Obavijesti

Promo sadržaj

Moderan planinarski dom je mač s dvije oštrice

Moderan planinarski dom je mač s dvije oštrice
4

Kad bi modernizacija hrvatskih planinarskih domova bila brza poput gosta rubrike Notes u novoj epizodi Koordinacije, Hrvatska bi postala centar Europe za planinare iz cijeloga svijeta.

Darko Berljak ove godine slavi 50 godina djelovanja u Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja, Himalaju poznaje bolje od domicilnog stanovništva, a obnaša funkciju predsjednika Hrvatskog planinarskog saveza. 

Čestitke na 50 godina djelovanja u Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja

Berljak: Evo za koji mjesec će se napuniti 50 godina. Drago mi je da sam pola stoljeća u toj službi koja je vrlo važna, ne samo za planinare, nego i za ostalo stanovništvo, da pomažemo i spašavamo kad god treba. 

Kako to izgleda kad se radi na nepristupačnim terenima, kako uopće izgleda izgradnja planinarskih domova na visini? 

Berljak: Sjećam se jednog od zadnjih u čijoj sam gradnji baš izravno sudjelovao. To je bilo prije dvadesetak godina na Srednjem Velebitu. Na dijelu na kojem osam sati ne postoji objekt u kojem biste se mogli skloniti. Zamislili smo da negdje na pola puta postavimo jedno dobro planinarsko sklonište. 

Planinari iz jednog planinarskog društva su materijal potreban za izgradnju nosili na svojim leđima i njime su napravili temelje. Kad se to dovršilo, dobili smo helikopter kojim smo montažni objekt prevezli do lokacije. Sve je bilo gotovo u jedno popodne. Dakle let iz Zagreba pa skupljanje tog montažnog objekta s Baških Oštarija i prijevoz do lokacije. 

Sklonište je težilo tonu, a kad je spušteno na mjesto, trebalo ga je samo učvrstiti. Helikopterom je potom prevezen sav inventar i tako je nastalo sklonište koje je itekako važno za sigurnost na tom području. Nalazi se točno na pola puta između Alana i Baških Oštarija. 

Što je odlučeno nakon nedavne polemike o tome kome će pripasti vlasništvo nad planinarskim domovima, tko je na kraju zadužen za njihovo održavanje? 

Berljak: Od stotinjak planinarskih domova u Hrvatskoj, njih četrdesetak nalazi se na državnoj zemlji. Po tom Zakonu o upravljanju nekretninama u vlasništvu RH definirano je da svi koji su do sada boravili u tim domovima na državnoj zemlji - poput planinarskih društava i planinarskog saveza, dobit će ih na neograničeno korištenje i bez naknade. Također je definirano što je planinarski dom, gdje se smije graditi te koje funkcije smije imati. 

Mi smo s te strane zadovoljni. Neki bi doduše željeli postati vlasnici planinarskih domova, međutim nisam siguran jesu li su svjesni da je vlasništvo velika obveza. Nama je drago da je utvrđeno da je država vlasnik tih četrdesetak domova. A oni koji će njima upravljati, bilo Ministarstvo državne imovine ili Javne ustanove u nacionalnim parkovima prirode upravljat će na način da će neke od ideja korisnika tih domova morati uzeti u obzir. Nadam se da će se sad situacija ipak popraviti. 

Zagovaratelj ste investicijske obnove planinarskih domova. Što bi ona uključivala? 

Berljak: To nam je baš drago da je to ušlo u Zakon. Dakle, ostao je dogovor da će dosadašnji korisnici domova i dalje voditi tekuće održavanje kao što smo radili i do sada. Međutim, u Zakonu piše da će ih vlasnik morati investicijski održavati. Već postoji popis domova koji će se financirati iz Nacionalnog programa otpornosti. 

Sad crno na bijelo piše da država te domove mora investicijski održavati i za njih plaćati osiguranje. Mi smo plaćali osiguranje godinama za državnu imovinu. Ali država nije previše ni znala da ima tu obvezu, a sad kad se upoznala s tim konačno se zna tko pije, a tko plaća. Mislim da će biti odlično kad se ti domovi urede i kad im se poveća standard, planinari to svakako ne bi mogli samostalno odraditi. 

Kako je to uređeno u alpskim državama? 

Berljak: Mi uvijek navodimo primjer Slovenije u kojoj je devedesetih napravljena poštena pretvorba u mnogočemu, a isto tako i planinarskim domovima. Oni koji su prije koristili planinarske domove na državnoj zemlji, dobili su ih u 90-postotno vlasništvo. Ostatak od 10 posto vlasništva išao je na njihov planinarski savez kako se domovi ne bi mogli prenamijeniti u neku drugu svrhu. 

