Pomoću AI asistenta otkrijte vrijednosti namirnica i pronađite najbolje kombinacije

Podravka, jedna od vodećih hrvatskih multinacionalnih kompanija, prva je u industriji u regiji lansirala inovativan digitalni proizvod vođen umjetnom inteligencijom (AI), temeljen na naprednoj LLM tehnologiji na takozvanom modelu GPT-3.5 Turbo OpenAI. 

Riječ je o SuperfoodChef-AI by Coolinarika, osobnom AI asistentu za nutritivno uravnoteženu prehranu razvijenom kako bi se integracijom GPT tehnologije stvorilo još bolje korisničko iskustvo na najvećoj regionalnoj kulinarskoj platformi - Coolinarici. Osim na web stranici, SuperfoodChef-AI prisutan je i na Coolinarika mobilnoj aplikaciji dostupnoj na Google Playu ili Apple Storeu. Prvi hrvatski AI asistent u kuhinji nastao je u partnerstvu Podravke i vodeće regionalne IT kompanije Infobip te međunarodne digitalne agencije C3 Croatia – 01 Content & Technology, a trenutno se nalazi u beta fazi razvoja, odnosno još je u razvoju i nadograđuje se. A već je u prvim danima korištenja izazvao veliki interes korisnika koji su u samo nekoliko dana razmijenili gotovo 60 tisuća poruka sa SuperfoodChef-AI by Coolinarika! 

Podravka je tako ušla među vodeće brendove u svijetu koji su integrirali generativnu AI tehnologiju na svojim digitalnim kanalima. SuperfoodChef-AI dizajniran je kako bi na jednostavan i zanimljiv način, kroz korisnicima zanimljivu konverzaciju, pokazao važnost raznovrsne i nutritivno bogate prehrane. AI vodič korisnicima pomaže kulinarskim i nutricionističkim savjetima i preporukama ukusnih i zdravih recepata, s naglaskom na tzv. superfood namirnice. Tako će vam, primjerice, odgovoriti na pitanja o nutritivnoj vrijednosti graha i borovnica ili pak predložiti recept bogat proteinima. 

U sklopu ovog projekta jedna od vodećih nutricionistica Sandra Krstev Barać detaljno analizira vrijednosti  top namirnica za koje je poželjno da se redovito nađu na vašem stolu, a zajedno sa SuperfoodChef-AI by Coolinarika donosi brze savjete i preporuke za jednostavne i kvalitetne superfood recepte! 

U razgovoru sa SuperfoodChef-AI by Coolinarika možete pronaći još puno relevantnih informacija te 80 namirnica i 400 recepata. 

Češnjak 

Prepoznatljiv po oštrom mirisu i ljutkastim aromama gotovo nema jela kojemu češnjak ne može „udahnuti život“. No, osim gastronomske priče, zanimljiva je i ona zdravstvena, a češnjak bilježi sve više znanstvenih potvrda svoje blagotvornosti.  

Sama ljekovita svojstva češnjaka poznata su od davnina. Još su stari Egipćani smatrali kako povećava izdržljivost i snagu robova koji su gradili piramide, a starorimski pisac Plinije opisao ga je kao lijek za desetke zdravstvenih tegoba. I današnja moderna znanost potvrđuje iznimne moći te namirnice. 

Gledamo li energetski i nutritivni sastav, 100 g češnjaka osigurava 149 kcal, većinom iz ugljikohidrata kojih sadrži 33,1 g dok će proteina biti oko 6,4g  i vrlo malo masti, tek 0.5 g na 100 g namirnice. Bogat je izvor minerala mangana, ali osigurat će u značajnim količinama i vitamin C,  B6, selen, kalcij, fosfor i bakar. No, najveća vrijednost leži u sadržaju sumpornih spojeva koji pridonose njegovoj ljekovitosti.  

Tu se konkretno misli na fitonutrijent alicin koji daje češnjaku specifičan miris, ali je i razlog zašto posjeduje snažno antibakterijsko i antivirusno djelovanje. Zato češnjaku često tepaju kao prirodnom antimikrobijalnom agensu. Svakako je koristan u jačanju imuniteta, no snažno djelovanje potvrđeno je i u obrani od respiratornih bolesti. 

Češnjak nema samo povoljan učinak na imunitet, već i na zdravlje srca i krvnih žila. Tako je dobro dokumentirano kako redovita konzumacija češnjaka može smanjiti krvni tlak, ali i povoljno utjecati na lipide u krvi (sniziti trigliceride i LDL kolesterol i povisiti HDL kolesterol) te potaknuti procese kojima organizam razbija krvne ugruške.  

