Program u fokusu: kako umjetna inteligencija mijenja pristupačnost

Umjetna inteligencija sve snažnije ulazi u svakodnevni život, mijenjajući načine na koje komuniciramo, učimo, radimo i koristimo digitalne usluge. No pitanje koje se pritom sve češće postavlja glasi: koliko su ti tehnološki pomaci doista dostupni svima? Upravo toj temi posvećena je peta međunarodna konferencija Pristupačna budućnost, koja će se 2. lipnja 2026. održati u Zagrebu u organizaciji Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) i Poslovnog dnevnika. Ovogodišnje izdanje konferencije u fokus stavlja umjetnu inteligenciju i njezinu ulogu u unapređenju, ali i preispitivanju digitalne pristupačnosti za osobe s invaliditetom.

Središnje mjesto programa zauzima panel rasprava pod nazivom „Koliko umjetna inteligencija mijenja život osoba s invaliditetom?”, koja se održava u sklopu sesije posvećene novim tehnologijama i njihovom doprinosu inkluzivnijem društvu. Posebnost panela leži u tome što je osmišljen kao otvoreni dijalog u kojem ključnu riječ imaju sami korisnici – osobe s invaliditetom. Njihova iskustva iz svakodnevnog života, stvarne potrebe i očekivanja od tehnologije polazišna su točka rasprave, umjesto apstraktnih ili isključivo tehnoloških pristupa.

Foto: 123RF

Panel će se baviti vrlo konkretnim pitanjima: na koji način alati temeljeni na umjetnoj inteligenciji mogu olakšati pristup informacijama, javnim i komercijalnim uslugama, obrazovanju i zapošljavanju; gdje su granice postojećih rješenja; te kako spriječiti da nove tehnologije nenamjerno prodube postojeće oblike isključenosti. Poseban naglasak bit će stavljen na odgovoran razvoj umjetne inteligencije, pri čemu pristupačnost ne smije biti dodatna opcija, već ugrađena vrijednost od samog početka.

Raspravu će moderirati prof. dr. sc. Željka Car s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, stručnjakinja s bogatim iskustvom u području potpomognute komunikacije, inkluzivnih tehnologija i primjene suvremenih ICT rješenja u obrazovanju i društvu. U panel raspravi sudjeluju Alma Zulim (Udruga gluhih i nagluhih Zagreba), Marija Livajušić (Centar UP2DATE), Goran Gojković (UPIT Osijek) i Andrija Tabak (Savez udruga za mlade i studente s invaliditetom – SUMSI). Sudionici dolaze iz različitih organizacija i zastupaju raznolike perspektive korisnika, što omogućuje cjelovitiji i realističniji uvid u utjecaj umjetne inteligencije na pristupačnost u praksi.

Foto: Davorin Višnjić/PIXSELL | Foto: Davorin Višnjić/PIXSELL

Osim panela, program konferencije donosi niz stručnih predavanja koja pružaju širi regulatorni, tehnološki i međunarodni kontekst. U prvom dijelu programa bit će predstavljena iskustva u provedbi regulatornog okvira digitalne pristupačnosti, uključujući primjere iz Mađarske, o čemu će govoriti Dominika Belendesi iz mađarskog regulatornog tijela NMHH. O spremnosti elektroničkih komunikacijskih usluga na zahtjeve Europskog akta o pristupačnosti govorit će Kateřina Skalová iz organizacije Deafcom, dok će Becca Hume iz organizacije Inclutech predstaviti važnost pristupačnosti hitnih komunikacija i ulogu tehnologije u situacijama u kojima je pravodobna i razumljiva informacija pitanje sigurnosti i spašavanja života.

O primjeni umjetne inteligencije u testiranju digitalne pristupačnosti govorit će Jan Lundin iz tvrtke Accessibility Cloud AB, dok će Mario Salai iz tvrtke AISight predstaviti razvoj aplikacije namijenjene slijepim i slabovidnim osobama, koja uz pomoć naprednih tehnologija omogućuje bolje snalaženje u prostoru i lakši pristup informacijama u stvarnom okruženju.

Završni dio programa posvećen je svečanosti projekta Iskustvo zlata vrijedi, koji promiče zapošljavanje, stručnu praksu i ravnopravno uključivanje mladih osoba s invaliditetom na tržište rada. Time konferencija dodatno širi temu pristupačnosti izvan digitalnog područja i naglašava važnost dugoročne suradnje institucija, poslodavaca i organizacija civilnog društva u izgradnji uključivijeg društva.

Konferencija Pristupačna budućnost i ove godine okuplja regulatore, stručnjake, predstavnike industrije i same korisnike te potvrđuje svoju ulogu jednog od ključnih mjesta za dijalog, razmjenu znanja i razvoj rješenja koja pristupačnost stavljaju u središte tehnološkog napretka.