Obiteljsko poduzetništvo je temelj otpornosti hrvatskog gospodarstva

Intervju s Dankom Bačelićem uoči konferencije Udruge Glas poduzetnika

Organizator je Udruga Glas poduzetnika (UGP), a cilj je otvoriti dijalog o ulozi obiteljskih tvrtki kao ključnom, a često zanemarenom dijelu hrvatskog gospodarstva.

Jedan od glavnih inicijatora konferencije je Danko Bačelić, poduzetnik, volonter i obiteljski čovjek koji već više od tri desetljeća vodi uspješnu tvrtku u Zagrebu.

Danko, za početak – tko ste Vi izvan poslovne titule?

Moje ime je Danko Bačelić. Poduzetnik sam, volonter i obiteljski čovjek. Već godinama radim među ljudima, slušam njihove priče i probleme, pa onda kroz udrugu tražim konkretna rješenja. Smatram da smo došli do točke u kojoj više nije dovoljno samo poslovati – moramo šire gledati na život i aktivno sudjelovati u izgradnji boljeg društva.
Poduzetništvo je motor razvoja, a obiteljsko poduzetništvo kičma zdrave ekonomije i zajednice.

Kako je počela Vaša poduzetnička priča?

Tvrtku Bačelić osnovao sam prije 33 godine s idejom da stvorim poslovanje koje će trajati – kao izvor prihoda, ali i mjesto gdje se gradi znanje, povjerenje i vrijednosti.
Danas smo prava, stabilna i perspektivna obiteljska tvrtka: supruga Kata i ja još smo aktivni, ali vodstvo sve više preuzimaju naša djeca. Naša kći Ivona vodi financije i marketing, Tea ljudske resurse i kontroling, a sin Luka sa timom razvija komercijalni sektor.
Nama je važno da ono što smo gradili prenesemo kao obiteljsko blago na našu djecu – s istim vrijednostima, ali i svježim znanjem.

Po čemu se obiteljske firme razlikuju od ostalih?

Obiteljske firme imaju ono što korporacije često nemaju: razvijen osjećaj i brigu za ljude, zajednicu i dugoročno razmišljanje. Ne vodimo se samo prihodima – već sigurnošću i zadovoljstvu zaposlenika, dobrobiti obitelji i održivošću poslovanja.
Druga važna stvar je osobna odgovornost i obiteljski integritet. Kod nas obiteljski ugled stoji iza svakog proizvoda ili usluge. Ljudi znaju da iza imena stoji konkretna obitelj, što gradi duboko povjerenje.
Treće, obiteljske tvrtke su iznimno fleksibilne. Brzo donosimo odluke, lako se prilagođavamo tržišnim promjenama. U kriznim vremenima upravo ta brzina i zajedništvo mogu biti presudni.

Kakva je stvarna snaga obiteljskih tvrtki u Hrvatskoj?

Prema dostupnim podacima, više od 60% hrvatskog privatnog sektora čine obiteljske tvrtke. One zapošljavaju, investiraju i ostaju na svojim prostorima u domovini – ne sele pogone čim naiđu na prvu prepreku.
Financijski su stabilnije i često bolje prebrode krize jer se temelje na integritetu i stvarnim odnosima, a ne isključivo na brojkama.
Problem je što o njima rijetko razmišljamo strateški i dugoročno. Nedostaje institucionalna podrška, registar i podaci o obiteljskim tvrtkama ,edukacija o prijenosu poslovanja i svijest o njihovoj ulozi u dugoročnom razvoju zemlje.

Zato organizirate ovu konferenciju?

Tako je. Konferencija „Snaga obiteljskih tvrtki – prilike i izazovi“ bit će drugi veliki korak prema sustavnom pristupu obiteljskom poduzetništvu. Održat će se 15. svibnja u Zagrebu, na Međunarodni dan obitelji u organizaciji Udruge Glas poduzetnika.
Sudjelovat će uspješni obiteljski poduzetnici, saborski zastupnici, bankari, analitičari, profesori i znanstvenici. Govorit ćemo o podršci institucija, prijenosu vlasništva, inovacijama, edukaciji, ali i o konkretnim zakonskim i tržišnim preprekama s kojima se susrećemo.
Ono što me osobno posebno veseli je da ćemo čuti autentične priče – bez uljepšavanja, iz prve ruke. Upravo u toj iskrenosti i dijeljenju iskustava leži najveća vrijednost ove konferencije.

