Svako treće dijete živi s ovom bolešću. Samo 14 posto roditelja svjesno je toga

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u Europi svako treće dijete ima prekomjernu tjelesnu masu, a procjenjuje se da će za samo 12 godina 28 milijuna djece u 53 zemlje europske regije biti pretilo.

Hrvatske statistike ne odskaču od europskog prosjeka, čak 35 posto djece u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu, od čega se pretilim smatra njih 14 posto, upozoravaju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). Posebno zabrinjava podatak da se proteklih 12 godina udio djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom povećao za gotovo 15 posto te da je tek 14 posto roditelja svjesno tog zdravstvenog problema.

Debljina je okidač za mnoge druge bolesti

Pretilost kod djece može biti genetski ili okolišno predodređena. Statistike pokazuju da, ako jedan roditelj ima problema s težinom, postoji vjerojatnost od 40% da će njegovo dijete imati taj problem. Ako su pak oba roditelja pretila, taj se postotak udvostručuje. Prekomjerna težina se povezuje i s kulturološkim, socijalnim i ekonomskim životnim okolnostima. Naime, u mnogim je kulturama dobra uhranjenost znak zdravog djeteta.

Iako svakog od nas određuju geni, životni stil je nešto što možemo promijeniti, osobito kako postajemo svjesni da se debljina u djetinjstvu povezuje s razvojem raznih bolesti u kasnijoj dobi, poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, različitih vrsta raka, pa čak i s invaliditetom.

Školske kantine zamjenjuju pekarnicama

Da bi se spriječila epidemija pretilosti, treba se educirati i djelovati na svim područjima od obiteljskog doma do škola, vrtića i jaslica.

Prehrana osnovnoškolaca trebala bi biti raznovrsna te nutritivno i energetski kvalitetna kako bi zadovoljila sve potrebe za naglim rastom i razvojem vezano za dob. Djeca, kao i odrasli, trebaju imati tri glavna obroka i dva međuobroka, u kojima su zastupljene sve hranjive tvari, dakle od povrća, voća, žitarica, mesa, ribe, mlijeka i mliječnih proizvoda, te kvalitetne i birane masnoće. No ne smije se zaboraviti niti voda, koju treba konstantno nadoknađivati, ističu nutricionisti.

Međutim, realnost je malo drugačija. U Hrvatskoj svako treće dijete (32%) svakodnevno konzumira voće, a povrće svakodnevno konzumira tek svako peto dijete (20%). Hrvatska je s Litvom i Gruzijom smještena na samo začelje po dnevnoj konzumaciji svježeg voća te među posljednjih pet zemalja po konzumaciji svježeg povrća (podaci HZJZ-a iz 2022.).

Zanimalo nas je kakva je situacija u našim školama i koliko su roditelji zadovoljni školskim menijem i odabirom namirnica koje konzumiraju njihova djeca.

Otac dviju djevojčica koje pohađaju jednu zagrebačku školu kaže da je više-manje zadovoljan prehranom u školi.

- Zahvalan sam što škola pridaje pozornost prehrani i što je većina obroka ne samo zdrava nego i ukusna, čime se dodatno motivira djecu da je jedu. No također primjećujem kako u školskoj ponudi ima peciva i sličnih proizvoda koji nisu najzdraviji izbor. Volio bih da se više pozornosti posveti tome da upravo ti manji međuobroci budu nutritivno bogati, svježi i zdraviji.

POČINJE 'BUDI CHEF ŠKOLE' Nova sezona kuca na vrata: Prijavite svoje osnovnoškolce na zabavni nagradni natječaj!

- Iako plaćam prehranu u školi, moja tinejdžerica pod velikim odmorom posjećuje obližnju pekarnicu, kaže da joj hrana nije ukusna i da ona nije jedina u razredu koja to radi - govori nam jedna mama, također iz zagrebačke škole.

- Za ovakvu situaciju mora postojati neko rješenje jer, osim što djeca troše džeparac na nezdravu hranu, s druge se strane hrana baca.

Rješenje postoji i na dohvat je ruke

Da bi se istaknula važnost zdravih školskih obroka te na zabavan i kreativan način potaknulo učenike da jedu zdravu i nutricionistički uravnoteženu hranu, prije tri godine pokrenut je projekt "Budi chef škole". U projekt se uključuju đaci, koji osmišljavaju zdrave i ukusne školske obroke, te stručnjaci za prehranu kako bi odabrani recepti bili pun pogodak na meniju škole.

Svake godine konkurencija je sve jača, a prošlogodišnji su pobjednički recept izradile učenice OŠ Milka Cepelića iz Vuke blizu Osijeka! Zdrave palačinke tako su postale dio njihovog školskog menija.

Recept za zdrave palačinke, kao i sve druge recepte koje su smislili školarci, pronađite OVDJE!

Budite i vi dio projekta 'Budi chef škole'

Sve što vaš školarac ili školarka trebaju je osmisliti zdrav i ukusan recept za školski obrok i prijaviti ga na natječaj "Budi chef škole". Prijave su jednostavne – pošaljite nam recept i fotografiju ili videosnimku jela putem obrasca za prijavu, a prijaviti se mogu svi polaznici osnovnih škola u Hrvatskoj.

Na ovaj natječaj školarci se mogu prijaviti sami ili sa školskim prijateljem, ali u tom slučaju svaki sudionik mora ispuniti pojedinačnu prijavu. Stručni žiri, sastavljen od ravnatelja škole, nutricionista i poznatog chefa, odabrat će najbolje recepte, odnosno finaliste, na temelju sljedećih kriterija: okus, nutritivne vrijednosti i ekonomičnost obroka. Na završnom eventu finalisti će, uz potporu prijatelja i obitelji, na licu mjesta pripremiti jelo prema svojem receptu i dati ga na kušanje dječjem žiriju. Taj će žiri na kraju odabrati pobjedničko jelo i dodijeliti malom kuharu titulu chefa škole.

Osim prestižne titule, autor pobjedničkog recepta, odnosno jela, osvaja party za svoj razred, a ovisno o uvjetima koji postoje u školi pobjednika, to jelo bit će uvršteno i u meni školske kuhinje! Usto, osigurane su nagrade za svakog finalista, pa ne čekajte dugo, prijavite svojeg mališana odmah! 

Sve detalje natječaja i pravila možete proučiti ovdje. Uz mnogo radosti, smijeha, zajedništva, ali i uz priliku za učenje izvan klasičnih učionica, pozivamo vas da svoje osnovnoškolce prijavite i ove godine!

Organizator projekta su 24sata, glavni partner Lidl Hrvatska, zlatni partneri Cekin kids i Vindi Iso Sport, A1 Hrvatska, Merkur osiguranje, a partneri Lino Njupalice, Osječko-baranjska županija, Žuti klik, HŽ Infrastruktura, Interzero. Stručni partneri projekta su Ugostiteljsko-turistička škola VirtuOS i Srednja strukovna škola Antuna Horvata Đakovo.