Pripisuje mu se i zaštitni učinak od zloćudnih bolesti (rak debelog crijeva), no i općenito snažno protuupalno djelovanje koje može biti od koristi kod upalnih procesa kakve primjerice viđamo kod osteoartritisa.  

Kako biste iskoristili sve blagodati češnjaka važno ga je nasjeckati, samljeti ili protisnuti kroz prešu. Na taj se način povećava koncentracija blagotvornog sumpornog spoja alicina. Zanimljivo, što sitnije režemo češnjak to je koncentracija alicina veća! 

Brzi savjet:  Najveću ljekovitost pružit će nam češnjak kojeg konzumiramo sirovog i sitno nasjeckanog. No, ako teško probavljate sirovi češnjak, a želite svom tijelu osigurati blagodati koje može pružiti tada je najbolje nasjeckati ga, pustiti da odstoji 5-10 minuta i tek tada kratko pripremiti na niskoj ili srednjoj temperaturi i to ne dulje od 15-ak minuta. Na ovaj način će češnjak očuvati svoju nutritivnu vrijednost, ali i sadržaj alicina zaslužnog za njegovu ljekovitost.  

Preporuka SuperfoodChef-AI by Coolinarika: Burger od slanutka na roštilju  

Lanene sjemenke 

Svaka vrsta sjemenki donosi svoje pogodnosti, no kada je riječ o ženskom zdravlju, biramo sjemenke lana. 

Iako su u ljudskoj upotrebi već tisućama godina, smatra se kako je za popularizaciju ovih moćnih sjemenki zaslužan poznati francuski vladar Karlo Veliki koji je donio zakon kojim je naredio da se lan mora proizvoditi, ali i konzumirati. Rezultat je to njegove oduševljenosti svestranošću ovih sjemenki. Osim u kulinarske svrhe, korištene su za izradu lanene tkanine,  a pripisivala su im se i ljekovita svojstva.  

100 g lanenih sjemenki osigurat će 534 kcal većinom iz masti, no prvenstveno je riječ o esencijalnoj alfa-linolenskoj kiselini iz skupine moćnih omega-3 masnih kiselina.  Osim već dobro poznatih učinaka na zdravlje srca i krvnih žila te protuupalnog učinka omega-3 masne kiseline su nam bitne i za zdravlje mozga i dobre kognitivne funkcije. No, nemojte da vas zavara „mastan“ sadržaj. Lanene sjemenke su ujedno i dobar izvor proteina i prehrambenih vlakana – 100 g pruža nam čak 19,5 g proteina i 27 g prehrambenih vlakana. Od vitamina i minerala lanene sjemenke se ističu sadržajem mangana, ali i magnezija, folne kiseline, bakra, fosfora i vitamina B6.   

Lanene sjemenke su i odličan izvor fitoestrogena lignana koji pomažu u ravnoteži razine estrogena u tijelu, a time su posebice korisne u perimenopauzi, razdoblju koje prethodi samoj menopauzi, kada zbog specifičnih hormonalnih promjena u ženinom tijelu dolazi do razvoja niza simptoma poput noćnih preznojavanja, zaboravljivosti i iritabilnosti.  Lignani mogu zaštiti žene i od karcinoma dojke i jajnika, a smatra se kako pomažu i umanjiti simptome PMS-a. 

Lanene sjemenke su odličan odabir kod osoba koje se bore s konstipacijom jer zahvaljujući sadržaju vlakana posjeduju blago laksativno djelovanje.  Inače, sadrže i topiva i netopiva vlakna pa osim na samu probavu, imaju povoljan učinak na kolesterol i šećer u krvi, ali i samu crijevnu mikrobiotu.  

Brzi savjet: Sjemenke lana imaju čvrstu ljusku i slabo su probavljive pa ih svakako sameljite (primjerice u mlincu za kavu) prije dodavanja jelima Ako dodajete mljevene lanene sjemenke juhama ili variva, učinite to na kraju kuhanja jer topiva vlakna u sjemenkama mogu zgusnuti tekućinu ako se ostave predugo u njima. 

Preporuka SuperfoodChef-AI by Coolinarika: Proteinski kruh sa suhim voćem i orašastim plodovima  

Špinat 

Iako je porijeklom iz Azije, špinat je povrće koje je izuzetno popularno u Europi, osobito na Mediteranu. Popularizaciji špinata u 16. stoljeću doprinijela je Katarina Medici, supruga francuskog kralja.  Danas se špinat nalazi na repertoaru svih svjetskih kuhinja te je zbog svog blagog okusa jedna od namirnica koja se može dodati gotovo svakom jelu. 

