Promo sadržaj

Komentari 0

Ovi simptomi COVIDa-19 mogu biti i pokazatelji ozbiljnih bolesti - ne odgađajte preglede!

Ovi simptomi COVIDa-19 mogu biti i pokazatelji ozbiljnih bolesti - ne odgađajte preglede!

U pandemiji koronavirusa mnogi su preskočili sistematske preglede što dodatno smanjuje broj otkrivenih hematoloških bolesti

Simptomi zaraze virusom SARS-CoV-2 uključuju povećanu temperaturu, suh kašalj, bolove u prsima i mišićima te dugotrajan umor. No, što kada ove simptome osjećate, a niste oboljeli od koronavirusa? Od zloćudnog raka krvi u Hrvatskoj boluje otprilike 1000 ljudi, a u skupinu zloćudnih hematoloških bolesti pripadaju još mijelom i limfom. Budući da njihovi simptomi često dugo prolaze nezapaženo i uglavnom se otkrivaju ili slučajno ili kada su bolesti već uznapredovale, stručnjaci iz Hrvatskog društva za hematologiju pri Hrvatskom liječničkom zboru upozoravaju na negativan utjecaj koronavirusa na još neotkrivene hematološke pacijente.

Zbog pandemije koronavirusa mnogi se sistematski pregledi nisu održali, a ljudi svoje primjetne simptome češće ignoriraju zbog  straha od zaraze. Hematolozi diljem Hrvatske upozoravaju na opasnost takve prakse te apeliraju da se u slučaju bilo kakvih promjena i usprkos pandemiji važno javiti svojim liječnicima opće prakse. Jednostavan krvni test može značiti razliku između života i smrti jer, ako se pravovremeno provede, terapija može preduhitriti nekontrolirano širenje zloćudnih hematoloških bolesti.

Bolest krvi može zadesiti svakoga

Ne postoje predispozicije za hematološke bolesti, poput prosječne dobi oboljenja ili stila života. Jedna od najpoznatijih je leukemija, rak koštane srži, a dijeli se i razlikuje prema tipu stanica krvotvornog sustava koje su zahvaćene i po brzini razmnožavanja stanica. Akutnu leukemiju karakterizira rast vrlo nezrelih krvnih zrnca ili nedovoljno zdravih stanica. Njezina podvrsta, mijelodisplastični sindrom, stanje je u kojem koštana srž ne funkcionira normalno i zbog toga ne proizvodi dovoljno zrelih krvnih zrnca – bijele i crvene krvne stanice te krvne pločice trombocita. Neki se slučajevi ovog sindroma vremenom mogu razviti u akutnu mijeloičnu leukemiju. Kronična leukemija odnosi se na prevelik rast zrelih krvnih zrnaca, a osobe s kroničnom leukemijom obično imaju dovoljno zrelih krvnih zrnca za sprječavanje ozbiljnog krvarenja i infekcije.Pojednostavljeno, kod leukemije se krv pretvara u vodu. Ova bolest, kao i ostale hematološke bolesti, može se uspješno izliječiti ako se otkrije na vrijeme, prvo vađenjem krvi, a onda i pregledom kod specijalista hematologa.

Kako Vi možete pomoći oboljelima od zloćudnih bolesti krvi

Kod leukemije i mnogih malignih hematoloških bolesti, jedna od mogućnosti liječenja je transplantacija krvotvornih matičnih stanica.  Obično su darivatelji brat ili sestra, no samo 30 % oboljelih ima tu mogućnost u svojoj obitelji. Ako se u obitelji ne nađe prikladan darivatelj, on se dalje traži u registru nesrodnih dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica. Presađivanje matičnih stanica najčešće se radi kod akutne mijeloične i limfoblastične leukemije te Non-Hodgkinovih limfoma. To je jedini je način da se postigne trajna remisija, no ona je najdjelotvornija ako se učini u kroničnoj fazi kada je bolest stabilna.

Donirajući krvotvorne matične stanice ili koštanu srž, možete i sami pomoći osobama koje boluju od raznih vrsta raka krvi. Iako se darivateljem koštane srži ili perifernih matičnih stanica može biti više puta, najčešće se koštana srž ili periferne matične stanice uzimaju samo jednom. Važno je napomenuti da krvne grupa darivatelja i primatelja ne moraju biti identične, stoga različite krvne grupe nisu prepreka za uspješnu transplantaciju.

Jednom dozom donirane krvi mogu se spasiti tri života

Bolnice su u pandemiji pod stalnim pritiskom, a takav pritisak zahtijeva i stalne količine krvi potrebne za operacije, liječenje bolesnika i transfuzije. Čovjek prosječno ima 4,5 do 6 litara krvi, a jednom dozom krvi mogu se spasiti tri života. Svaki darivatelj dobrog općeg zdravstvenog stanja u dobi od 18 do 65 godina smije dati krv do četiri puta godišnje, s razmakom od tri mjeseca, dok darivateljice smiju dati krv tri puta godišnje, s razmakom od četiri mjeseca. Količina koja se daruje je 450 ml.

Pri darivanju krvi dobivate uvid i u svoje zdravstveno stanje. Provjerava se hemoglobin, odnosno željezo u krvi, mjeri tlak te provjerava rad srca i tjelesna težina. Pretragama u laboratoriju potvrđuje se krvna grupa i testiraju se biljezi krvi prenosivih zaraznih bolesti poput hepatitisa B, hepatitisa C, AIDS-a i sifilisa. Sedam je transfuzijskih Ustanova u RH  koji se bave prikupljanjem, obradom i proizvodnjom krvnih pripravaka, a to su Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu, Zavod za transfuziju KBC Split, Zavod za transfuziju KBC Osijek, Zavod za transfuziju KBC Rijeka, Odjel za transfuziju OB Varaždin, Odjel za transfuziju OB Dubrovnik te Odjel za transfuziju OB Zadar. Osim bolničkih sustava, česte su akcije dobrovoljnog darivanja koje organiziraju humanitarne udruge poput Crvenog križa, stoga vas i ovim putem pozivamo da se odazovete nekoj od organiziranih akcija u svojoj blizini.

Hrvatsko društvo za hematologiju educira građane

Liječnici hematolozi, od kojih su mnogi članovi Hrvatskog društva za hematologiju pri Hrvatskom liječničkom zboru, prvi su saveznici u borbi protiv bolesti krvi. Društvo nastoji potaknuti i educirati građane o važnosti redovitih pregleda, pravovremenoj dijagnozi i liječenju hematoloških bolesti te jednome od najvećih uzročnika smrtnosti u svijetu - raku krvi. U promicanju vrijednosti i zadaća Društva okupljeni su liječnici iz svih dijelova Hrvatske, kao i voditelji i voditeljice hematoloških odjela u svim većim bolnicama koji potiču suradnju s drugim društvima i sekcijama koji su od interesa za hematološku struku. Tako prisno surađuju i s Hrvatskom kooperativnom grupom za hematološke bolesti – KroHem, nevladinom znanstveno-strukovnom udrugom koja okuplja stručnjake iz područja hematologije iz zemlje i svijeta.