Prvi je mobitel težio kilogram. Još ludih činjenica čeka te u tekstu!

Koliko se svijet može promijeniti u 30-ak godina? Mnogo – gotovo neprepoznatljivo. Za početak, zaviri u stare obiteljske albume. Ili jednostavno prokopaj neki od izazova s Facebooka. Ne mislimo na onaj „Koje si egzotično voće?“, nego na neki od onih gdje objavljuješ stare fotke. Natapirane frizure, šiške u svim oblicima, neizostavna talijanka za dečke, jež frizure za cure i dečke, plavi, roza i modri pramenovi…  A tek odjeća! Vrećaste hlače, crop topovi, poderane traperice, majice kratkih rukava na majicama dugih, hlače niskog, ali stvarno niskog struka… Znamo, malo je neugodnjak, ali bilo je takvo vrijeme!

Devedesete su bile i čudesno plodne kad je o glazbi riječ. Pojavio se grunge, a top ljestvicama su harali razni žanrovi, R&B, grunge, pop, dance, a počela je i era auto-tunea. I naravno, stigli su partyji kada smo plesali i plesali. Uostalom, što loše možemo reći o dekadi koja nam je podarila bezvremenski božićni klasik, All I want for Christmas Mariah Carey. Uostalom pogledaj playlistu 90-ih:

Tih smo 90-ih putovali u Fiat Unu i stiskali se u Renault Twingu ili Golfu dvojci. Nije bilo autoputa (osim do Karlovca) i put do mora stvarno je bio pustolovina. S telefona s brojčanicima prešli smo na fiksne telefone s tipkama, a onda početkom novog milenija napokon dolaze bežični telefoni. Mobitela još nema u baš širokoj upotrebi sve do 2000. godine kada na tržište stiže legendarna Nokia 3310 na kojoj smo obarali rekorde u “zmijici”. I važnije od toga: A1 je – pod tadašnjim imenom VIPnet – došao u Hrvatsku. Stigao je i SMS: cool tehnologija koja je bila prvi način da se dopisujemo bez kraja i konca. Ali nije bilo seena.

Iako, možda ne znaš, ali prvi mobitel pojavio se tamo 1973. godine – bila je to Motorola koja je tada težila čak 1.1 kilogram, i bila je veličine 23x13x4,5 centimetara. Okej, sada pogledaj svoj mobitel: prosječna težina današnjih pametnih telefona (onaj prvi je bio sve, samo ne pametan) je između 130 i 200 grama. Početkom 2000. godina lagano se počinje koristiti treća generacija mobilnih mreža, poznatijih kao 3G mreže, a mobiteli tek počinju zauzimati važno mjesto na tržištu. A nije ni čudo: na one prve mobitele mogli smo pričati samo 30 minuta i za tih 30 minuta razgovora uređaj se morao puniti punih 10 sati. Usporedi to sa svojim pametnim telefonom sa superbrzim punjačem – i sigurno se ljutiš ako ti baterija ne izdrži cijeli dan bez punjenja.

Tih 90-ih i početkom 2000-ih filmsku scenu su obilježili filmovi koji će zauvijek postati bezvremenski klasici. Neki od njih su Jurassic Park, Fight Club, Matrix, Forrest Gump, Disneyjevi animirani filmovi Kralj lavova i Priča o igračkama, Titanic, Terminator, Pulp Fiction, Zvjezdani Ratovi: Epizoda I Fantomska Prijetnja, X-men i Harry Potter. Prošetaj kroz 90-e uz filmove:

Danas, kada filmovi dolaze u kina diljem svijeta gotovo trenutačno, nakon izlaska na tržište, teško je zamisliti da su u hrvatska kina filmovi dolazili s par mjeseci zakašnjenja. Nismo na internetu istraživali sve o filmu i pregledavali ocjene prije gledanja. Ako smo željeli nešto saznati, čitali smo recenzije u dnevnim novinama i tjednicima, a oni zagriženiji filmofili čitali su filmske časopise. Da, da, prave tiskane časopise – i to strane jer su filmovi dolazili prvo u kina Londona, Berlina, Pariza… a tek onda k nama.

Ako danas poželiš pogledati neku seriju ili film, možeš ih streamati s nekog od online servisa. I to funkcionira bez greške i štucanja (posebno ako koristiš A1 Super Internet ili A1 Turbo Internet). Ako ga pak poželiš preuzeti za gledanje u offline modu, za 4GB filma (koristili smo za izračun prosječnu veličinu filma u Bluray formatu), na današnjim ćeš A1 Turbo Internet brzinama čekati 34,4 sekunde. Ali ako pogledamo brzine iz 90-ih, kada se Internet počinje masovnije probijati na tržište, trebalo je čekati oko 9500 sati, što je više od 390 dana! A nismo uopće spomenuli da smo tih godina filmove gledali na videokazetama pa onda na DVD-ima – i posuđivali ih u videotekama!

Svi koji su tih godina htjeli čitati, nosili su sa sobom fizičke knjige. Proći će još dosta vremena do 2007. godine kada će se pojaviti prvi Amazon Kindle. I daleko smo još od današnje verzije kupnje knjiga online– iako će jedan čovjek 1995. godine biti uvjeren da je upravo to budućnost i osnovati Amazon.

Neki su sretnici svoje 90-e započeli s Game Boyem koji je upravo stigao u Europu. Prvu Plejku smo čekali do 1998., a tada je započela i borba Playstationa za prevlast na tržištu konzola. Igre dolaze na kompaktnim diskovima, grafika postaje kompleksnija, kao i zadaci, no video igre modernog doba tek se trebaju razviti. Danas bez interneta ne možemo igrati – niti to želimo kada se možemo natjecati s najboljim igračima diljem svijeta! 

Devedesete su donijele velike i važne promjene. Internet je postao dostupniji. Društvene mreže dolaze tek 2000-ih: MySpace (osnovan 2003), zatim Facebook (dolazi 2004.), Twitter (osnovan 2006.) i zatim mega popularan Instagram (osnovan 2010). Ali tih godina imamo cyber cafee – to su mjesta na kojima imaš računalo s pristupom internetu. Zamisli da danas moraš u kafić radi slanja običnog maila! Ali tih 90-ih šaljemo naše prve mailove, družimo se u news grupama, na IRC-u (nešto poput WhatsAppa iz 1990-ih).

A najveća priča 90-ih je postojanje Napstera i tužba koju je Metallica podigla protiv njega (da, tada je i Metallica bila stvarno velika i važna priča). Trebao bi nam čitav poseban tekst da objasnimo važnost tog spora i regulacije autorskih prava na internetu, ali vjeruj – da nije bilo te sudske tužbe, pitanje je bismo li danas imali razne glazbene streaming servise.

Tridesetak godina trebalo je da se svijet kakav smo poznavali iz temelja promijeni. A ako želiš znati koliko se promijenio od trenutka tvojeg rođenja, upiši svoju godinu rođenja u A1 Vremeplov i uživaj!