Na skupu ćemo po prvi puta dodijeliti i nagrade za najbolje hrvatske obiteljske poduzetnike. Odabrat ćemo najbolje u pet kategorija: Najinovativniji poduzetnik, Održivo poslovanje i doprinos zajednici, Mlada nada – poduzetnik do 35 godina, Žena obiteljska poduzetnica i Tradicija i naslijeđe.

Kakve prednosti obiteljske firme imaju u odnosu na velike sustave?

Obiteljske firme su stabilnije u krizama, fleksibilnije u odlučivanju i jače povezane sa zajednicom. Njihova snaga nije samo u profitu, nego i u odgovornosti prema ljudima i prostoru u kojem djeluju.
Za razliku od velikih korporacija koje odluke donose na dalekim upravnim odborima, ovdje odluke nastaju brzo – često uz obiteljski stol.

Možete li spomenuti primjere uspješnih obiteljskih tvrtki u svijetu?

Naravno. Robert Bosch GmbH iz Njemačke je jedan od najboljih primjera uspješne integracije obiteljskih vrijednosti i društveno odgovornog poslovanja. Iako većinski vlasnički udio danas drži Zaklada Bosch, obitelj Bosch i dalje aktivno sudjeluje u upravljanju tvrtkom. Bosch je danas globalni lider u inženjerskim i tehnološkim rješenjima, a zadržao je vrijednosti društvene odgovornosti koje je zacrtao još osnivač Robert Bosch.

Dodao bih i primjer obitelji Murjahn iz Njemačke, koja je razvila DAW SE grupaciju. Njihova strategija temelji se na povezivanju inovacija, održivosti i poštovanja tradicije, što im omogućuje uspjeh čak i u izrazito konkurentnom globalnom okruženju.

Caparol, brend dio te uspješne obiteljske grupacije DAW SE, i izvanredan primjer. Krenuli su s malom inovacijom žbuke u 19. stoljeću, a danas posluju u više od 40 zemalja svijeta, s više od 5.600 zaposlenih. Njihov primjer pokazuje koliko inovacija i obiteljsko vodstvo mogu izgraditi globalnu marku.

Tvrtka Mapei, osnovana 1937. godine u Italiji, još je jedan primjer. Treća generacija obitelji Squinzi i danas vodi tvrtku koja ima 93 proizvodna pogona u 36 zemalja. Zadržali su sve ključne obiteljske vrijednosti dok su se istovremeno prilagodili globalnom tržištu.

U Njemačkoj više od 90% tvrtki čine obiteljske firme (tzv. Mittelstand). Njihova otpornost očituje u krizama, kontinuirano ulaganje u ljude i tehnologije, te snažno povezivanje s lokalnim zajednicama postali su uzor uspješnosti mnogima u svijetu.

Te firme nisu samo ekonomski uspješne – one promiču odgovornost, održivost i dugoročnu viziju. One ne prebacuju proizvodnju u zemlje s najnižim troškovima, ne otpuštaju masovno čim dođe kriza. One čvrsto stoje iza svojih ljudi i zajednice.

Možemo li i u Hrvatskoj razviti takav model?

Apsolutno možemo. Imamo poduzetne i sposobne ljude, imamo znanje i njegujemo dugoročne vrijednosti. Ono što nedostaje je sustavna podrška, strateško povezivanje i zajednički nastup i sinergija sa institucijama. Zato i radimo ovakve konferencije – da obiteljsko poduzetništvo postane dio nacionalne strategije, a ne samo lijepa priča na konferencijama.

Za kraj – što želite poručiti čitateljima, kolegama poduzetnicima i institucijama?

Vjerujem da je obitelj vrelo radosti i života koje uz obiteljske tvrtke čine zdrave temelje društva i zajednice. Vjerujem u poduzetnike koji svojom energijom pokreću i stvaraju dugoročne vrijednosti i odnose se s poštovanjem prema ljudima i prirodi. Vjerujem da naša administracija može biti dugoročno poduzetnicima saveznik, a ne prepreka.
Vjerujem da etičnost, znanje i upornost čine razliku.
Ako i vi dijelite te vrijednosti, vidimo se 15. svibnja na konferenciji. Jer budućnost naše ekonomije i gospodarstva leži upravo u ljudima koji ne grade samo biznis – nego i povjerenje, odnose među ljudima i zajednicu.