Riječ je o niskokaloričnoj, a istovremeno nutritivno iznimno vrijednoj namirnici.  100 g  svježe namirnice osigurat će tek 23 kcal, ali i 2,2 g prehrambenih vlakana te mnoštvo vitamina i minerala. Špinat prije svega obiluje željezom i folatom koji imaju brojne korisne funkcije u našem organizmu, a zajedničko im je da doprinose normalnom radu imunološkog sustava i smanjenju umora i iscrpljenosti.  Obiluje vitaminom K koji sudjeluje u procesu grušanja krvi te je potreban za zdravlje kostiju. Špinat će vas opskrbiti značajnim količinama vitamina A, manganom, folnom kiselinom, magnezijem, vitaminom C, B2 i B6 te kalcijem. Dakle, riječ je o pravoj nutritivnoj bombi.  

Sadržaj antioksidansa također je impresivan: uz beta karoten, lutein i zeaksantin ima i različite flavonoide koji sinergijski pružaju snažnu zaštitu našim stanicama, ali i štite od zloćudnih procesa.   

Upravo zahvaljujući ovakvom impresivnom sastavu malo koja namirnica se može mjeriti sa špinatom kada je u pitanju zaštita srca i krvnih žila. Špinat je odličan izvor folne kiseline i vitamina B6, te je odličan saveznik u zaštiti zdravlja očiju, jer je uz obilje vitamina A jedan od najkoncentriranijih izvora luteina i zeaksantina, karotenoida koji štite od razvoja kararakte i makularne degeneracije zbog starenja.  Kako bi najbolje iskoristili blagodati špinata kombinirajte ga s maslinovim uljem. 

Sitni mladi listovi koje nazivamo i baby špinat mogu se jesti svježi na salatu, no veće starije listove potrebno je termički obraditi. Špinat valja kuhati što je kraće moguće, jer se radi o vrlo nježnom povrću koje gubi svoja svojstva i okuse dužim kuhanjem. Stoga ga je najbolje pripremiti na pari ili tek kratko blanširati.  

Imajte na umu:  Špinat sadrži značajne količine oksalata, spojeva koji u nekih pojedinaca mogu dovesti do razvoja kristala i oštetiti bubrege i mokraćni sustav.  No, to nije nužno razlog da ne uživate u blagodatima ovog povrća je će pravilno kuhanje špinata  (i to u vodi bez poklopca kako bi se omogućilo oslobađanje oksalne kiseline) smanjiti sadržaj ovih tvari. Također, mladi špinat sadrži manje količine oksalata.  

Preporuka SuperfoodChef-AI by Coolinarika: Curry od slanutka i špinata  

Naranča 

Omiljena predstavnica skupine citrusa je naranča.  Smatra se da potječe iz Azije od kuda je dospjela u Europu, a potom i Sjevernu Ameriku. U povijesti su bile izuzetno skupe i darivane za blagdane i u posebnim prilikama. Srećom, danas možemo u njima redovito uživati, a time i osigurati tijelu obilje blagotvornih sastojaka.  

Naranča je idealna poslastica za sladokusce koja ne ugrožava vitku liniju, jer će 100 g naranče osigurati 47 kcal, većinom iz ugljikohidrata. Sadržaj proteina i masti je minimalan, ali se zato mogu pohvaliti s 2,4 g vlakana u toj količini namirnice. Prosječna naranča osigurat će čak i više vlakana, jer teži otprilike 130 grama. Glavna prednost naranči, kao uostalom svih citrusa, je impresivan sadržaj vitamina C.   

Ne čudi stoga da naranče mogu imati brojne povoljne učinke na naše zdravlje, a  na prvom mjestu je zasigurno zdravlje imuniteta. Zahvaljujući vitaminu C koji pomaže funkciju našeg imuniteta potičući aktivnost bijelih krvnih stanica i uz pomoć još jednog imunostimulirajućeg nutrijenta: vitamina A,  naranče su odlične za prevenciju prehlada i viroza, ali i kada bolest već nastupi. Vitamin C je, inače, i glavni antioksidans topljiv u vodi koji štiti stanice od oksidativnog oštećena. Bitan je i u sintezi kolagena koji čini našu kožu čvrstom, a samo jedna naranča dovoljna je da zadovolji potrebe za vitaminom C. 

