prvi vlastiti generator.

100 godina tradicije

Danas KONČAR svoje proizvode izvozi u 90 zemalja godišnje i ujedno je najveći hrvatski izvoznik. A zanimljivo je da su prvi inozemni posao ostvarili prvim isporukama serijskih elektromotora u Tursku 1952. Tijekom iste godine izvozili su i manje serije motora i u Argentinu, Libanon, Siriju, Brazil te Paragvaj. Sve je to bio pokretač razvoja koji je danas KONČARU osigurao status najveće domaće i regionalne tehnološke tvrtke.

Iako je za mnoge tvrtke pandemijska godina bila razočaravajuća, ova je domaća tvrtka završila 2021. s najvećim prihodima od prodaje dosad. A to im je bio, možemo reći, i najbolji dar za nevjerojatnih okruglih 100 godina postojanja. Osim što su godinu završili s velikim plusom, zapravo su tim uspjehom samo najavili ono što slijedi. Naime, KONČAR namjerava u budućnosti još veći naglasak staviti na digitalizaciju, suvremene tehnologije, ali posebno na održivost i smanjenje utjecaja na okoliš. 

- Svjesni smo da okruženje u kojem se živi i radi treba čuvati. Velik dio KONČAREVE opreme ugrađuje se izravno u prirodni okoliš, pa je briga o minimiziranju utjecaja aktivnosti na okoliš bitan element u svakodnevnom poslovanju. Racionalno korištenje energenata, primjena ekološki prihvatljivih tehnologija te materijala pogodnih za recikliranje, korištenje električne energije proizvedene isključivo iz obnovljivih izvora, fotonaponske elektrane na krovovima tvornica, kao i poticanje svijesti kod zaposlenika i dobavljača samo su neki od primjera KONČAREVOG održivog poslovanja – tvrde iz ove uspješne domaće tvrtke. 

Inače, KONČAR je i među prvima u Hrvatskoj postao član mreže Ujedinjenih naroda Global Compact, najveće svjetske inicijative za održivi razvoj i korporativnu održivost. 

Radnici su najveći ponos tvrtke 

U KONČARU danas radi ukupno 4100 zaposlenika, od kojih je 1600 visokoobrazovanih. Rezultat toga je manje poznata činjenica, a to je da je KONČAR tijekom svog postojanja dao velik doprinos akademskoj zajednici. Mnogobrojni su končarevci u obrazovnom sustavu radili honorarno, poučavajući studente upravo onim znanjima i vještinama koje su svakodnevno koristili na svom radnome mjestu. Sve to govori koliko je KONČAR oduvijek posvećen obrazovanju, bez obzira na društveno-političke prilike.

- Tijekom svog postojanja KONČAR je velik doprinos akademskoj zajednici dao i s dva akademika, dva profesora emeritusa, više od 90 doktora znanosti, šest dekana Elektrotehničkog fakulteta, odnosno Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, šest dekana Više tehničke škole RADE KONČAR (danas Tehničko veleučilište Zagreb) i s dva ravnatelja Instituta 'Ruđer Bošković' te većim brojem sveučilišnih izvanrednih i redovitih profesora, veleučilišnih profesora i viših predavača – napominju iz KONČARA. 

KONČAR surađuje sa zajednicom tijekom cijele godine, i to nizom aktivnosti, kao što su donacije, sponzorstva i volontiranje.

- Osim podrške sportašima pojedincima, podupiremo aktivnosti klubova koji okupljaju sportaše amatere svih uzrasta u manje komercijalnim sportovima. Već godinama naše ime nose neki od najtrofejnijih hrvatskih klubova, a to su: Streljačko društvo Končar Zagreb 1786, Kanu klub Končar te Šah klub Končar - ističu na kraju iz ove tvrtke te dodaju kako će njihova poslovna politika i dalje doprinositi razvitku cjelokupnog društva.