U novoj emisiji Koordinacije saznajte sve o gradnji skladišta, Bosch linijskom laseru, Imotskoj krajini, karakteristikama kvalitetnog zemljišta za gradnju doma te što nam je ispričala profesorica s Građevinskog fakulteta
Reciklirani građevinski materijali još uvijek nisu prepoznati u Hrvatskoj
Reciklirani građevinski materijali i beton njezina su specijalnost. Zato ovog tjedna Koordinacija odlazi na Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, točnije na Zavod za materijale. U rubrici #Notes gostovala je prof. dr. sc. Ivana Banjad Pečur.
U temi tjedna predstavljamo montažne armirano-betonske konstrukcije kroz izgradnju jednog skladišta od predgotovljenih betonskih elemenata. Gotovo svih stotinjak elemenata ugrađeno na gradilištu nije uvezeno, nego proizvedeno na jednom mjestu u jedinstvenom proizvodnom lancu tvrtke GP KRK. Iz vlastitog kamenoloma crpe sirovinu koju potom prerađuju u betonske blokove unutar svojih betonara. Nakon toga se kvaliteta betona ispituje u jednom od njihova četiri laboratorija i potom prevozi na gradilište. Sav otpad reciklira se u njihovom reciklažnom dvorištu.
Koliko se uspješno provodi izgradnja zgrada gotovo nulte energije (nZEB)?
Banjad Pečur: Sve što je na papiru nije možda uvijek isto kako je izvedeno, tako da je za nZEB gradnju potrebna stroža kontrola izvođenja radova. Dosad je veći naglasak bio na mehaničkim svojstvima zgrade. Znači koliko ima armature u betonu, koliko je dobro raspoređena u stupu, gredi, zidu, ploči. A nZEB zahtjevi su neki drugi zahtjevi na zgradu koji zahtijevaju hoćemo li gubiti toplinu i gdje ćemo je gubiti kako ne bi došlo do neke druge vrste štete na zgradama.
Često je ta šteta vezana uz vlagu, a svi koji su doma imali problema s njom znaju da je to najgora situacija. Sjetite se kako je to kad vam susjed u stanu iznad vašeg popravlja kupaonicu pa vam curi voda. Vlaga je prilično velik problem, ja bih rekla čak i veći od topline. Za vlagootpornost koriste se specijalni materijali, specijalne folije, specijalne ljepljive trake. To ne mogu biti obični najloni i selotejpi. Međutim, mnogo puta izvođači to ne razumiju pa stave lošije materijale, a onda nakon koju godinu ili čak mjeseci imamo problema s vlagom u prostoru.
Reciklirani građevinski materijali - koliko se koriste u nZEB izgradnji?
Banjad Pečur: U nZEB-u se mogu koristiti reciklirani građevinski materijali. Primjera radi, toplinska izolacija se može proizvoditi s otpadnim materijalima. Danas je najpopularnija toplinska izolacija od kamene vune i od ekspandiranog polistirena ili popularnije stiropora. I u jedan i u drugi proizvod se prilikom proizvodnje u mješavinu može dodati reciklirana sirovina.
Prema zahtjevima EU, u Hrvatskoj bi se trebalo reciklirati 70 posto građevnog materijala. Je li to uistinu i praksa?
Banjad Pečur: Da, odlučeno je negdje početkom 2010. odnosno 2011. i 2012., dakle u pretpristupnim procesima s EU da ćemo reciklirati 70 posto građevinskog otpada, to je bio cilj koji smo si sami kao država postavili. Možete gledati recikliramo li baš toliko ili smo više “tu negdje”. Ja bih rekla da baš i ne recikliramo svih 70 posto pravog građevinskog otpada. Posebno ako računamo i zemlju koja se iskopa na nekom gradilištu. Recimo radite podzemnu garažu, iskopate rupu i tu zemlju negdje iskoristite, onda se može reći da recikliramo. Ali bez te zemlje nismo ni blizu.
Kada su u pitanju reciklirani građevinski materijali, koje primjere dobre prakse biste mogli izdvojiti?
Banjad Pečur: Reciklira se asfalt. Sve naše prometnice koje se asfaltiraju su dobrim dijelom napravljene i s recikliranim asfaltom. Staklo se reciklira. Što se tiče betona, tu je već zamršenija situacija.
Jedan od primjera dolazi s Građevinskog fakulteta na kojem smo proveli europski projekt u suradnji s partnerima iz cijele Hrvatske. Proizveli smo predgotovljeni fasadni panel ECO-SANDWICH. Tim panelima smo izgradili zgradu u okviru poticane stanogradnje, prvu ECO-SANDWICH obiteljsku kuću u Koprivnici. Od istih panela izgrađen je dječji vrtić u Sarvašu, vrtić Ribica. Ali dalje se stalo nažalost. Mi smo u ECO-SADWICHU zamijenili 50 posto prirodnog agregata u betonu, a to vam je otprilike jedna tona prirodnog agregata kojeg smo zamijenili za građevinski otpad.
Koji su prednosti, a koji nedostaci recikliranih građevinskih materijala?
Banjad Pečur: Možemo najprije o nedostacima tako da završimo s prednostima. Nedostatak je sigurno što ih treba češće kontrolirati jer uvijek se taj izvor recikliranog materijala, taj građevinski otpad mijenja. Imamo jednu zgradu, drugu pa treću - postojeći beton i opeka možda nisu isti u svim zgradama tako da su i svojstva tog recikliranog materijala promjenjiva pa zahtijevaju ipak malo pažljiviju kontrolu, mjerenje i testiranje. Tako se osigurava da ugrađeni beton ima zadovoljavajuća svojstva koja odgovaraju projektu.
Prednost je svakako što rješavamo pitanje građevinskog otpada. Nećemo ga odlagati na odlagalištima, u šumama, potocima i na livadama gdje se najčešće odlaže. Umjesto toga koristit će se za proizvodnju novog proizvoda i dobit će novu vrijednost. Dakle, nešto što bismo bacili i što nema nikakvu vrijednost, nešto za što bismo još morali i platiti da se negdje zbrine, može postati novi proizvod kojeg možemo ili iskoristiti ili prodati i time na njemu dodatno zaraditi.
Pogledajte cijelu emisiju Koordinacija i pretplatite se na naš YouTube kanal kako ne biste propustili najzanimljivije i najaktualnije vijesti iz građevinskog svijeta.
Najbolje rangirana institucija za područje ekonomije i poslovne administracije
Kristijan Iličić: Na Maliju sam ležao 50 sati pokriven u jednom čamcu, skrivao se od terorista
Tko je Ivana Habazin? Izgubila je oca kao beba i prošla pakao, htjela je biti časna sestra...