Naranče su karakteristične po tome što, za razliku od ostalih citrusa, predstavljaju dobar izvor folne kiseline,  važnog vitamina iz skupine B vitamina. Sadrže i kalcij i kalij, no najimpresivniji je možda sadržaj fitonutrijenata s antioksidativnom svojstvima. Tako naranče sadržavaju preko 60 flavonoida koji posjeduju širok spektar svojstava, uključujući protuupalnu i antikarcinogenu aktivnost, inhibiciju grušanja krvi i snažnu antioksidativnu aktivnost.  

Svestrane su pa ih je vrlo lako uklopiti u slatka, ali i slana jela.  Tako se primjerice mogu  kombinirati s povrćem za salatu, dodati žitnim kašama ili jogurtu, a njezin sok iskoristite za pripremu preljeva za salatu ili marinade za piletinu. 

Brzi savjet: Ukoliko vas uhvati prehlada i začepljen nos, od koristi vam može biti i kora naranče. Naime, u kori je obilje flavonoida, ali i spojeva za koje se vjeruje da mogu smanjiti naoticanje sluznice nosa i time olakšati disanje. Za povoljan učinak probajte nasjeckati koru ili je staviti na lagani izvor topline i potom udisati eterična ulja koja se oslobađaju.   

Preporuka SuperfoodChef-AI by Coolinarika: Čokoladna krema od batata 

Kurkuma 

Prepoznatljiva po svojoj intenzivnoj žutoj boji kojom često boja jela, kurkuma kao začin dobiva se iz istoimene korjenaste biljke iz obitelji đumbira. Ima važnu ulogu u indijskoj kuhinji i ostalim kuhinjama južne Azije. Vrlo često se koristi u pripremi curryja, mješavine 20 različitih začinskih biljaka i sjemenki. Zbog brojnih blagodati koje pruža, sve se više koristi i kao samostalan začin, pružajući pomalo gorko slatku notu jelima.   

Osim kao začin, kroz povijest se upotrebljavala i kao tekstilna boja, ali i kao pripravak za probavne tegobe, različite bolove i upalne bolesti. Terapijsko djelovanje kurkume potvrđuje i moderna znanost, zbog čega kurkuma uživa gotovo kultni status među zdravstven osviještenom populacijom. 

Energetska vrijednost 100g mljevene kurkume iznosi 354 kcal. Izuzetno je dobar izvor minerala mangana i željeza, ali sadrži i vitamin B6, kalij, cink, magnezij i brojne druge vitamine i minerale. Ipak, apsolutna zvijezda njezinih sastojaka je jedinstveni fitonutrijent kurkumin, koji je zaslužan za njenu intenzivnu žutu boju, ali i sva povoljna svojstva koja joj pripisujemo. 

Tako kurkumin prije svega posjeduje snažno protuupalno i antioksidativno djelovanje zbog čega može biti koristan kod upale zglobova, ali i svih upalnih i autoimunih bolesti. Djeluje kurkumin i neuroprotektivno pa i antikarcinogeno,  ali  čuva i naše srce i krvne žile na način da štiti kolesterol od oksidacije  smanjujući rizik od progresije ateroskleroze.   

Kurkuma ima tradicionalnu primjenu u ublažavanju tegoba probavnog sustava, a terapijska primjena aktivnog sastojka, kurkumina u tu svrhu potvrđuje i znanost. Koristan je i ublažavanju dispepsije, ali i zaštiti želučane sluznice.  

Kurkumin se često „pretače“ u dodatke prehrani. Razlog leži u činjenici da ćemo teško samo prehranom postići terapijsku dozu ovog sastojka pa si onda možemo pomoći i suplementima. No, unatoč dostupnim pripravcima, apsolutno možemo profitirati uvrstimo li začin kurkumu u svoju svakodnevnu prehranu. Stoga je dodajte smothijima, jelima s cvjetačom i lećom ili jajima i na taj način brzo i jednostavno povećajte zdravstveni potencijal obroka.  

Brzi savjet: U pripremi jela, kurkumu je najbolje dodati pred sam kraj pripreme. No, kurkuma vrlo lako može obojati radne površine i tkaninu pa budite oprezni kada je koristite u kuhinji.  

Preporuka SuperfoodChef-AI by Coolinarika: Veganski omlet  

Piše: Sandra Krstev Barać. mag.nutr., IFMCP

Prilog je nastao u produkciji Podravke i Native Studija XX Medija, u suradnji s agencijom 01 Content & Technology