Kako bi trebao izgledati moderan planinarski dom? 

Berljak: Uh, to je mač s dvije oštrice. Domovi se grade na frekventnim mjestima koja su zanimljiva izletnicima. Eh sad, ako je mjesto frekventno, dom treba imati veliki kapacitet. Međutim kad je kapacitet velik, imate energetski i vodoopskrbni problem.  

Moderan planinarski dom trebao bi biti energetski samoodrživ, imati solarne panele jer je s drugim gorivima tu količinu energije teško postići. Danas je problem i s klimatskim promjenama da jednostavno u područjima gdje ima puno planinarskih domova nema dovoljno vode. Tako da je zahtjevno napraviti potpuno moderan planinarski dom jer treba uvažiti i uvjete zaštite prirode. 

U Europi ima oko 2,5 tisuće planinarskih domova, međutim njih jedva 20 posto su samoodrživi. Što zbog energetskih i ekoloških razloga, a što zbog financijskih. Planinarski domovi imaju kratku sezonu, kad je loše vrijeme nema posjetitelja. Tada domovi znaju zjapiti prazni danima i tjednima. S druge strane, ponekad je potražnja za njima tolika da je nemoguće namiriti sve uvjete. Drugim riječima, govorimo o djelatnosti koja nema puno veze s komercijalom. Ona se može održati jedino uz pomoć države ili nekog drugog te uz volonterski rad. 

O planinarskom turizmu pisali ste u svom diplomskom radu. Kako Hrvatska stoji po pitanju planinarskog turizma? 

Berljak: Da, to mi je bio diplomski na Ekonomskom fakultetu iz kolegija Ekonomija turizma. Već tada, prije gotovo pedeset godina su mi se profesori čudili zašto se primam te teme. Tada nije bilo dostupnih podataka na temu planinarskog turizma, međutim ja sam ih ipak nekako uspio skupiti. Onda sam napisao nešto što je očito i danas vrlo atraktivno. Hrvatska (op.a) je jedinstvena zemlja u kojoj je moguće povezati planinsko zaleđe i more. Toplo more. Ima u svijetu puno mjesta gdje su planine uz more, no tu govorimo o Aljasci, Kanadi, Patagoniji, dakle mjestima s hladnim morima. 

Ovdje kod nas je to dobra kombinacija, ali ne na način na koji se planinski turizam gradi. Sve se odvija ljeti i malo toga izvan ljetne sezone. Bilo bi pametnije planinariti kad nisu velike vrućine, nego da se tada zadrže uz more, a da se planinama penju izvan sezone. Najviše nesreća i planinskih potraga događa se upravo ljeti. Neki koraci su se napravili po tom pitanju, ali i dalje mislim da je planinarski turizam u Hrvatskoj nedovoljno dobro planiran i iskorišten. 

Znači ima još puno prostora za napredak. 

Berljak: Jasno. Evo, 48 godina od moje diplome je nešto u tom smjeru napravljeno. Danas su i uvjeti drugačiji. U doba moje diplome te uvjete se nije ozbiljno uzimalo u obzir, ali danas bi ipak trebalo. 

Pogledajte cijelu emisiju Koordinacija i pretplatite se na YouTube kanal kako ne biste propustili najzanimljivije i najaktualnije vijesti iz građevinskog svijeta. 

VIDEO

 

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
VIDEO

Samo uz LIDL Plus aplikaciju ostvarite ekskluzivan popust na Oranž digitalnu pretplatu!
24 ORANŽ

Samo uz LIDL Plus aplikaciju ostvarite ekskluzivan popust na Oranž digitalnu pretplatu!

24 Oranž unutar Lidl Plus aplikacije! Skinite aplikaciju, prijavite se i uživajte u popustima i pogodnostima Lidl Plus korisnika. Dodatno, kao Lidl Plus korisnik možete kupiti 24 Oranž po ekskluzivnoj cijeni i dobiti Lidl vaučer od 15 € i brojne druge kupone i popuste.

Jednostavno – dobra stolarija. Zatražite ponudu!
PROMO

Jednostavno – dobra stolarija. Zatražite ponudu!

Najbolja i najkvalitetnija PVC i ALU proizvedena u Hrvatskoj dostupna je svakome. Utoplite svoj dom, osvježite ga novom stolarijom i najvažnije – smanjite režijske troškove.
Heineken® nazdravlja pravim hardcore navijačima – nisu oni koji vam prvo padnu na pamet
PROMO

Heineken® nazdravlja pravim hardcore navijačima – nisu oni koji vam prvo padnu na pamet

Cilj kampanje je potaknuti na razmišljanje o negativnim stereotipima vezanim uz one najstrastvenije navijače i na taj način nogomet učiniti uključivijim sportom za sve