Novac na osobnim mirovinskim računima vaše je vlasništvo i nasljedna imovina?

Prilikom svake isplate plaće svojim zaposlenicima, uz 15 posto mirovinskog doprinosa u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, poslodavac uplaćuje i pet posto doprinosa u obvezne mirovinske fondove, odnosno u drugi stup. Dakle, uplaćuje ukupno 20 posto mirovinskog doprinosa. Novac uplaćen za mirovinske doprinose trebao bi biti jamac sigurnosti budućih mirovina. No, velika je razlika između doprinosa uplaćenog u HZMO i doprinosa koji završi u obveznim mirovinskim fondovima.

Budući da HZMO posluje na principu međugeneracijske solidarnosti, 15 posto uplaćenog doprinosa zapravo se odmah koristi za isplatu mirovina sadašnjim umirovljenicima. Drugim riječima, taj se novac odmah potroši. Novac od doprinosa iz mjeseca u mjesec dolazi i odmah odlazi. Uplaćeni doprinosi, štoviše, nisu dovoljni ni za isplatu svih mirovina pa država iz proračuna 'pokriva' razliku. Taj manjak za isplatu mirovina godišnje iznosi približno 17 milijardi kuna.

Pet posto doprinosa koji se paralelno uplaćuje obveznim mirovinskim fondovima ne troši se za isplatu tekućih mirovina već ostaje na osobnom mirovinskom računu svakog člana. Od trenutka uplate, to je osobno imovina svakog člana, njegovo vlasništvo i njegova nasljedna imovina. Zaposleni građani, članovi fondova, od osnivanja drugog stupa do sredine 2019. uplatili su 76.4 milijarde kuna doprinosa*, prema mjesečnom izvješću Hanfe za lipanj.

Drugi stup osnovan je 2002., kada je pokrenuta mirovinska reforma s ciljem da se građanima omogući osobna mirovinska štednja za starost. U drugom stupu djeluju četiri obvezna mirovinska fonda (OMF) koja danas imaju ukupno više od milijun i 940 tisuća članova, prema godišnjem izvješću Hanfe za 2018. Riječ je o AZ, Erste Plavi, PBZ Croatia osiguranje i Raiffeisen mirovinskom fondu. 
Da je riječ o njihovoj osobnoj imovini, članovi fondova mogu se uvjeriti pregledom svog mirovinskog računa. Naime, u svakom trenutku svaki član može zatražiti od svog fonda podatak koliko mu je novca uplaćeno do sada, koliko ima na svom računu. Osim toga, može vidjeti uplaćuje li mu poslodavac redovito pet posto mirovinskog doprinosa za drugi stup. Kako je riječ o osobnoj mirovinskoj štednji, redovitost uplata treba kontrolirati.   

Iako je uplata pet posto mirovinskog doprinosa za drugi mirovinski stup obveza svih poslodavaca prema svojim zaposlenicima, značajnom broju članova obveznih mirovinskih fondova u posljednje dvije godine nije uplaćen taj doprinos. Prema službenim podacima, tijekom 2017. i 2018. približno 20 posto članova mirovinskih fondova nije imalo uplate na svoj mirovinski račun. Razlozi su uglavnom ti što članovi kojima nije uplaćivan doprinos nisu redovito primali plaću za svoj rad, radili su preko ugovora o djelu ili su radili preko student servisa.

Valja znati, međutim, da se osobna mirovinska štednja ne može podići s računa kao novac iz banke iako je ona osobno i trajno vlasništvo svakog člana. Mirovinska štednja u drugom stupu predviđena je za isplatu kada član fonda stekne zakonom predviđene uvjete za mirovinu. Znači, taj se novac može koristiti isključivo za isplatu mirovine jer jedino na taj način ispunjava smisao osobne mirovinske štednje. Kako bi sredstva na mirovinskom računu bila sigurna do trenutka odlaska člana u mirovinu i mogla se koristiti za isplatu mirovine, zakonom su zaštićena od ovrhe, od stečaja ili likvidacije i ne ulaze u stečajnu masu osiguranika ili depozitne banke. 

Od ove godine, izmjenom mirovinskih zakona, omogućeno je i jednokratno korištenje osobne mirovinske štednje, dakle član fonda može zatražiti isplatu dijela novca ušteđenog na svom računu. Jednokratna isplata dijela mirovine može iznositi najviše 15 posto iznosa na računu člana fonda. Jednokratna isplata moguća je u slučaju da korisnik mirovine ima osnovnu mirovinu iz prvog stupa maksimalno 15 posto iznad najniže mirovine. A zadovoljava li taj uvjet, vidjet će čim od REGOS-a dobije informativni izračun. Član koji odluči zatražiti jednokratnu isplatu dijela mirovine, dobit će je uz prvu isplatu redovne mirovine. Jednokratna isplata ne može se tražiti ni dobiti prije odlaska u mirovinu, niti nakon nekog vremena provedenog u mirovini. Valja znati i to da će se u slučaju jednokratne isplate - spomenutih 15 posto - mirovina iz drugog stupa izračunavati prema preostalom iznosu mirovinske štednje, odnosno da će se umanjiti za taj iznos.

• Kako naslijediti novac na osobnom mirovinskom računu?
Ako se o novcu na osobnom mirovinskom računu govori kao o neotuđivoj imovini, logično se nameće i pitanje – je li osobna mirovinska štednja onda i nasljedna? Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ako član fonda umre prije nego ostvari pravo na mirovinu, novac na njegovom računu postaje nasljedstvo ako članovi obitelji nemaju pravo na obiteljsku mirovinu. U takvoj situaciji, nasljednici (obitelj) moraju podnijeti zahtjev za isplatu nasljedstva u Središnjem registru osiguranika (REGOS). REGOS je državna ustanova zadužena za vođenje evidencije o broju i stanju osobnih mirovinskih računa u obveznim fondovima. Obvezni mirovinski fond, naime, ne isplaćuje direktno naslijeđeni novac, nego ga uplaćuje na prijelazni račun REGOS-a s kojega se onda isplaćuje nasljednicima. Ako članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu – onda se sredstva ne nasljeđuju.