INA i PPD kutinsku Petrokemiju spasili od stečaja i propasti

Iako je profit uglavnom glavni cilj svakog poslovanja, mnoge kompanije visoko na listi prioriteta imaju i transparentnost, i to ne samo prema svojim zaposlenicima - za koje je u više istraživanja dokazano da im je to glavni faktor u određivanju sreće na radnom mjestu - nego i prema široj javnosti, koja, između ostalog, uključuje i kupce. Prema nekim studijama, nevjerojatna 94% kupaca rangira transparentnost kao najveći faktor lojalnosti marki. Uz to, navodi Forbes, tvrtke koje sastavljaju kodekse vrijednosti i navode ih u tromjesečnim ili godišnjim izvješćima u prosjeku su uspješnije od onih koje to ne čine. 

Upravo je značenje transparentnosti prepoznala i europska naftna kompanija te jedan od najvećih poslovnih sustava u državi, INA, objavivši tako prošli tjedan poslovne podatke o svoja tri različita poslovna projekta, koji su se, prema njihovim izvještajima, pokazali iznimno uspješnima - i za nju i za hrvatsko gospodarstvo. 

Petrokemija mijenja vlasnika

Preuzimanjem većinskog udjela od strane Terra mineralnih gnojiva, odnosno partnerskog društva tvrtki INA i PPD, kutinska je Petrokemija iz poslovanja s 500 milijuna kuna gubitaka od prije četiri godine došla do sadašnjeg vođenja biznisa s dobiti.

Naime, 2018. godine obavljena je dokapitalizacija spašene kompanije u iznosu od 300 milijuna kuna, od kojih su obje tvrtke ulagačice uplatile po 150 milijuna. To je za Petrokemiju bilo spasonosno rješenje jer je time izbjegla stečaj te počela razdoblje stabilizacije i oporavka. Novi su vlasnici kompaniju restrukturirali i optimizirali poslovne procese, izmijenjen je model poslovanja, provedeno je organizacijsko, poslovno i financijsko restrukturiranje. Država ove prijeko potrebne promjene, kao raniji većinski vlasnik, nije mogla provesti, a INA i PPD u tome su uspjeli, i još k tome nisu isplaćivali dividendu nego je sav novac vraćen u kompaniju s ciljem daljnjeg razvoja i održavanja zaposlenosti.

Iako je ovaj projekt za Inu završio, on se ustvari sad našao na novom početku. Naime, potpisivanjem Ugovora o kupoprodaji s turskom grupacijom Yildirim počeo je proces promjene vlasništva tvrtke Terra mineralna gnojiva, koja ima 54,52 posto udjela u jedinoj hrvatskoj tvornici mineralnih gnojiva. Transakcija će se zaključiti kad je regulatorna tijela odobre, ali u biti je riječ o završetku jedne uspješne poslovne priče.

Modernizacija Rafinerije nafte Rijeka

Sljedeći Inin projekt koji će uskoro ući u novu fazu razvoja je modernizacija Rafinerije nafte Rijeka. U vrijednosti od četiri milijarde kuna, ovo je do sada najveća industrijska investicija u Hrvatskoj te ujedno najveće Inino ulaganje. 

Riječ je o kombinaciji brownfield i greenfield investicije kojom će Rafinerija nafte Rijeka postati moderna europska rafinerija prema kriterijima iskoristivosti sirove nafte i profitabilnosti. Rad Rafinerije zasad je privremeno obustavljen, točnije do početka travnja iduće godine, ali iz Ine tvrde kako čine sve da bi osigurali dovoljnu opskrbu tržišta derivatima iz mediteranskih izvora, objašnjavajući kako je zimsko razdoblje odabrano za modernizaciju jer je potražnja manja nego tijekom turističke sezone. Nakon gašenja sisačke, Rafinerija nafte Rijeka jedino je preostalo rafinerijsko postrojenje u Hrvatskoj te je i zbog toga od iznimnog značenja za naše tržište.

Iz Ine su rekli da će, kad završe navedeni projekt, kapacitet rafinerije biti povećan na 4,5 milijuna tona sirove nafte godišnje, što će pokrivati kompletne potrebe za benzinom na hrvatskom te dijelu tržišta Slovenije i BiH te od 75 do 80%  potreba hrvatskog tržišta za dizelskim gorivom.

Do devet novih platformi?

INA je objavila i nove informacije o istraživanju i proizvodnji prirodnog plina na Jadranu. Naime, njihove nove aktivnosti, koje su pokrenuli još 2019. godine kroz razradni program sjeverni Jadran, rezultirat će s potencijalno devet novih platformi.

Ovo je velika vijest, i to ne samo za Inu nego i za Hrvatsku jer bi se novim platformama mogao usporiti pad proizvodnje domaćeg plina, koji je u dosadašnjim uvjetima bio neminovan zbog starenja postojećih polja. Naime, maksimalna proizvodnja plina na kopnu dosegnuta je još 90-ih godina prošlog stoljeća, a na moru 2010. godine, te se od tada bilježi pad proizvodnje. Otkrivanje novih jadranskih plinskih polja ima veliku važnost u neovisnosti hrvatskog energetskog sustava. INA bi nakon puštanja u rad novih bušotina potencijalno domaćom proizvodnjom plina na moru i kopnu, umjesto sadašnjih oko 25%, zadovoljavala oko 40% potreba hrvatskog tržišta za plinom. Ovaj projekt također je financijski značajan, s investicijom u razini od oko 1,5 milijardi kuna.

Ovakvi uspješni projekti svjedoče o važnosti strateškoga i odgovornoga upravljanja resursima, u cilju razvoja domaćega gospodarstva.