Psiholog otkrio koliko su sretni hrvatski bauštelci

Zadovoljstvo radnika nije toliko daleko, potrebno je samo malo volje i razmišljanja o intervencijama kojima se mogu potaknuti sreća i zadovoljstvo. O tome nam je više rekao Matej Sakoman, poduzetnik, poslovni trener, psiholog. Njegova su specijalnost ljudski resursi u poslovnom svijetu pa smo provjerili kako postići zadovoljstvo radnika u građevinskom sektoru.

Kad biste govorili o zanimanjima koja donose visoku razinu zadovoljstva odnosno sreće, koje biste tu struke spomenuli? Ima li među njima i građevinske struke?

Sakoman: Što se tiče građevinarstva, veoma me iznenadio podatak da je od svih industrija u Americi ili Kanadi najsretnija upravo građevinska.

Koji su bili razlozi tome?

Sakoman: S jedne strane, postoji stabilnost tog sektora, nema one nesigurnosti gdje dvije godine puno radiš pa slijedi raspad. Na taj način se radnik može kvalitetnije razvijati unutar struke. Imati sigurnost, stabilnost, zanimljive projekte, bolju i kvalitetniju opremu. I tako to postaje jedna ljepša branša gdje čovjek vidi plodove svog rada.

Strahuju li radnici za svoj život i utječe li to na kvalitetu njihovog rada ili života?

Sakoman: Ima puno toga što utječe na njihov stres. Najviše sam posao. Iako su projekti raznovrsni, svakako je prisutan strah na mjestima na kojima radnici nemaju dovoljno znanja, gdje nisu školovani, gdje ne rade kompetentni zaposlenici ili nisu dobili dovoljno obuke i pripreme.

Prolazim redovito kroz Vinogradsku ulicu gdje traju radovi na KBC Sestre Milosrdnice i vidim buseve pune ljudi iz raznih zemalja. Upitno je koliko su oni školovani. Prije kad je tržište bilo stabilnije bilo je i više kvalitetnih djelatnika. A sada imamo puno podkvalificiranih djelatnika.

Njih može biti strah samim time što ne znaju dovoljno, a onda s druge strane kakav im je poslodavac. Pokušava li ih naučiti, pazi li na odgovarajuću opremu za rad, u kakvim uvjetima rade, koliko sati dnevno... tu ima jako puno faktora koji kod radnika mogu stvoriti strah. Loš supervizor koji odgovara za radnike ispod sebe, a koji je agresivan, nepošten može stvoriti pomutnju. I sad zamislite kad dođe netko s drugog kraja svijeta gdje ne zna ni jezik kojim bi mogao komunicirati kako se osjeća. Nešto kao naš Japanac u Dinamu.

Kad govorimo o bauštelcima, što im je potrebno da bi bili sretniji i zadovoljniji no što jesu?

Sakoman: Nisu svugdje sretni. To što su sretni u Americi, Kanadi ili Danskoj, sumnjam da su toliko sretni u Hrvatskoj. Premda su principi isti. S jedne strane treba paziti na zdravlje, dakle svoje zdrave navike. Zatim na sigurnost. I neprestano učiti te se ne povoditi za nekim lošim navikama koje se mogu vidjeti. Tako da ima sigurno puno stvari koje su općenito životno dobre. I da donosiš mudre životne odluke. Jer to je posao zbog kojeg često izbivaš od doma tako da ti cijeli sistem može biti u riziku ako nisi oprezan i mudar s odlukama koje donosiš.

Jesu li hrvatski poslodavci svjesni koliko je kod njihovih radnika važna unutarnja ravnoteža i zadovoljstvo poslom? Ulažu li i potiču li zadovoljstvo radnika?

Sakoman: Pitanje je govorimo li općenito o hrvatskim poslodavcima ili o građevinskom sektoru. U građevinarstvu je prije desetak godina bilo bitno manje građevinskih tvrtki. Zadnjih godina je pitanje o čemu uopće građevinari razmišljaju u trenutku dok valjda njih 80 posto ima problem s pronalaskom radne snage. Dok si u fazi preživljavanja i rasta, teže je stabilizirati radne procese. No, ako bi postao trend da građevinarstvo dođe u fazu rasta kroz duže vrijeme, tada bi se već mogli implementirati alati kojima se postiže veće zadovoljstvo kod radnika. U ostalim sektorima se o tome itekako razmišlja i to je postala normalna stvar. U dobrim kompanijama.

Kažu da sretan radnik znači uspješnu tvrtku. Čine li u građevinskim tvrtkama nešto da bi dobili sretnije zaposlenike?

Sakoman: Ta teza ide u dva smjera. Može biti i da sretne tvrtke čine sretne radnike jer onda ima financija i uvjeta da se radnicima omogući bolji život. S malo intervencija se može doprinijeti puno cijeloj atmosferi tvrtke. Ako se počne o tome razmišljati.

Koje su to male intervencije kojima se postiže zadovoljstvo radnika?

Sakoman: Za početak da svi na vodećim pozicijama poput voditelja gradilišta ili supervizora - dakle svih onih koji rade s ljudima prođu odgovarajuću obuku. Treba napraviti kvalitetan onboarding, dakle uvođenje novog čovjeka u posao - da mu pokažeš sve što treba znati. Da razgovarate, da ga upoznaš. To su sve neke male stvari koje ljudima jako puno znače.

Redovito davati feedback. Naučiti kako uputiti čovjeka, kako ispravno dati povratnu informaciju. Ako netko ima potencijala, pohvali ga - daj mu do znanja da je dobro odradio posao. Dakle pohvala i poštovanje su važni u poslu.

Sustav nagrađivanja. Ako netko dobro radi, zašto ga se ne bi nagradilo, zašto se ne bi osigurale dodatne financije? Ima jako puno načina da se poslovni odnosi unaprijede ako se o njima razmišlja. Izvan Hrvatske se o tome puno razmišlja.

I to je jedan od razloga zašto su bauštelci na stranim gradilištima zadovoljniji poslom. Zato jer rade u tvrtkama koje imaju razrađene sustave nagrađivanja, gdje postoji karijerno jasna perspektiva, ne radi se od danas do sutra. Tako da s hrvatske strane itekako ima prostora za napredak.

Pogledajte cijelu emisiju Koordinacija i pretplatite se na YouTube kanal kako ne biste propustili najzanimljivije i najaktualnije vijesti iz građevinskog svijeta.